DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 21 <-- 21 --> PDF |
PROBLEM EPIDEMIJSKOG SUŠENJA HRASTA LUŽNJAKA — Quercus robur Kratak osvrt na potencijalne uzroke sušenja hrasta lužnjaka Prof. ž. KOVACEVIC U program naučno istraživačkog rada Zavoda za istraživanje u šumarstvu šumarskog fakulteta u Zagrebu postavljen je kao jedan od najvažnijih zadataka »Problem epidemijskog sušenja hrasta lužnjaka — Quercus robur«. Naslov zadatka kazuje nam dovoljno, da se tu radi o jednom problemu jednako važnom za šumsku proizvodnju kao i za industriju drva. što znači hrast lužnjak za našu nizinsku šumu kao glavna vrsta, a što znači slavonski hrast za drvnu industriju ne treba posebno naglašavati. Riječ epidemijsko sušenje znači drugim riječima masovno propadanje hrasta. Ako je ta riječ upotrebljena znači da se radi o vrlo ozbiljnom problemu, koji treba sa svih naučnih i praktičnih stanovišta uzeti u razmatranje. U ovom slučaju je stvar u toliko još ozbiljnija, jer epidemijsko sušenje hrasta lužnjaka kako se ono posljednjeg decenija manifestira je vrlo kompliciran biološk o-k limatološki šumarski problem. Iako je veći broj naučnih radnika već pred pet i više godina pristupio rješavanju tog problema s raznih aspekata izgleda da problem još nije dovoljno združenim silama obuhvaćen. Postavlja se, naime, pitanje što je glavni uzrok epidemijskom sušenju hrasta? Teško bi, međutim, mogli vjerovati da bi jedan razlog mogao dovesti do masovnog propadanja jedne vrste drveća, jer redovno se u takvim slučajevima radi o većem broju uzroka takve pojave. Ali prije nego pristupimo temeljitoj analizi sušenja hrasta potrebni su nam podaci koliko hektara iznose površine na kojima je došlo do sušenja i koliki je gubitak drvne mase u kubnim jmetrima. Isto tako su potrebni podaci o tome da li se -suše samo pojedina stabla ili čitave sastojine i da li stradaju starija ili i mlađa stabla. Neće biti na odmet ako spomenemo, da je proučavanje masovne pojave gubara u gradaciji 1923—1927. godine provela komisija sastavljena od profesora Šumarskih fakulteta iz Beograda i Zagreba te od šumara iz prakse. Ta se komisija nije osvrnula samo na pojavu gubara već i na sušenje hrasta s obzirom na brštenje od strane gusjenica i pojavu amerikanske pepelnice, koja je tada već bila vrlo dobro poznata u nizinskim šumama hrasta lužnjaka. Pored toga prof. P. Đo r đ e v i ć ustanovio je u šumi Merolino para |