DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 48 <-- 48 --> PDF |
SISTEM »PAPERPOTA« (sistem papirnatih lončića) U posljednje vrijeme, tu i tamo, pojavi se pisana ili izgovorena riječ — »PAPERPOT«. Smatramo potrebnim i obaveznim javnosti pružiti kratku informaciju o funkcionalnosti sistema papirnatih lončića — »Paperpot«. Već više od godinu dana Šumsko hortikul turao gospodarstvo »Istra« Buzet — ŠUMARIJA BUJE upoznaje se sa funkcioniranjem ovog sistema. Saznanja i mala vlastita iskustva garantiraju novu, rekli bismo revolucionarnu, epohu u proizvodnji sadnog materijala za potrebe svih djelatnosti (šumarstvo, ratarstvo, duhanstvo, vrtlarstvo, cvjećarstvo i dr.). »Paperpot« sistem pronađen je u Institutu za istraživanja japanske saharozne industrije, a potom usavršen u Finskoj radi njegovog prilagođavanja općim evropskim uvjetima. Zasnovan je na zamisli uklanjanja prirodnih nopovoljnosti i stopostotnog iskorišćivanja, poklanjanja najveće pažnje raslinju pojedinih kultura. kao i unapređenja optimalnih uvjeta rasta i razvoja. Razvoj raslina u samom početku je zaista odlučan za njen budući rast. Poznato je, da je svaka raslina u svojim prvim počecima veoma osjetljiva na štete koje mogu biti prouzrokovane od kriptogemskih bolesti, insekata, plodnosti tla, klime i dr. Jako bitno, a možda najhitnije što ovaj sistem čini revolucionarnim, jeste u potpunoj sigurnosti realizacije programa i planova rada, neovisno o vremenskim prilikama, i značajnijem smanjenju troškova. »PAPERPOTI« su papirnati lončići izrađeni od posebno prikladnog papira za ove svrhe i isporučuju se u listovima ili štekama sačinjenih od mnogobrojnih lončića nalijepljenih jedni uz druge sa ljepilom rastvorivim u vodi, tako da se lako razdvajaju pošto su jednom nakvašeni. Papir sadrži umjetna vlakna i kemijske sastojke koji mu omogućuju otpornost na bakterije tla sve dotle dok raslinja ne dostignu potrebnu čvrstoću, a pored toga taj je papir toliko porozan da žile mogu lakoćom probiti stijenke lončića. Skup »Paperpota« sačinjava list koji, nakon što se raširi, dobiva izgled pčelinjih gnijezda (saće) budući se sastoji od više šesterokutnih lončića. Ne zauzima mnogo mjesta i veoma je lagan. Šesterokutni oblik i tanke stijenke papirnatih lončića omogućuju izvanredeno iskorišćivanje rasadnika i staklenika u pogledu prostora, a budući nemaju dna to se rasline veoma lako ukorjene u tlo nakon sadnje. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 49 <-- 49 --> PDF |
U odnosu na raznolikost kultura, »Paperpoti« se proizvode u četiri vrste: BH sa trajnošću u tlu od 4—5 sedmica VH sa trajnošću u tlu od 6—8 sedmica FH sa trajnošću u tlu od 6—9 mjeseci PH koji se ne raspada pošto je izrađen od plastificiranog papira. Ovi podaci su orjentacione prirode jer vrijeme raspadanja lončića ovisi u znatnoj mjeri o uvjetima tla, vlagi, količini amonijaka i dr. U svakoj vrsti postoje različiti tipovi, odnosno dimenzije, papirnatih lončića (različiti promjeri i visine). Budući da »Paperpoti« nemaju dna, oni se moraju postaviti na veliki pladanj ili pomičnu plohu prije punjenja. Pladanj ima tri okomita ruba dok mu nedostaje četvrti. Naravno da pladanj mora imati iste dimenzije kao i rastegnuti list »Paperpota« (uglavnom tipizirano na 94 cm dužine). Uputno je postaviti tanku dasku kod uzdužnog ruba, više od ruba pladnja, koja će kasnije poslužiti za izvlačenje lista i njegovo postavljanje na željena mjesta. Potom se pristupa pričvršćivanju lista »Paperpota« sa nekoliko kopči od pocinčanog željeza ili aluminija, počam sa središnjom stranom. Tako se rašire odnosno rastegnu »Paperpoti« i pripreme za punjenje podlogom koja mora biti prethodno brižljivo pripremljena i odgovarati raslini koja će se uzgajati. Punjenje lončića se vrši obično s lopaticom, ali je pri tome potrebno sabiti podlogu pomoću najlonske četke koja ima duge i rijetke četinje. Potom se može zasijati, presaditi ili zasaditi sadnica. Umjesto aluminijskog pladnja može se koristiti plastični kontejner, posebno građen za ove svrhe, koji je inače preklopljiv i sklopljiv i kao takav može se koristiti više godina. Upotrebom plastičnog kontejnera dobiva se na uštedi radne snage u svim ciklusima počam od sijanja pa do presađivanja odnosno sadnje. Sijanje se može vršiti na razne načine, počam od ručnog postavljanja sjemenki, ručnih sijačica, pa do specijalnih automatskih sijačica. Prednosti sistema se povećavaju i upotrebom suhog treseta kao podloge, tako da se još u toku zime pune lončići i uskladište u kartonskim kutijama ili plastičnim kontejnerima, kako bi bili spremni već u rano proljeće ili u drugoj željenoj prilici. Postavljanje »Paperpota« u staklenike, plastične tunele ili druga mjesta za uzgoj je zaista jednostavno. Uputno je iste položiti na pješčanu podlogu ispod koje je postavljeno kao dno plastična folija, čime se postiže bolje vlaženje i zračenje te spriječava probijanje nepoželjnih raslinja. Punjenje i zasijavanje se može vršiti i na automatskoj lančanoj vrpci uz mali broj radnika. Kapacitet ovog stroja ovisan je o tipu »Paperpota«, odnosno o veličini, a kreće se od cea 9.000—-60.000 kom/sat. Nabava i primjena ove linije dolazi u obzir kod većih proizvođača raslinja, a u našim uvjetima uz predpostavku (ne)dogovaranja. Vađenje raslinja u »Paperpotu« obavlja se standardiziranim vilama, koje imaju odgovarajuću širinu (94 cm). Jednim zahvatom vadi se onoliki broj sadnica koliko ih ima u pojedinom listu »Paperpota« (od 100—1.400 kom.). |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Prijevoz »Paperpota« sa mladim raslinama je veoma jednostavan, na stelažama koje odgovaraju veličini prijevoznog sredstva. Preporučljivo je prije sadnje mlado raslinje obilno navodniti s dodatkom dezinfekcionih sredstava, insekticida i anticriptogamskih sredstava, čime im se omogućuje da se prilagode novim uvjetima sredine bez da pretrpe ikakovu traumu. Presadnja iz manjih u veće »Paperpote« ili sadnja na terenu obavlja se bez i najmanjeg oštećenja, a raslinje nastavljaju svoj ciklus rasla bez gubitka na vremenu. Po ovom sistemu olakšano je i mehanizirano presađivanje, budući su sadnice veoma jednostavne i jednoobrazne. Sama sadnja na terenu može se s ovakovom kvalitetom raslinja obavljati i tokom vegetacionog perioda, a isto tako je moguće organizirati proizvodnju za planirani period sadnje. Sadnja se obavlja pomoću sadilja zvanog »POTIPUTKI« dužine cijevi 95 cm, težine oko 3 kg. Promjer cijevi je različit (38—80 mm) ovisno o dimenziji »Paperpota«. Na donjem kraju cijev je ojačana. Pritiskom noge sadilj se zabode u zemlju, otvara i pravi rupu. Raslinja u »Paperpot« ćeliji pada kroz cijev u nastalu rupu dostižući optimalnu dubinu. Po izvlačenju sadilja, zemlja oko raslinja se zagazi i radi se na novoj rupi. Izvršena su ispitivanja radnih učinaka kao i tjelesnih opterećenja kod sadnje. Rezultati su slijedeći: Tl o lako srednje teško Radni učinak/sat 462 390 312 Udarci srca u98 120 115 minuti Uz ovakove radne efekte proizlazi da je sadnja po Paperpot sistemu srednje teški rad. Iz gornjeg proizlaze mnogobrojni pozitivni zaključci. Metoda je već par godina u širokoj primjeni u mnogim zemljama. Danas Skandinavske zemlje po ovoj metodi uzgajaju preko 400 miliona sadnica raznih rasi ina. Samo podatak da su troškovi pošumljivanja primjenom ove metode, u odnosu na kl asicne metode, smanjeni za 40—60",o govori dovoljno i istovremeno daje odgovor na pitanje: u kom pravcu krenuti dalje? Na kraškom području ŠUMARIJA BUJE izvršeno je pošumljivanje 12 ha primjenom »Paperpot« sistema. Svi radovi obavljeni su akcijom JNA na pošumljivanju. Nismo uspjeli samo u jednom: pronaći rupu u koju je zasađena sadnica s »Paperpotom«, a da nje nema. Slobodni smo informirati, da je Šumsko hortikulturno gospodarstvo »Istra« Buzet — ŠUMARIJA BUJE spremna da pruži detaljnije informacije, da organizira proizvodnju po Paperpot sistemu kod interesenata te da vrši snabdjevanje sa svim materijalima i alatima. ŠHG »Istra« Buzet — šumarija Buje |