DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 41 <-- 41 --> PDF |
RELACIJE STAROSTI ODREĐENIH PTIČJIH VRSTA Govoriti o preživljavanju, a u konačnici o starosti izvan laboratorijskih životinjskih populacija, znači za prirodne, prilično je komplicirano. Analize moraju biti temeljite i traže čitav niz prisutnih faktora, a ipak usprkos svih uzetih predpostavki ne mogu biti apsolutne. Kao suprotan fenomen natalitetu stoji mortalitet, koji sa stanovišta rasta populacije predstavlja negativan faktor, a izražava se brojem uginulih jedinki populacije u funkciji vremena. Pritom se ne vodi dovoljno računa o starosti niti o spolu uginulih individua. Smrtnost je ili fiziološka, što je uglavnom minimalni mortalitet ili ekološka što je uglavnom realizirani mortalitet. Fiziološka smrt je činjenica, koja nastupa uslijed fiziološke starosti i dolazi do izražaja samo pod optimalnim uvjetima života, apstrahirajući ograničavajuće faktore. Ekološki mortalitet, naprotiv, duboko je zavisan o ekološkim faktorima i fleksibilan je u odnosu na ekološke promjene. Prema tome, smrtnost uslijed starosti samo se približno može utvrditi. Njome je obilježena fiziološka dužina života jedinke određene vrste, koja se u genetski homogenoj populaciji ostvaruje pod optimalnim uvjetima i razlikuje se od ekološke dužine života, realizirane pod datim ekološkim uvjetima. Za populacionu dinamiku prosječna dužina života od posebnog je značaja, uvjetovana stopom preživljavanja jedinki u populaciji. Smrtnost se mijenja sa starošću pa ta pojavnost" varira prema uzrastu jedinki te je intenzitet smrtnosti u izražaju neophodan. Fiziološki trajanje života je pojam koji se može samo teoretski definirati, jer se organizam ne može izdvojiti iz sredine u kojoj živi i koja na njega stalno djeluje. Prema tome je ekološko trajanje života realno ostvarena vrijednost, koja je proporcionalna stopi preživljavanja u različitim uzrasnim strukturama populacije. Kako je mortalitet fenomen koji daleko više varira i daleko više zavisi od promjena vanjske sredine nego natalitet. zato je njegova uloga u populacionoj dinamici od izričitog značaja i zahtijeva brižljivu analizu. Da ne bismo možda dobili jednostrani dojam da je isključivo analiza mortaliteta, sama za sebe, dovoljna baza za tumačenje općeg kretanja trajnosti populacije, njenog rastenja ili opadanja, jer ta dinamika- kretanje zavisi u isti mah i od nataliteta, od uzrasne strukture populacije, njene gustoće i drugih faktora. Osim za laboratorijske populacije, izračunate su tablice smrtnosti i za prirodne populacije, kao npr. za ptice te se pokazalo da mortalitet varira sa uzrastom. Imajući u vidu sve što je rečeno ovdje, namjera mi nije uka 219 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 42 <-- 42 --> PDF |
STAROST IZRAŽENA U GODINAMA I MJESECIMA 0 Z < o c > h> IO to M U) s -^ A -k A. -1. u «X -i. * N> » rc J. .X .A -3 .A * * -&. .^ _i. -» o o> fe -A. 0» N *> [^ -^. -i. -^ -k 09 o> .i. 0) S 0» 1 i < l i 1 11 1 . ~ 1 1 I 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 i * 00 U) A fo to ^3 ÖÖ 5 8 to o> *. h» U« Ö IP 0» IO iü 0» 0) iS t J -» K» (ST L Ol -* (0 1 OD 0 < 3 l/l H 3> & 1 00 *> 1 i *j* x fM 1 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 43 <-- 43 --> PDF |
zivati na realnu prisutnost ekološkog mortaliteta za pojedine populacije, nego će to biti samo metodološka informacija o duljini života za jedinke pojedinih vrsta. Na osnovu naše, dugo godina prikupljane, naučne dokumentacije u nalazima prstenovanih ptica u slobodnoj prirodi mogu se dobiti neke kategorijalne informacije. Kao osnovicu razmatranja (graf.) uzeti su oni nalazi prstenovanih ptica čija je duljina evidentiranog života iznosila 2 godine, te one slučajeve iznad te osnovice i to u razdoblju od 1940. do uključno 1969. godine, za punih 30 godina. Cijeli materijal odnosi se na naše autohtone vrste, njih 52, raspoređene u 24 skupine. Njihova konkretna duljina evidentiranog života je jedina vrijednost, a zbog učestalosti određenih mogu se stvarati barem prividne srednje kategorije zbog pomanjkanja obilatijeg materijala. Skupine i vrste uzete u obzir su slijedeće: I Ardeidae — Čaplje 1. Ardea cinerea — Čaplja siva 2. Ardea purpurea — Čaplja danguba 3. Egretta garzetta — Čapljica bijela 4. Ardeola ralloides — Čaplja žuta 5. Nycticorax nycticorax — Gak kvakavac II Ciconiidae — Rode 6. Ciconia ciconia — Roda bijela III Plataleidae — Žličarke 7. Platalea leucorodia — Žličarka bijela IV Anatidae — Patke 8. Anas querquedula — Patka pupčanica V Falconidae — Sokolovi 9. Buteo lagopus — Škanjac gaćaš VI Rallidae - Vodene kokoške 10. Fulica atra — Liska crna VII Charadriidae — Vivci 11. Charadrius dubius — Kulik slijepčić VIII Laridae — Galebovi 12. Larus argentatus — Galeb klaukavac 13. Chlidonias niger — Čigra crna 14. Chlidonias hybrida — Čigra bjelobrada IX Columbidae — Golubovi 15. Streptopelia decaocto — Grlica kumra X Strigidae — Sove 16. Athene noctua — Čuk obični 17. Strix aluco — Sovina šumska 18. Asio otus — Sova utina XI Apodidae — Čiope 19. Apus apus — Čiopa crna XII Upupidae — Pupavci 20. Upupa epops — Pupavac božijak XIII Picidae — Djetlovi 21. Dendrocopos syriacus — Djetao sirijski XIV Hirundinidae Lastavice 22. Hirundo rustica — Lastavica pokućarka 23. Delichon urbica — Piljak kosirić 24. Riparia riparia — Bregunica čađavica XV Oriolidae — Vuge 25. Oriolus oriolus — Vuga zlatna XVI Corvidae — Vrane 26. Corvus cornix — Vrana siva 27. Corvus frugilegus — Vrana gačac |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 44 <-- 44 --> PDF |
28. Coloeus monedula — Čavka zlogodnjača 29. Pica pica — Svraka maruša XVII Paridae — Sjenice 30. Parus major — Sjenica velika 31. Parus caeruleus — Sjenica plavetna 32. Parus palustris — Sjenica crnoglava XVIII Turdidae — Drozdovi 33. Turdus viscivorus — Drozd imelaš 34. Turdus merula — Kos crni 35. Luscinia megarhynchos — Slavuj mali 36. Erithacus rubecula — Čučka crvendać XIX Sylviidae — Grmuše 37. Sylvia atricapilla — Grrnuša crnoglava XX Motacillidae — Pastirice 38. Motacilla flava Pliska pastirica XXI Laniidae — Svračci 39. Lanius minor -Svračak sivi 40. Lanius collurio — Svračak rusi XXII Sturnidae — čvorci 41. Sturnus vulgaris — Čvorak šareni 42. Coccothraustes coccothraustes — Ba- XXIII Fringillidae — Zebe tokljun trešnjar 43. Carduelis chloris — Zelendur zelenac 44. Carduelis carduelis — Češljugarka konopljarka 45. Carduelis spinus — Zelenčica ovčica 46. Carduelis cannabina — Juričica obična 47. Serinus serinus — Žutarica obična 48. Fringilla coelebs — Zeba bitkavica 49. Fringilla montifringilla — Zeba nikavica 50. Emberiza citrinella — Straadica žutovoljka 51. Emberiza melanocephala — Strnadica crnoglava XXIV Passeridae — Vrapci 52. Passer domesticus — Vrabac pokućar Kako se ovdje radi o pokretljivim organizmima, ta komponenta može biti otežavajuća i olakšavajuća i trebalo bi je imati u vidu, kao i ostale vezane uz ptičji svijet, radi li se o izrazitoj selici, stanarici ili demigratorskim vrstama, odnosno onima čiji se parcijalni dio ili kompletna populacija pojavljuje iznenada. U ovom slučaju ti elementi nisu uzeti u obzir, već je jednostranim načinom data informacija o broju godina i mjeseci za pojedinu jedinku. Makar je cijeli problem pojednostavnjen do mjere jedne informacije izvađene iz ekološkog konteksta, ipak je upozoravajuće da sve određene naše spekulacije, fundamentirane i temeljite, ne mogu riješiti problem u svim slučajevima. Činjenica je da se najviše podataka odnosi na skupine Ardeidae, Ciconiidae, Paridae, Turdidae i najobilnije Fringillidae. Po našoj evidenciji maksimalnu dužinu života, što je izričito vidljivo iz grafikona, doživjeli su slijedeći primjerci koji su ujedno i unikati: Buteo lago |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 45 <-- 45 --> PDF |
pus — škanjac gaćaš 6—7 god., Chlidonias niger — čigra crna 6 god. i 9 mj., Apus apus — čiopa crna 5 god. i 10 mj., Upupa epops — pupavac božijak 6 god. i 10 mj., Dendrocopos syriacus — djetao sirijski 7 god. i 4 mj., Lanius minor — svračak sivi 8 god. i 1 mj., Emberiza citrinella — strnadica žutovoljka 5 god. i 10 mj. Ekološka smrtnost, bolje reći smrt, u ovom prikazu je jedina naglašena komponenta u životu konkretne jedinke ne odnoseći se na populacije i kao takova ne može biti pokazatelj hoda smrtnosti u širim razmjerima. Dr Ljubica Štromar Zagreb |