DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 51 <-- 51 --> PDF |
ODREĐIVANJE BROJA RADNIKA ZA IZVRŠENJE PLANA SJEČE U JEDNOJ GOSPODARSKOJ JEDINICI Problematika vezana za utvrđivanje elemenata za izradu ekonomskofinancijskog plana iskorišćivanja šuma vrlo je delikatna. Razlozi toga nalaze se u činjenici da se gotovo cjelokupan proizvodno-prodajni proces vezuje za vremensku situaciju koja na mjestu proizvodnje vlada. Proizvodni proces u iskorišćivanju šuma sastavljen je od bezbroj potpuno različitih operacija, a koje su sve usmjerene ka tome da na predmet rada, a to je drvo, iz dubećeg transformira u drugi raspored. Pri procesu transformacije od rada se traži univerzalnost. U situaciji gospodarenja šumama, kakva danas vlada u nas, pred OOUR se nameće, kao primaran zadatak, usklađenje dosadašnjeg načina gospodarenja sa onim načinom kako to treba biti. Ovo usklađenje je neophodno s ciljem postizanja potrajnosti prinosa i prihoda. Nepobitna je činjenica da plan u ovako koncipiranoj situaciji predstavlja oslonac za sigurnije i pouzdanije očekivanje i programiranje tekućeg i budućeg razvoja. Organizacija, u kojoj je konkretno analiziranje tokova planiranja vršeno, bilježi začetke elementarnih postupaka oko svođenja svih proizvodnih tokova u planske okvire. Pošto iskorišćivanje na sebe nadovezuje i uzgoj šuma to će kao takvo i prvo biti analizirano. U našoj zemlji djeluje mali broj radnih organizacija iz oblasti šumarstva gdje se s dovoljnom pažnjom primjenjuje proces tehničkog normiranja i cjelokupni instrumentarij vezan za tehničke norme. Većina organizacija norme za radove u iskorišćivanju šuma određuje na bazi kumuliranog iskustva, uz opet iskustvenu korekciju. Drugi pak su odredili bazu izraženu u mjesečnom ili dnevnom izrazu, a normu su određivali snimajući slobodno pojedine faze u njihovom početku. Naša organizacija pri nagrađivanju radnika na fazi sječe i izrade drvnih sortimenata primjenjuje iskustvene norme za prosječne — normalne uvjete rada. Pri tom se uzima u obzir kategorijacija težih uvjeta rada. Primjena kategorizacije znači priznavanje da će u jedinici vremena biti za postotak kategorije izrađeno toliko manje jedinica proizvoda. Provedba kategorizacije može se izvršiti na 2 načina i to: a) pri samom početku sječe i izrade, b) pri sastavljanju ekonomsko-financijskog plana. U dobro koncipiranom sistemu nagrađivanja, proces kategorizacije treba uraditi vrlo savjesno. 229 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Problemi, vezani za nedovoljno kompletno sagledavanje procesa normiranja, uočavaju se u trenutku određivanja elemenata za plan angažiranja potrebnog broja radnika za izvršenje određenog zadatka. Smatramo da i pored svih zavisnosti o vremenskim uvjetima, pri proizvodnji u šumarstvu treba vrlo temeljito i jasno odrediti, odnosno vremenski rasporediti, sve proizvodne zadatke. Pri tome se mora znati, ako se radi o sječi i izradi, slijedeće: — gdje će se sjeći, — kada će se sjeći, — koliko radnika će raditi, — s koliko motornih pila će se raditi, — tko će izvoziti, — kada će izvoziti, — gdje će se izvoziti. Da bi došli do osnovnog podatka, a to je koliko će radnika biti angažirano i s koliko motornih testera, iskoristili smo postojeće normative i ostvarenje tih normativa u posljednje 2 godine. Norme su sačinjene posebno za čistu sječu, a posebno za proredu, jer su i uvjeti rada različiti. S obzirom da tako pratimo, tako ćemo i planirati. OOUR-a, u kojoj je ispitivanje izvršeno, nalazi se locirana u Baranji koja je podložna poplavama. Ukupna površina iznosi 6.200 ha. Od ukupne površine 73,7% nalazi se u poplavnom području, a 26,3% u području zaštićenom od poplave. Ovo je potrebno navesti da se istaknu karakteristike proizvodnje u šumarstvu i velika zavisnost od situacija koju čovjek nije u stanju predvidjeti. Služba plana, obrađujući predložene »ŠP« obrasce, vrši raspored sječivih masa po karakteristikama. Te karakteristike su one po kojima su normativi sačinjeni, a to je: vrsta sječe i kategorija. Ove karakteristike se određuju za grupu sortimenata i to: tvrda oblovina, meka oblovina, tvrdo prostorno drvo i meko prostorno drvo. Sve ovo je potrebno stoga što svaka kategorija zahtjeva različiti broj jedinica vremena za izradu jedinice proizvoda. Jasnoće radi, prikazat ćemo grupu tvrde oblovine: TVRDA OBLOVINA CISTA SJEĆA količina norma za 8 sati u kup. potrebno sati Kategorija 105 36 5,59 51,5 110 115 62 438 5,33 5,10 93,1 687,1 120 125 36 844 4,88 4,69 59,0 1439,7 135 31 4,34 57,1 PROREDA Kategorija 130 6 3,92 12,2 SVEUKUPNO: 1453 2399,7 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Isti postupak primjenjuje se i za ostale grupe sortimenata. Rekapitulacija sječe i izrade u konkretnoj OOUR izgleda po grupama sortimenata ovako: Jedinica Ukupno potrebnih sati TVRDA OBLOVINA 1453 2.399,7 MEKA OBLOVINA 12055 18.744,8 TVRDO PROSTORNO 6771 12.421,2 MEKO PROSTORNO 15123 25.369,2 UKUPNO: 35.402 58.934,9 Prosječno potrebno sati za 1 jedinicu 58935 = = 1,66 35402 Korekcija zbog pogrešnih normativa Materijal o povećanju ostvarenja produktivnosti, mjerene odnosom između jedinica učinka i vremena, pokazao je da smo u 1972. godini jednu jedinicu radili za 0,949 sati. Pokazatelj iste kvalitete u 1973. godini bilježi da smo za jednu jedinicu izrade trebali 0,956 sati. To znači da norma nikako nije dobro postavljena. Zbog toga je potrebno izvršiti korekciju potrebnih sati rada za jednu jedinicu i ukupni etat. Pošto se produktivnost 1972. i 1973. gotovo podudaraju, uzet ćemo da je ona u prosjeku 0,95 sati za jednu jedinicu izrade. Stavljanjem u omjer 0,95 sa 1,66 slijedi podatak da su norme nerealne za 57,2", o- Sa tim % treba množiti izračunati broj ukupno potrebnih radnih sati. OOUR u oblasti iskorišćivanja šuma sastoji se iz lokacija koje razlikuju Ukupno potr. sati po normativu Koeficijent Potreban br. efekt, sati rada Tvrda oblovina 2.399,7 0,572 1373 Meka oblovina 18.744,8 0,552 10722 Tvrdo prostorno Meko prostorno 12,421,2 25.369,2 0,572 0,572 7105 14511 58.934,9 0,572 33711 Razrađujući u nastavku proces planiranja, operativno planiranjeići dalje i razraditi taj plan na njegove sastavne dijelove. Ukupan etat mora jedne sepo veličini i prostoru. Svaka od njih je kategorizirana drugom kategorijom iz koje proizlazi i ostvarenje druge produktivnosti rada (Wh). |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 54 <-- 54 --> PDF |
U situaciji striktnog planiranja same sječe i izrade, pa i nastavka slijedećih faza rada, treba odrediti vrijeme trajanja sječe. Vrijeme se izračunava u danima. 0 velikom broju elemenata zavisi koliko će dana sječivi zahvat trajati. Broj radnika mora biti u centru svih zavisnih elemenata i zato je broj radnika potreban za izradu ukupne neto mase na određenoj lokaciji (odjelu) primaran. Broj radnika se određuje po slijedećoj formuli: En X Wh Rn t x MP x R Pri tome istaknuti da izrazi znače: En = Neto drvna masa Wh = Sati rada za jedinicu izrade t = Dnevno radno vrijeme MP = Broj motornih pila R = Rroj radnika na 1 motornu pilu Rn = Broj radnika potrebnih za ukupnu izradu neto mase. Izraz Rn, govoreći o potrebnom broju radnika, pretpostavlja sve elemente iz kojih je taj broj proizašao. Na osnovu ovoga izraza može se točno odrediti koliko dana, uz postizanje pretpostavljene produktivnosti rada, treba trajati faza sječe i izrade drvnog materijala. Kod određivanja broja dana mora se uzeti stvarni raspored radnog vremena uz odbitak državnih praznika i slobodnih subota. Izraz MP — broj motornih pila nije automatski određen i zato ga treba odrediti. Način njegovog određivanja je u zavisnosti od veličine prostora na kojoj se izvodi sječa. Osnovni je princip da veličina prostora za sječu jednog radnika odgovara kvadratu sa stranicom dužine dvije prosječne visine stabla (25 + 25 = 50). U našem slučaju, gdje dominiraju stabla visine oko 25 metara, to znači da 1 pila može biti na 2500 m2, odnosno na 1 hektar 4 motorne pile. Što se tiče broja radnika, na 1 motornoj pili angažiranih, taj odnos, odnosno njegova veličina zavisi od koncepcije koja se primjenjuje. Analizirajući sječu u jednoj gospodarskoj jedinici — odjelu, s neto masom od 4570 jedinica primjenom istaknute formule, došli smo do spoznaje da je uz produktivnost 0,95 sati za jedinicu, 8 satnog radnog dana, 9 motornih pila i 2 radnika po jednoj motornoj pili potrebno 30,2 dana rada uz istaknute uvjete. Primjenom koncepcije da svaki radnik radi sa motornom pilom došlo bi do porasta produktivnosti rada. Ako bi produktivnost porasla za samo 20% uz iste elemente trebalo bi 24 dana efektivnog rada. Ovo rječito govori o mogućnostima koje se pružaju ulaženjem u sadržaj pojedinih elemenata iz istaknute formule. Naprijed iznijeta zapažanja mogu poslužiti operativnim planerima u pripremi proizvodnih zadataka i određivanju elemenata za zadatke u fazi sječe i izrade drvnog materijala. Bogdanović Jozo, dipl. ekonomista 232 |