DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 83     <-- 83 -->        PDF

studiju I. HORVAT-a (1938) o biljnosociološkom sastavu šuma u Hrvatskoj,
ta iscrpna botaničko-šumarska doktorska rasprava V. TREGUBOV-a bez
sumnje je utrla put prodoru i razvitku suvremene fitosociologije J. BRAUN-
BLANQUET-a u cijeloj našoj zemlji.


Od godine 1944. V. TREGUBOV je sudjelovao u NOB-u. Poslije rata
bio je prvo tehnički savjetnik pri Saveznom ministarstvu šumarstva u Beogradu.
Odmah iza toga kao znanstveni suradnik u Gozdarskem institutu Slovenije
(1947/48. godine), a potom kao direktor Saveznog zavoda za planinske
šume u Ljubljani (1949—1952. god.) vraća se znanstvenom radu i istražuje
šumsku vegetaciju različitih krajeva Slovenije. U tom razdoblju, na poziv
I. HORVAT-a, studira i neke šumarske probleme u sklopu vegetacijskih
istraživanja i kartiranja masiva Risnjaka i Hrvatskoga Snježnika. U vremenu
između 1952. i 1954. godine istražuje V. TREGUBOV, kao suradnik Centra
za znanstvena istraživanja u Parizu, neke šumske lokalitete u Francuskoj
pa vegetaciju istočnog dijela Maroka. Po povratku u Ljubljanu radi
(1955—1961. godine) u svojstvu znanstvenoga suradnika u Institutu za gozdno
in lesno gospodarstvo. Kao ekspert Organizacije za prehranu i poljodjelstvo
(FAO) boravi u međuvremenu (1958—1960. g.) u Iranu, a nakon povratka
nastupa mjesto višega znanstvenoga suradnika u Institutu za biologijo
SAZU. U suglasnosti sa Zavodom za međunarodnu tehničku suradnju, V.
TREGUBOV je god. 1963. postavljen za direktora »Projekta specijalnog fonda
Udruženih naroda u Iranu«. Tamo je osnovao i vodio Šumarski fakultet
Sveučilišta u Teheranu, na kojemu je god. 1964. izabran i za redovnog profesora.
Nakon povratka u Ljubljanu (1970. god.) V. TREGUBOV je god. 1971.
umirovljen u zvanju višega šumarskoga savjetnika.


Tijekom svoga dugogodišnjeg rada V. TREGUBOV je česti sudionik
mnogih međunarodnih znanstvenih i stručnih šumarskih skupova i aktivnosti.
Bio je predstavnik na međunarodnom šumarskom kongresu u Budimpešti
(1936. g.), povremeno je predavao na nekoliko poznatih Sveučilišta
(Montpellier, Nancy, Marseille, Zürich), a nastupa kao delegat na Internacionalnom
šumarskom kongresu u Seatlle — USA (1960), na kongresu Međunarodnoga
saveza šumarskih istraživalačkih instituta u Miinchenu (1967)
i Ljubljani (1970).


V. TREGUBOV je objavio, iz različitih znanstvenih i primijenjenih šumarskih
i fitocenoloških oblasti, oko pedesetak radova.
POPIS ZNANSTVENIH, STRUČNIH I OSTALIH PUBLIKACIJA
PROF. DR INC. V. TREGUBOVA


1.
Etude lorestiere sur le Picea omorica Panč. — Annales de 1´Ecole nationale
des Eaux et Forets et de la Station de recherches et experiences (Paris) V/2,
1934, 112—178.
2.
Especcs endemiques forestiere en Yougoslavie. — Dcuxieme Congres internationale
forestier (Budapest) 1936, 1—27.
3.
Les croix en relief sur les troncs des Coniferes. — Revue des Eaux et Forets
(Nancy—Paris—Strassbourg) 75, 1937, 681—685.
4.
Les forets vierges montagnardes des Alpes Dinariques. Massif de Klekovatcha-
Guermetch. Etude Botanique et Forestiere. — These de doctoral (Montpellier,
Causse, Graille et Castelnau) 1941, 1—118 + 30.
5.
Le Piceetum omoricae. — Station Intern, de Geobotanique Mediterraneenne
et Alpine (Montpellier) 77, 1941, 14—20.