DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 19 <-- 19 --> PDF |
šine dočekala su vlažno i toplo ljeto koje uvjetuje veoma nepovoljne prilike u rizosferi što na kraju rezultira sušenjem. Epidemijsko ugibanje nizinskog brijesta uvjetovalo je značajne promjene klime prizemnog sloja u poplavnoj šumi hrasta lužnjaka. Sušenjem brijesta nastale su u šumi progale i čistine, a istovremeno je nestala i podstojna etaža sastojine. Nizinski brijest je jedina vrsta drva u poplavnoj šumi lužnjaka koja podnosi zasjenu te može tvoriti podstojnu etažu sastojine. Nestankom nizinskog brijesta u toj šumi je postalo toplije i suše, a ta promjena fitoklime je uvjetovala veoma nepovoljne prilike kako u suhim tako i u vlažnim razdobljima. U priloženom crtežu vidi se promjena strukture poplavne šume lužnjaka (Genisto elatae-Quercetum roboris) prije i poslije sušenja nizinskog brijesta. U sušnom razdoblju smanjuju se vodne zalihe u tlu zbog obilja topline i intenzivne evapotranspiracije, a u vlažnim razdobljima dodlazi do prevelikog zagrijavanja tla presaturiranog vodom i do veoma nepovoljnih prilika u rizosferi. U jednom i drugom slučaju dolazi do smanjenja vitalnosti stabala hrasta lužnjaka budući da voda kao ekološki faktor poprima u odnosu na tu vrstu pesimalne vrijednosti. U šumi hrasta lužnjaka s običnim grabom nalazi hrast lužnjak povoljnije uvjete za razvoj nego li u poplavnoj šumi hrasta lužnjaka. Taj šumski ekosistem je znatno stabilniji što je uvjetovano povišenim položajem u reljefu te prisustvom običnog graba koji svojim gustim krošnjama umanjuje klimatske ekstreme u prizemnom sloju te šume. Prilike u rizosferi te šume nisu podložne značajnim promjenama, a hrast lužnjak je tu veoma stabilna vrsta. Do većih promjena u tome šumskom ekosistemu dolazi nakon sprovedbe radikalnih hidromelioracijskih mjera koje uvjetuju znatno sniženje srednjeg nivoa podzemne vode. U takvim slučajevima, koji su međutim rijetki, dolazi u tome šumskom ekosistemu do smanjenja vitalnosti i do sušenja pojedinačnih stabala hrasta lužnjaka. U nizinskim šumama Hrvatske nastupile su, kako se iz prethodnoga vidi, značajne promjene kako u biotopima tako i u životnim zajednicama šumskih ekosistema. To se posebno odnosi na promjene vlažnosti i topline u staništu šume hrasta lužnjaka. Te su promjene uvjetovale narušavanje ekološke konstitucije hrasta lužnjaka i njegovu znatno umanjenu vitalnost. 4. ZAKLJUČAK Na temelju razmatranja o ekološkim razlozima sušenja hrasta lužnjaka u nizinskim šumama Hrvatske možemo zaključiti slijedeće: 1. Prije početka sušenja hrasta lužnjaka nastupila je promjena makroklime u smislu povećanja temperature zraka. Došlo je, također i do izmjene alternacije sušnih i mokrih godina. Iza više sušnih slijedilo je nekoliko mokrih godina. U ovome stoljeću sprovedeni su, također, brojni hidromelioracijski radovi što je imalo za posljedicu promjenu vodnog režima biotopa nizinskih šuma. Navedene promjene uvjetovale su smanjenje vitalnosti stabala hrasta lužnjaka te njihovu neotpornost prema napadu štetne šumske entomofaune i gljivičnih bolesti, čijemu razvoju je pogodovala promjena makroklime. 2. Sušenju hrasta lužnjaka doprinjeo je nestanak nizinskog brijesta iz nizinskih šuma. Nestankom nizinskog brijesta uslijed epidemijskog ugibanja, došlo je do promjene klime prizemnog sloja šume u smislu povećanja 289 |