DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 54     <-- 54 -->        PDF

U situaciji striktnog planiranja same sječe i izrade, pa i nastavka slijedećih
faza rada, treba odrediti vrijeme trajanja sječe. Vrijeme se izračunava
u danima. 0 velikom broju elemenata zavisi koliko će dana sječivi
zahvat trajati. Broj radnika mora biti u centru svih zavisnih elemenata i
zato je broj radnika potreban za izradu ukupne neto mase na određenoj
lokaciji (odjelu) primaran. Broj radnika se određuje po slijedećoj formuli:


En X Wh
Rn
t x MP x R


Pri tome istaknuti da izrazi znače:


En = Neto drvna masa
Wh = Sati rada za jedinicu izrade
t = Dnevno radno vrijeme
MP = Broj motornih pila
R = Rroj radnika na 1 motornu pilu
Rn = Broj radnika potrebnih za ukupnu izradu neto mase.


Izraz Rn, govoreći o potrebnom broju radnika, pretpostavlja sve elemente
iz kojih je taj broj proizašao. Na osnovu ovoga izraza može se točno
odrediti koliko dana, uz postizanje pretpostavljene produktivnosti rada,
treba trajati faza sječe i izrade drvnog materijala. Kod određivanja broja
dana mora se uzeti stvarni raspored radnog vremena uz odbitak državnih
praznika i slobodnih subota.


Izraz MP — broj motornih pila nije automatski određen i zato ga treba
odrediti. Način njegovog određivanja je u zavisnosti od veličine prostora
na kojoj se izvodi sječa. Osnovni je princip da veličina prostora za sječu
jednog radnika odgovara kvadratu sa stranicom dužine dvije prosječne visine
stabla (25 + 25 = 50). U našem slučaju, gdje dominiraju stabla visine
oko 25 metara, to znači da 1 pila može biti na 2500 m2, odnosno na 1 hektar
4 motorne pile.


Što se tiče broja radnika, na 1 motornoj pili angažiranih, taj odnos,
odnosno njegova veličina zavisi od koncepcije koja se primjenjuje.


Analizirajući sječu u jednoj gospodarskoj jedinici — odjelu, s neto masom
od 4570 jedinica primjenom istaknute formule, došli smo do spoznaje
da je uz produktivnost 0,95 sati za jedinicu, 8 satnog radnog dana, 9 motornih
pila i 2 radnika po jednoj motornoj pili potrebno 30,2 dana rada uz
istaknute uvjete.


Primjenom koncepcije da svaki radnik radi sa motornom pilom došlo bi
do porasta produktivnosti rada. Ako bi produktivnost porasla za samo
20% uz iste elemente trebalo bi 24 dana efektivnog rada. Ovo rječito govori


o mogućnostima koje se pružaju ulaženjem u sadržaj pojedinih elemenata
iz istaknute formule.
Naprijed iznijeta zapažanja mogu poslužiti operativnim planerima u
pripremi proizvodnih zadataka i određivanju elemenata za zadatke u fazi
sječe i izrade drvnog materijala.


Bogdanović Jozo, dipl. ekonomista


232