DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 46 <-- 46 --> PDF |
SAVJET ZA ŠUMARSTVO I POKUŠAJ OZAKONJENJA DRŽANJA KOZA Savjet za šumarstvo i drvnu industriju Privredne komore Jugoslavije na jednoj od svojih sjednica razmatrao je problem pokušaja ozakonjenja ponovnog držanja koza. Osvrnuo se i na publicitet koji se posebno dao u jednom listu o nekom skupu ili mišljenju pojedinaca, koji zagovaraju opravdanost držanja bez ograničenja i smetnje ove domaće životinje. Nije nama samo Zakon, koji je zabranio držanje koza, paravan da istupamo protiv koza. Štete koje ova životinja čini i koje su daleko veće za nacionalnu privredu od koristi koje bi koza donijela, opredjeljuju konačno naš stav. Sigurno je da se takav Zakon nije ni donio bez velikog opravdanja i potrebe. Uvjeti za njegovo daljnje održavanje na snazi nisu se i neće dugo promijeniti. Savjet je uputio listu koji je o kozama najviše pisao svoj stav sa obrazloženjem i zamolio da se objavi u punom tekstu u listu. Nije bio toliko dugačak da bi se time pravdalo njegovo skraćivanje prilikom objavljivanja. Ali, hvala listu i na toliko datom prostoru. U nekim listovima pojavljivali su se i napisi koji naše radne organizacije šumarstva prikazuju po koji put kao vinovnike nestajanja šuma. Ne obnavljaju šume, ne pošumljavaju krš i golet, zapostavljaju osnovne zadatke i obaveze prema šumi, samo sijeku drvo, pa tako još više uništavaju i postojeće šume. Koliko nepoznavanje činjeničnog stanja, koji put laicizma u tome, pa i velike netočnosti. Sječa u šumi potrebna je i šumi i društvu, odnosno doznaka drveta za sječu stručna i planska sastavni je dio uzgoja i održavanja šuma. Nailazilo se i na dopis u štampi koji naslovno glasi »Milion hektara uništenih šuma — ogoljelih površina«. Slijedi tekst koji govori da je to rezultat politike i rada onih koji gospodare šumama. Da, ima u nas mnogo uništenih šuma. To niko i ne poriče. Ali, od kada je to uništavanje počelo? O tome niko ne piše i ne govori. To su rezultati odnosa prema šumi koji datiraju još iz naše daleke prošlosti, a ne stava i rada sadašnjih stručnjaka i radnih organizacija šumarstva. Sjekli smo i mi. Sjekli smo iza Oslobođenja mnogoi svuda. Ali ne po želji i shvaćanju zaposlenih radnih ljudi u ovoj privrednoj grani, a posebno ne stručnjaka koji su tu radili i rade, nego po sili objektivnih potreba i nužde našeg društva, njegove slobode i potrebe njegovog privrednog razvoja. 0 tome ne bi trebalo da se sada uvjeravamo i okrivljujemo. Onaj tko to nezna ne bi trebalo da piše i diže svoj »patriotski glas« za spašavanje šuma od nas, koji eto bezdušno gospodarimo sa tim narodnim dobrom. Šumama, istina, upravljaju u ime društva radne organizacije iz oblasti šumarstva. Posluju po principu ostale naše privrede. Treba znati da je pro 224 |