DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 78 <-- 78 --> PDF |
stavne i kadrovske politike. Prof. Plavšić je za više od 4 decenija odgojio brojne inženjere šumarstva i drvne-industrije i podijelio mnoge doktorate i magisterije nauka. Samo u Zavodu, odnosno Katedri koje je bio predstojnik vodio je, odgojio i podijelio doktorate i habilitacije trojici svojih najbližih suradnika, od kojih su dvojica, još za njegova života, postali i redovni sveučilišni profesori. Kao čovjek bio je vrlo skroman, neposredan, human, pravedan i posve istinit. O sebi nije mnogo govorio nego je to prepuštao drugima, a posebno svome radu, za koji nije tražio priznanje, nagrade, a niti je očekivao odlikovanja. Pomagao je svakome tko mu se obratio za pomoć i imao veliko razumijevanje za svakog čovjeka, a posebno je razumijevao studente. Prema svojim suradnicima je imao izrazito drugarski, čak i roditeljski odnos. Prema poslu i radnim zadacima bio je izuzetno odgovoran, do tančine precizan i krajnje savjestan. Njegovi lični interesi su bili interesi njegove struke, njegovih radnih zadataka, njegovih suradnika i njegove obitelji. Imao je — kao čovjek druge struke — veliki smisao za umjetnost, a posebno etnografiju, slikarstvo i klasičnu muziku u kojoj je uživao. Prof. dr Milenko Plavšić je izuzetno volio svoju zemlju i na nju je bio neobično ponosan. Za njega je Jugoslavija bila njegov siguran i topao dom. Iako stručnjak vrhunske međunarodne reputacije — uvijek se sa čestih putovanja iz inozemstva vraćao sa riječima: »svagdje je lijepo, ali kod nas je najljepše«. Iz naše je sredine, dakle, zauvijek nestala velika ličnost profesora Plavšića, upravo poput snažnog hrasta u šumi, čijim nestankom nastaje progala koja teško zarasta. On je otišao, ali su ostali njegovi hrastovi, jasenovi i jele čije je zrelosti utvrdio i u tim naučnim radovima im propisao duži vijek nego što je bio uobičajen, kao da im je svjesno poklonio dio svoga vijeka. Vrsni naučni radnik, pedagog i čovjek — pok. prof. Plavšić kao da je živio koliko i njegov hrast, ostavio je za sobom bogat i cjelovit opus, od oko sto, naučnih i stručnih radova, prikaza i recenzija koje nije lako nabrojiti. U bibliografskom prikazu tih radova nužno će biti izostavljeni prikazi, recenzije i stručne ekspertize, te naučni i stručni radovi prof. Plavšića koji su se u momentu njegove smrti zatekli u štampi, rukopisu ili u numeričkim podacima. BIBLIOGRAFSKI PODACI 1. O novijoj upotrebi drveta, Šum. List 1946, str. 53—59; 2. Uređivanje visokih prebornih šuma, Zagreb 1936, str. 42 (asistentska radnja); 3. O novijoj kritici teorije zemljišnog čistog prihoda (Nouvelles critiques de la theorie de rentabilite fonciere), Šum. List 1937. str. 307—325, sa sadržajem na francuskom jeziku; 4. Oporezivanje šuma (Assiette des impöts sur les forets), Ibidem 1937, str. 447—454, sa sadržajem na francuskom jeziku; 5. O bilanciranju i rentabilitetu šumskog gospodarstva (Über die Bilanzierung und Rentabilität der Fortswirtschaft), Glasnik za šumske pokuse 1940, str. 313—434, sa sadržajem na njemačkom jeziku (disertacija); 256 |