DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 57 <-- 57 --> PDF |
NAUČNI SKUPOVI VII. INTERNACIONALNI SIMPOZIJUM O PROBLEMIMA MEHANIZACIJE SJEČE I IZRADE TE TRANSPORTA U MÜNCHEHOFU, BDR (ZAPADNA NJEMAČKA) Od 3. 9. do 8. 9. 1973. održan je u Münchehofu, u Zapadnoj Njemačkoj, VII internacionalni simpozij s temom: »Problemi mehaniziran ja radova na sječi i izradi te transportu«. Simpozij je organiziran od strane Instituta zao nauku o radu u šumarstvu (Iffa), koji pripada Saveznom istraživačkom zavodu BDR, sa sjedištem u Reinbeku kod Hamburga. Organizator je bio direktor Iff-a prof, dr H. B. P1 a t z e r. Simpozij je održan u prostorijama Donjosaksoonske škole za šumske radnike u Münchehofu. U zgradama škole su učesnici simpozijuma bili i smješteni. Na simpoziju je učestvovao veći broj znanstvenih radnika sa šumarskih fakuleta i instituta, kako iz Zapadne Njemačke, tako i iz ostalih evropskih zemalja. Kao i na ranije održanim simpozijima u Zvolenu (CSSR), Sopronu (Mađarska), Ljubljani, Poznanu (Poljska), Beču (Austrija) i Minsku (SSSR) tretirana je problematika mehanizacija radova u eksploataciji šuma, s aspekta primjene odgovarajućih strojeva, te ekonomičnosti njihove primjene. Također je tretirana problematika izgradnje šumskih puteva i izrada drvne mase vjetroizvala. Ovo posljednje je za Zapadnu Njemačku bilo posebno aktualno, obzirom na katastrofalne posljedice orkana 13. XI 1972. g., kada je samo u državnim šumama izvaljeno 7,4 milijuna m:´ drvne mase. Program rada simpozija bio je slijedeći: 3.9. prije podne organizator simpozija, prof, dr H. B. Platzer otvorio je simpozij i pozdravio prisutne. U ime zapadnonjemačkog Saveza ministarstva za prehranu, poljoprivredu i šumarstvo, učesnike je pozdravio ministerialni dirigent dr H. Schleicher. Istoga dana, prije i poslije podne čitani su referati. Nakon čitanja referata uslijedila je diskusija. 4. 9. Ekskurzija na području donjo-saksonske šumarije Seelzerthurm. s temom: Sječa, izrada i transport drva u jednom reviru srednjeg gorja u Sollingenu. 5.9. Čitanje referata i diskusija. 6.9. Ekskurzija na područje donjo-saksonske šumarije Bad Lauterberg s temom: Sječa, izrada i transport drva u jednom reviru sa strmim terenom, u Harcu. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 58 <-- 58 --> PDF |
7.9. Ekskurzija na području državnih šumarija Syke i Ahlhorn, s ciljem da se vidi izrada i izvlačenje drva uz primjenu raznih strojeva kod izrade vjetroizvala. 8.9. Posjeta Saveznom naučnom istraživačkom zavodu u Reinbeku i Lohbrügge te posjeta Iffa-i u Vorvverksbuschu. Na simpoziju su podneseni i pročitani referati sa slijedećom problematikom: 1. Sadašnje stanje i budući razvoj mehanizacije sječe, izrade i transporta drva u Hrvatskoj (R. Benić i S. B o j a n i n, Zagreb, Jugoslavija); 2. Mreža šumskih puteva u Rumuniji i postignuti napredak na području transportna drva (R. B e r e z i u c, G. I o n a s c u, D. V a s i 1 o v i c i, Bra- sow, Rumunija); ^^^ 3. Primjena rumunjskog šumskog traktora TAF 650 kod izvlačenja drva, na teško pristupačnim i teško prohodnim šumskim tlima (Gh. Cristacke , Bukurešt i J. T h e i 1, Sibirt, Rumunija); 4. Problemi i mogućnosti zajedničkog planiranja optimalne mreže puteva i troškova strojeva (I. H e r p a y, Sopron, Mađarska); 5. Novija iskustva u izgradnji i uređenju skladišta za izradu sortimenata drva listača u Mađarskoj (J. Käldy , Sopron, Mađarska); 6. Tehnološki procesi na centralnim skladištima za izradu sortimenata u Poljskoj (E. Kaminsky , Warszawa, Poljska); 7. Ekonomsko djelovanje racionalizacije kod sječe i izrade u Sloveniji (A. K r i v e c, Ljubljana, Jugoslavija); 8. Utrošak vremena čovjeka i stroja kod sječe i izrade te izvlačenja tankih stabala prilikom čišćenja i prvih proreda (M. K u b i a k, Poznan, Poljska); |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 59 <-- 59 --> PDF |
9. Učvršćenje donjeg sloja tla kisele reakcije kod gradnje šumskih cesta (B. I. K u v a 1 d i n, Moskva, SSSR); 10. Organizacija, tehnika i tehnologija transporta drva u SSSR-u (I. L e o n o v i č, Minks, SSSR); 11. Planiranje sistema eksploatacije šuma kod postavljanja cilja jedne šumarske organizacije (H. Löfller , München, Zapadna Njemačka); 12. Razvoj iskorišćivanja šuma obzirom na reformu visokoškolske nastave u Mađarskoj (G. P a n k o t a i, Sopron, Mađarska); 13. Tendencije razvoja centralizirane izrade sortimenata u planinskim šumama (E. P e s t a 1, Beč, Austrija); 14. Sistem izrade sortimenata kod vjetroizvala (H. B. P 1 a t z e r, Reinbek, Zapadna Njemačka); 15. O primjeni modernih metoda planiranja i izvedbe radova sječe, izrade i šumskog transporta u SR Rumuniji (M. Popa , Brasow, Rumunija); 16. Kuratorium za šumski rad i tehničku (KWF): Rad šumsko tehničkog odbora za ispitivanje oruđa i strojeva (W. Schüssler , Sehauenburg, Zapadna Njemačka); 17. Pregled mehanizacije sječe, izrade i transporta drva u Švedskoj (A. Staat , Carpenberg, Švedska); 18. Metoda optimiranja razmaka puteva za izvlačenje drva kod sječe prilikom njege sastojina (J. S t a j n i a k, Varšava, Poljska); 19. Transport drva zglobnim traktorima u šumama u Grčkoj (G. Ch. S t e r g i a d i s, Solun, Grčka); |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 60 <-- 60 --> PDF |
20. U praksi pogodno određivanje učešća kore smrekove i jelove oblovine, prema istraživanjima u Sloveniji (Z. Turk , Ljubljana, Jugoslavija; 21. O razvoju centralnih stovarišta za izradu sortimenata drva u Saveznoj Republici Njemačkoj (H. J. Wipermann , Reinbek, SR Njemačka); 22. Glavna stovarišta drva i njihovo korištenje sa stanovišta procesa proizvodnje u šumarstvu ČSSR-a (E. Rönay , Zvolen, ČSSR); 23. Iskustva s centrima za primjenu tehnike u šumarstvu Donje Saksonske (G. Schmidt , Münchehof, SR Njemačka). EKSKURZIJE Područje pokusne šumarije Seelzerthurm. Ovo je jedna od 5 pokusnih šumarija u Donjoj Saksonjskoj. Na ovim šumarijama ispituju se metode rada i primjena strojeva u šumarstvu. Za nas je bilo posebno interesantno istraživanje u eksploataciji šuma: lančani sistem rada od obaranja stabala do transporta drva u pogone za preradu, a pored toga gradnja puteva. Prikazan nam je primjer povećanja gustoće mreže kamionskih puteva nižeg reda. Najpogodnijom varijantom srednja udaljenost privlačenja od 450 m smanjena je na 180 m, čime se je postigao i najpovoljniji ekonomski efekat. Obzirom da je na velikom području došlo do vjetroizvala, to se nastoji da se izrada i transport drvne mase obavi na najbolji i najjeftiniji način. U jednom odjelu vidjeli smo konvencionalan način rada kod vjetroizvala smrekovih stabala. Stabla se odvajaju od panja motornom pilom, a zatim se traktorima odvlače na stovarište gdje radnici izrađuju Sortimente, ali bez koranja. Izrađeni sortimenti se slažu na stovarištu pomoću traktora s ugrađenim »Kuxmann-Zange Modell III«. Koranje se vrši strojevima na glavnom stovarištu. Kao drugi primjer, vidjeli smo slijedeći način rada: Odvajanje stabala od panja motornim pilama; premještanje ispreturanih stabala (ravnanje) pomoću »Raupenbagger-Grabenlöffel«; kresanje grana pomoću »Logma« švedskog stroja za kresanje grana. Dnevni učinak dvaju »Logma« sistema iznosi cea 500 m:). Izvlačenje debala specijalnim traktorima kapaciteta vuče 12—15 tona; transport kamionima na kojima su montirane dizalice. Područje Šumarije Bad Lauterberg. Ovdje su učesnicima ekskurzije podrobno objašnjeni principi detaljnog ostvarenja šuma (Feinerschliessung) na planinskom području. Vidjeli smo i primjenu traktora za privlačenje s teledirigiranim upravljanjem vitla. Šumarije Syke i Ahlhorn. Na području ovih šumarija učesnici su upoznati s radom slijedećih strojeva na područjima vjeroizvala u smrekovim sastojinama: 1. »Logma« stroj za kresanje grana i prevršavanje. Interesatno je napomenuti da je ovaj stroj, kao i niže navedeni, privremeno unajmljen od švedskih poduzeća. Stroj obrađuje debla promjera od 6—36 cm; volumena 238 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 61 <-- 61 --> PDF |
0,1—1,5 m3; promjeri grana 5—10 cm; učinak po satu 20—30 m3; stroj je mobilan i kreće se po sječini. Nakon kresanja grana u sastojim, debla se izvlače traktorima. 2. Stroj za guljenje kore »Cambio 66« na stovarištima. Prosječni dnevni učinak 450 m3, a maksimalni 700 m3. Neokorana oblovina prinosi se pomoću dizalice. Okorano drvo se automatski odbacuje lijevo i desno od stroja. 3. »Processor«. To je stroj za kresanje grana, trupljenje i sortiranje tankih i srednje debelih stabala nakon obaranja. Obaranje, odnosno kod izvaljenih stabala, odvajanje od panja obavlja se motornom pilom. Vuča sortimenata obavlja se traktorima. Volvo BM SM 880-Processor. Maksimalni promjer za prepiljivanje uređajem Processora je 65 cm, a za kresanje grana 45 cm. Processor radi dnevno 12 sati, od čega 8 sati produktivnog rada. Dnevni je učinak od 120 — 192 m3. Također se upotrebljava i »OSA 705«, stroj za kresanje grana i prepiljivanje. Nakon izrade i izvlačenja, na sječini se krče panjevi, a zatim panjevi i granje odstranjuju se na složajeve (Wälle), koji se na određenim odstojanjima nalaze duž cijele površine. Krčenje se vrši strojevima »Bagger- Atlas 1602« i »Liebherr 911«. Odstranjivanje grana obavlja se zglobnim traktorima ili drugim traktorima opremljenima s »Räumrechen« (uređajem za odstranjivanje grana i panjeva). Konzerviranje uskladištene drvne mase vjetroizvala, koja se odmah ne proda, vrši se uređajima za prskanje vodom (Holzberegnungsanlage), kao na primjer u Steinloge-u gdje je uskladišteno do 10.000 m3. Voda se dobacuje pomoću »Pleuger U-Pumpe«, a uređaj za prskanje je »Mannesmann«. 8.9. Sudionici simpozija su posjetili Savezni naučno istraživački centar, a posebno Ifla-u u Reinbeku, gdje su detaljnije upoznati s organizacijom istraživačkog rada. Iza toga su posjetili hamburšku luku i gradski vrt, nakon čega je simpozij završen. Dr R. Benić, redovni profesor Dr S. Bojanin, izvanredni profesor |