DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 70 <-- 70 --> PDF |
— 26. ožujka o. g. u Zagrebu je održano Savjetovanje članova SKH — inženjera, tehničara i stručnjaka iz šumarstva, drvne industrije, trgovine i prometom drva (eca 250 prisutnih) u cilju što čvršćeg povezivanja, planiranja razvoja od proizvodnje sirovina preko prerade do prodaje drveta i jedinstvenog poslovanja putem jedinstvene Poslovne zajednice. Platforma za diskusiju i sve ovo iznijeto dana je u osnovnom elaboratu Daljnji razvoj proizvodnje i ustavno organiziranje udruženog rada u privrednom kompleksu: Šumarstvo — Drvna industrija — Industrija celuloze i papira i promet«. Osnovni elaborat izradila je radna grupa šumara, drvaraca i ekonomista Komisije za razvoj društveno-ekonomskih odnosa u privredi CKH. Na Savjetovanju su izneseni brojna problemi, koji su poznati i tište struku kao npr.: nedefinirani pojam zemljišne rente i njezino lOOVo korišćenje za obnovu šumskog fonda, zatim nedovoljna otvorenost šuma, visoki troškovi eksploatacije, neriješeni odnosi između šumarstva i drvne industrije u snabdijevanju drvetom gradnja novih kapaciteia drvne industrije, neracionalno i ekstenzivno gospodarenje šumama, niski osobni dohoci, osiguranje višeg standarda radnicima, osiguranje sredstava za reprodukciju, rascjepkanost radnih organizacija, slaba produktivnost i neusklađenost razvojnih planova, ambicije lokalnih društveno- političkih snaga i tendencija »za vlastitu šumu« izgraditi i »vlastitu pilanu«, privatizacija u raspolaganju bogatstvom šuma, nedefinirani pojam dohotka, rente i »viška«, koji nije zasluga radnih kolektiva nego posljedica povoljnijih prirodnih uvjeta proizvodnje i si. Naskoro će se donijeti razrađeni zaključci ovog savjetovanja i prići formiranju jedinstvene poslovne zajednice, koia bi trebala početi sa radom početkom 1975. g. — Sredinom travnja o. g. održano je na Šum. fakultetu u Zagrebu savjetovanje »O ulozi znanstveno-istraživačkog rada u šumarstvu i smjernicama za izradu dugoročnog plana u SRH«. Ovo je savjetovanje održano na poticaj Projektnog savjeta za šumarstvo SRH (organ republ. savjeta za naučni rad). Znanstveni radnici ŠF izradili su za ovo savjetovanje referat i predočili prioritetne projekte znanstvenog istraživanja u šumarstvu SRH za 10-15 slijedećih godina. Suvremeni oblik ovakovih istraživanja predviđa i traži velike rashode, veći broj obrađivača raznih specijalnosti, ali pruža kompletna i kompleksna optimalna rješenja za uspješno ostvarenje projekcija dugoročnog razvitka šumarstva u SRH. Načelno je Šumarski fakultet predložio i organizaciju ovako zamišljene znanstvenoistraživačke službe u šumarstvu pri fakultetu, šumarskom institutu, nadalje razvojne službe pri Šumskim gospodarstvima odnosno regijama, potrebu znanstvenih kadrova za ovaj posao (u ovom času na fakultetu i institutima učestvuju i znanstveno radi 25 doktora znanosti, 12 magistera i 33 šum. ing.). Zaključci ovog savjetovanja biti će naknadno pripremljeni i razrađeni po Projektnom savjetu i Komisiji za teme Poslovnog udruženja šumsko privrednih organizacija. — Na zahtjev Savjeta za pitanja etruštveno- političkog sistema SFRJ (predsjednik: dr A. Vratuša), u Beogradu je formirana radna grupa sa zadatkom da predloži »Primjene ustavnih načela na organizaciji šumarstva i drv. industrije«. U svojem prijedlogu radna grupa preko Savezne privredne komore — predlaže 3 osnov. oblika organiziranja i to: a) osnov. organizacije udruženog rada b) specijalizirane (zajednice OOUR-a, interesne, namjenski fondovi, poslovna udruženja, granske asocijacije) i c) organiziranje šumarstva u društveno-političkim zajednicama. Slična se organizacija predlaže i za drv. industriju. Postoji niz ozbiljnih problema što nisu definirani i utvrđeni na jedinstven način (uvjeti o davanju šuma na upravljanje, vrste šuma po namjeni, principi eksploatacije šuma i formiranja šum. privred. područja, odnos društva prema degradiranim šumama, krš, goleti i si.). Činjenica je, da savezni propisi o ovim problemima ne postoje kao i Savezni zakon o šumama iz 1961. g. i nadopunjen 1965. g. više nije na snazi, a 5 republika već su prije donijele svoje zakone o šumama i niz pratećih propisa iz oblasti šumarstva. Sve ovo šarenilo stvara velike probleme u radu pa se stoga SPK obraća iznesenom organizacijom na sve zainteresirane za poboljšanje, nadopunu i unapređenje ovako iznesenog ili korigiranog prijedloga. — Prof. dr Z. Potočić, kojemu je SPK, također, uputila ove »Primjene ustav, načela «, u svojem pismenom podnesku stavlja osnovni prigovor ovim »Primjenama « — što je tu postavljen odnos društva prema šumi, a ne »mjesto i uloga radnih ljudi u odnosnoj djelatnosti«. Zastupa stanovište da treba prvenstvenonedvosmisleno jasno utvrditi i definirati što je sve rezultat rada kolektiva u kojima oni samoupravljački odlučuju, jer svaka djelatnost ima svoj izvor sredstava i svaka ima pravo na »svoj rezultat rada«. |