DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 46     <-- 46 -->        PDF

SAVJET ZA ŠUMARSTVO
I POKUŠAJ OZAKONJENJA DRŽANJA KOZA


Savjet za šumarstvo i drvnu industriju Privredne komore Jugoslavije
na jednoj od svojih sjednica razmatrao je problem pokušaja ozakonjenja
ponovnog držanja koza. Osvrnuo se i na publicitet koji se posebno dao u
jednom listu o nekom skupu ili mišljenju pojedinaca, koji zagovaraju opravdanost
držanja bez ograničenja i smetnje ove domaće životinje. Nije nama
samo Zakon, koji je zabranio držanje koza, paravan da istupamo protiv
koza. Štete koje ova životinja čini i koje su daleko veće za nacionalnu privredu
od koristi koje bi koza donijela, opredjeljuju konačno naš stav. Sigurno
je da se takav Zakon nije ni donio bez velikog opravdanja i potrebe.
Uvjeti za njegovo daljnje održavanje na snazi nisu se i neće dugo promijeniti.
Savjet je uputio listu koji je o kozama najviše pisao svoj stav sa obrazloženjem
i zamolio da se objavi u punom tekstu u listu. Nije bio toliko dugačak
da bi se time pravdalo njegovo skraćivanje prilikom objavljivanja.
Ali, hvala listu i na toliko datom prostoru.


U nekim listovima pojavljivali su se i napisi koji naše radne organizacije
šumarstva prikazuju po koji put kao vinovnike nestajanja šuma. Ne
obnavljaju šume, ne pošumljavaju krš i golet, zapostavljaju osnovne zadatke
i obaveze prema šumi, samo sijeku drvo, pa tako još više uništavaju i
postojeće šume. Koliko nepoznavanje činjeničnog stanja, koji put laicizma
u tome, pa i velike netočnosti.


Sječa u šumi potrebna je i šumi i društvu, odnosno doznaka drveta
za sječu stručna i planska sastavni je dio uzgoja i održavanja šuma. Nailazilo
se i na dopis u štampi koji naslovno glasi »Milion hektara uništenih
šuma — ogoljelih površina«. Slijedi tekst koji govori da je to rezultat politike
i rada onih koji gospodare šumama. Da, ima u nas mnogo uništenih
šuma. To niko i ne poriče. Ali, od kada je to uništavanje počelo? O tome
niko ne piše i ne govori. To su rezultati odnosa prema šumi koji datiraju
još iz naše daleke prošlosti, a ne stava i rada sadašnjih stručnjaka i radnih
organizacija šumarstva. Sjekli smo i mi. Sjekli smo iza Oslobođenja mnogoi svuda. Ali ne po želji i shvaćanju zaposlenih radnih ljudi u ovoj privrednoj
grani, a posebno ne stručnjaka koji su tu radili i rade, nego po sili
objektivnih potreba i nužde našeg društva, njegove slobode i potrebe njegovog
privrednog razvoja. 0 tome ne bi trebalo da se sada uvjeravamo i
okrivljujemo. Onaj tko to nezna ne bi trebalo da piše i diže svoj »patriotski
glas« za spašavanje šuma od nas, koji eto bezdušno gospodarimo sa tim
narodnim dobrom.


Šumama, istina, upravljaju u ime društva radne organizacije iz oblasti
šumarstva. Posluju po principu ostale naše privrede. Treba znati da je pro


224




ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 47     <-- 47 -->        PDF

izvodnja drveta, odnosno podizanje šume od sadnje, sjetve i drugo — do
njihove upotrebne vrijednosti najčešće i po pravilu veoma dugoročan proces.
Da li neko ima pravo da od ovih radnih ljudi traži ulaganje samo njihovih
sredstava u takve dugoročne poduhvate i procese proizvodnje od kojih
će imati koristi buduće generacije i društvo u cjelini?


Šuma nije tvornica čarapa, tvornica namještaja, automobila, hladnjaka,
televizora itd. Ona je nešto drugo, a to joj bar deklarativno i društvo priznaje.
Prema tome, i financiranje radova proširene reprodukcije u šumarstvu
trebalo bi biti drugačije tretirano i dugoročno riješeno. Što je s izgradnjom
šumskih cesta, koje po pravilu postaju putevi javnog saobraćaja?
Povezuju sela pa i čitava područja. Otvaraju put u tim krajevima kulturi
i civilizaciji, a izgradnja i održavanje ovih puteva ostavlja se radnim organizacijama
u šumarstvu. Da ne navodimo ovdje i sve one druge probleme
koje bi šumarstvo u interesu društva trebalo rješavati. Dakle, problemi nisu
tako jednostavni kako to netko misli, prikazuje ih i o njima piše.


Na žalost, na kraju ovog parcijalnog prikaza o nekim problemima u
šumarstvu, moramo konstatirati da nam u cjelini štampa nije naklonjena.
Ne nama pojedincima koji u ovim granama privrede radimo, nego problemima
s kojima se susrećemo, na koje ukazujemo, koje i sami svojim snagama
djelomično ipak uspješno rješavamo. Problemi šumarstva su širi i
vrlo često od interesa čitavog društva. Šume i šumarstvo čine velike uslugevodoprivredi, elektroprivredi, poljoprivredi, saobraćaju, turizmu, narodnojodbrani, posebno zaštiti i unapređenju čovjekove okoline pa se postavljapitanje dugoročnijeg odnosa sviju nas prema ovim problemima šuma. Pitanje
odnosa društva, njegove brige i obaveze, bar prema problemima, koji
nisu samo proizvodnja drveta za industriju i druge potrebe, nego se pojavljuju
i trajno žive u vidu opće korisnih funkcija šume, ostaje veoma važno
i otvoreno pitanje i traži svoje rješenje, svakako, i od radnih organizacija
šumarstva, stručnjaka ove oblasti privrede, ali i od našeg društva u cjelini.


Ing. Košta Tabaković