DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 46 <-- 46 --> PDF |
SAVJET ZA ŠUMARSTVO I POKUŠAJ OZAKONJENJA DRŽANJA KOZA Savjet za šumarstvo i drvnu industriju Privredne komore Jugoslavije na jednoj od svojih sjednica razmatrao je problem pokušaja ozakonjenja ponovnog držanja koza. Osvrnuo se i na publicitet koji se posebno dao u jednom listu o nekom skupu ili mišljenju pojedinaca, koji zagovaraju opravdanost držanja bez ograničenja i smetnje ove domaće životinje. Nije nama samo Zakon, koji je zabranio držanje koza, paravan da istupamo protiv koza. Štete koje ova životinja čini i koje su daleko veće za nacionalnu privredu od koristi koje bi koza donijela, opredjeljuju konačno naš stav. Sigurno je da se takav Zakon nije ni donio bez velikog opravdanja i potrebe. Uvjeti za njegovo daljnje održavanje na snazi nisu se i neće dugo promijeniti. Savjet je uputio listu koji je o kozama najviše pisao svoj stav sa obrazloženjem i zamolio da se objavi u punom tekstu u listu. Nije bio toliko dugačak da bi se time pravdalo njegovo skraćivanje prilikom objavljivanja. Ali, hvala listu i na toliko datom prostoru. U nekim listovima pojavljivali su se i napisi koji naše radne organizacije šumarstva prikazuju po koji put kao vinovnike nestajanja šuma. Ne obnavljaju šume, ne pošumljavaju krš i golet, zapostavljaju osnovne zadatke i obaveze prema šumi, samo sijeku drvo, pa tako još više uništavaju i postojeće šume. Koliko nepoznavanje činjeničnog stanja, koji put laicizma u tome, pa i velike netočnosti. Sječa u šumi potrebna je i šumi i društvu, odnosno doznaka drveta za sječu stručna i planska sastavni je dio uzgoja i održavanja šuma. Nailazilo se i na dopis u štampi koji naslovno glasi »Milion hektara uništenih šuma — ogoljelih površina«. Slijedi tekst koji govori da je to rezultat politike i rada onih koji gospodare šumama. Da, ima u nas mnogo uništenih šuma. To niko i ne poriče. Ali, od kada je to uništavanje počelo? O tome niko ne piše i ne govori. To su rezultati odnosa prema šumi koji datiraju još iz naše daleke prošlosti, a ne stava i rada sadašnjih stručnjaka i radnih organizacija šumarstva. Sjekli smo i mi. Sjekli smo iza Oslobođenja mnogoi svuda. Ali ne po želji i shvaćanju zaposlenih radnih ljudi u ovoj privrednoj grani, a posebno ne stručnjaka koji su tu radili i rade, nego po sili objektivnih potreba i nužde našeg društva, njegove slobode i potrebe njegovog privrednog razvoja. 0 tome ne bi trebalo da se sada uvjeravamo i okrivljujemo. Onaj tko to nezna ne bi trebalo da piše i diže svoj »patriotski glas« za spašavanje šuma od nas, koji eto bezdušno gospodarimo sa tim narodnim dobrom. Šumama, istina, upravljaju u ime društva radne organizacije iz oblasti šumarstva. Posluju po principu ostale naše privrede. Treba znati da je pro 224 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 47 <-- 47 --> PDF |
izvodnja drveta, odnosno podizanje šume od sadnje, sjetve i drugo — do njihove upotrebne vrijednosti najčešće i po pravilu veoma dugoročan proces. Da li neko ima pravo da od ovih radnih ljudi traži ulaganje samo njihovih sredstava u takve dugoročne poduhvate i procese proizvodnje od kojih će imati koristi buduće generacije i društvo u cjelini? Šuma nije tvornica čarapa, tvornica namještaja, automobila, hladnjaka, televizora itd. Ona je nešto drugo, a to joj bar deklarativno i društvo priznaje. Prema tome, i financiranje radova proširene reprodukcije u šumarstvu trebalo bi biti drugačije tretirano i dugoročno riješeno. Što je s izgradnjom šumskih cesta, koje po pravilu postaju putevi javnog saobraćaja? Povezuju sela pa i čitava područja. Otvaraju put u tim krajevima kulturi i civilizaciji, a izgradnja i održavanje ovih puteva ostavlja se radnim organizacijama u šumarstvu. Da ne navodimo ovdje i sve one druge probleme koje bi šumarstvo u interesu društva trebalo rješavati. Dakle, problemi nisu tako jednostavni kako to netko misli, prikazuje ih i o njima piše. Na žalost, na kraju ovog parcijalnog prikaza o nekim problemima u šumarstvu, moramo konstatirati da nam u cjelini štampa nije naklonjena. Ne nama pojedincima koji u ovim granama privrede radimo, nego problemima s kojima se susrećemo, na koje ukazujemo, koje i sami svojim snagama djelomično ipak uspješno rješavamo. Problemi šumarstva su širi i vrlo često od interesa čitavog društva. Šume i šumarstvo čine velike uslugevodoprivredi, elektroprivredi, poljoprivredi, saobraćaju, turizmu, narodnojodbrani, posebno zaštiti i unapređenju čovjekove okoline pa se postavljapitanje dugoročnijeg odnosa sviju nas prema ovim problemima šuma. Pitanje odnosa društva, njegove brige i obaveze, bar prema problemima, koji nisu samo proizvodnja drveta za industriju i druge potrebe, nego se pojavljuju i trajno žive u vidu opće korisnih funkcija šume, ostaje veoma važno i otvoreno pitanje i traži svoje rješenje, svakako, i od radnih organizacija šumarstva, stručnjaka ove oblasti privrede, ali i od našeg društva u cjelini. Ing. Košta Tabaković |