DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— P. Fukarek, Sarajevo: Hrastove šume bosanskog Posavlja u prošlosti
i sadašnjosti

R. Benić, Zagreb: Neki elementi o kojima ovisi mogućnost primjene
teške mehanizacije u nizinskim šumama

N. Lovrić, Zagreb: Nova metoda izgradnje kolničkog zastora i mogućnost
njene primjene u jugoistočnoj Slavoniji.
— A. Škorić, A. Vranković, Zagreb: Pedološka istraživanja u vezi sušenja
lužnjakovih šuma
— M. Kalinić, Beograd: Tla šumskih zajednica spačvanskog bazena

M. Jovančević, Sarajevo: Mogućnost i potrebe zaštite i održanja nizinskog
brijesta selekcijom i uzgojem

L. Susmel, Padova: Sistema ecologica della foreste (conparticolare
riguardo all´insegnamento dell´Universitä di Padova).

M. Sic, Zagreb: Uloga šumskog gospodarenja u društveno-gospodarskom
razvitku Bosutske nizine krajem XIX. i početkom XX. stoljeća
— T. Karpati, Osijek: Šumarstvo i drvna industrija Slavonije u tržnim
uvjetima socijalističkog društveno-ekonomskog sistema.
IV.
Završni dio zasjedanja
13,30 Svečani ručak u čast sudionika Simpozija priređuje Marijan RUBIĆ,
predsjednik Skupštine općine Vinkovci
16,30 Posjet šumskom bazenu Spačva: Jelje, Kusare i Zapadne Lože
uz objašnjenja: I. Dekanić, Zagreb, T. Lucarić, Vinkovci.
19,30 Primanje u čast sudionika Simpozija priređuje Mirko JURJEVIĆ,
predsjednik Skupštine općine Županja


Organizacija simpozija


Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti — Centar za znanstveni
rad: 56000 — Vinkovci, Trg Republike 8/1, telef.: 056 — 22-568
Šumsko gospodarstvo »HRAST« — Vinkovci, Lj. Gaja bb, telef.: 056 —
22-604
Šumsko gospodarstvo — SI. Brod, Štrosmajerova 15, telef.: 055 —
41-167




ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 8     <-- 8 -->        PDF

SIMPOZIJ ŠUMARSTVA SLAVONIJE — OBRAZLOŽENJE


POVIJESNA DOKUMENTACIJA I DANAŠNJE ČINJENICE


— RAZLOZI PROSLAVE!
Kad je ukinuta Vojnička uprava u bivšoj Hrvatsko-slavonskoj Vojnoj
Krajini doneseni su zakoni, koji su, ne samo, iz temelja preokrenuli javni
život naroda nego su ostvarili i zamašne posljedice. Takav jedan zakon, koji
se duboko zasjekao u život našega naroda, nosio je naslov: Zako n o
imovnim općinama i bio objavljen 15. VI. 1873. g., a nešto kasnije


11. VII. 1881. g. i tri naputka, koji su udarili početne temelje znanstvenom
i organiziranom pristupu u gospodarenju šumama Slavonije.
Ove tri temeljne — za ono vrijeme — odredbe uz Zakon o imovnim
općinama glase: a) Naputak o uređenju zajedničkog uživanja šuma i šumskih
zemalja, b) Naputak o izmjeri, procjeni i uređenju gospodarstva I. O. šuma
i c) Naputak o službovanju i gospodarenju kod Imovnih općina.


Ovdje je potrebno napose istaknuti odredbu iz čl. 10 Zak. o I. O., koja
glasi: »Dohodci, što preostaju po odbitku troškova gospodarstva i zagajivanja
šuma i po namirenju užitaka, koji Krajišnike u narav i idu, imadu se
prije svega obratiti na osnivanje, građenje i uzdržavanje cesta, na potoke
i zaplave, na uzgojenje šuma po brdih Krasa, na škole, obće koristne
zavode i druge slične, cieloj imovnoj obćini probitačne svrhe«.


Razvojačenjem Vojne Krajine 1871. godine šume na teritoriju Vojne Krajine
podijeljene su po vrijednosti uglavnom na dva dijela. Dio šuma udaljenijih
od naselja ostao je i dalje pod državnom upravom. Sjedište uprave
tim državnim šumama u Slavoniji je bilo u Vinkovcima.


Od drugog dijela šuma bližih naseljima formirana je 1873. g. organizacija
pod imenom Brodska imovna općina u Vinkovcima, koja
redovnim radom počima 3. I. 1874. godine. Ta organizacija, po svojoj specifičnosti
baziranoj na autonomiji i kolektivnoj unutrašnjoj upravi, gospodarila
je šumama dodajući svoj doprinos općem razvoju ovog zaostalog područja
nakon vojne, birokratske, tuđinske uprave. Tuđinsko, birokratsko
gospodarenje državnim šumama održalo se je sve do konca prvog svjetskog
rata.


Tadanja Brodska imovna općina udvostručila je kasnije svoj šumski
posjed, koji je dosegao površinu od cea 80.000 ha, te je provodila intenzivno
gospodarenje napose u mlađim šumama prikupljenih posjeda i među prvim
šumsko-privrednim organizacijama uvodi iskorišćivanje šuma u vlastitoj
režiji.


U okviru ovako proširenog zadatka i uloge, privredu svoga kraja
potpomaže biv. B. I. 0. izgradnjom komunalnih objekata, postrojenja za


186




ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 9     <-- 9 -->        PDF

gajenje svilene bube, osnivanjem voćnih rasadnika, koji je kroz 25 godina
snabdijevao kućanstva besplatnim sadnicama sortnog voća.


Kulturno prosvjetni doprinos očituje se gradnjom škola, raznih kulturnih
objekata, te stipendiranjem i školovanjem đaka. Preko povoljnih kredita
sudjeluje u više privrednih i kulturnih poduhvata Hrvatske i Slavonije,
među kojima su značajniji:


— izgradnja željezničkih pruga: Osijek — Našice — N. Kapela, sa odvojkom
Pleternica — Požega,
— izgradnja savskog nasipa Gunja — Sr. Mitrovica, te rekonstrukcija
nasipa Gunja — Kobaš,
— izgradnja električnih centrala: Vinkovci i SI. Brod,
— asfaltiranje ulica i izgradnja moderne klaonice u Vinkovcima,
— izgradnja doma Hrvatskog šumarskog društva u Zagrebu u kojem je
smještena i Šumarska Akademija (BIO učestvuje sa 70°/o),
— kupovina poljoprivrednog dobra Maksimir za potrebe Poljoprivrednog
fakulteta Zagreb (Današnja lokacija Šumarskog i Poljoprivrednog fakulteta).
SI. 1. Zgrada Gospodarskog ureda Brodske imovne općine u Vinkovcima.


Ovi rezultati svrstavaju Brodsku imovnu općinu na vodeći položaj u
okviru svih imovnih općina u Hrvatskoj.


Pod državnom upravom sa sjedištem u Vinkovcima ostale su najvrijednije
šume Slavonije od Lipovljana do Morovića. Korišćenjem drvne mase
državnih šuma upravo između Vinkovaca i Morovića stvorena su sredstva:


— za izgradnju željezničkih pruga: Sisak — Zemun, Županja — Vinkovci
— Osijek — Vrpolje i Vinkovci — Gunja,


ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 14     <-- 14 -->        PDF

niču, da još prije desetak godina nije bilo stalno zaposlenih radnika u neposrednoj
proizvodnji, da su povremeni radnici stanovali uglavnom u šumskim
bajtama, da je osobni dohodak radnika u šumarstvu bio na dnu ljestvice,
da su svi radnici u neposrednoj proizvodnji bili nekvalificirani.


Ulaganja koja su Gospodarstva vršila u modernizaciji proizvodnje, poboljšavanje
uvjeta i života rada radnika u neposrednoj proizvodnji, ulaganja
u njihovo obrazovanje i stručno usavršavanje imali su veoma značajan
uticaj, ne samo na znatan porast pokazatelja kretanja proizvodnje, već je to
bio veoma značajan faktor za uvođenje i razvoj samoupravnih odnosa u
šumarstvu — grani, koja se u mnogo čemu razlikuje od ostalih privrednih
djelatnosti.


U razvijanju i jačanju radničkog samoupravljanja velik broj naših radnika
neposredno je uključen u društveno političke organizacije, organizacije
radničkog samoupravljanja, Radnički savjet, komisije Radničkog savjeta i
komisije Radničke interne kontrole.


Šumska gospodarstva Vinkovci i SI. Brod pokrivaju osim komune Vinkovci,
Županja i Slavonski Brod, i određenim dijelom komune Vukovar i
Đakovo. Radnici zaposleni u ovim šumskim gospodarstvima nastanjeni su
na tom terenu i kroz to uključeni većinom u aktivan rad organizacija, na
čijem se području nalaze sa stanom.


U svom dosadašnjem radu Šumska gospodarstva su postigla vidne uspjehe
od šireg zajedničkog interesa, a naročito osvajanje novih površina
pošumljivanjem i podizanjem novih brzorastućih nasada četinjača i listača,
izgradnjom komunikacija, stambenih objekata, te uvođenjem suvremene organizacije
u eksploataciji šuma i transportu drvne mase.


Poseban uspjeh za jedinstvenost poduzeća očitava se u formiranju stalnog
sastava radne snage, stručnom uzdizanju, podizanju životnog standarda,
razvoju samoupravnih odnosa i raspodjeli dohotka.


Ostvareni ukupni prihod po radniku veći je od prosječnog ukupnog prihoda
radnika u šumskim radnim organizacijama Hrvatske što jasno ukazuje
na postignuti stupanj produktivnosti. Osobni dohodak naših radnika,
kao i ukupni standard naših radnih ljudi je iznad prosjeka naše grane u
zemlji.


Isto tako uspješnost poslovanja naših poduzeća u proteklih 10 godina
bila je uvijek iznad prosjeka u zemlji, a pri samom vrhu u grani šumarstva.


Iz prikazanog presjeka šumarstva Istočne Slavonije, odnosno njenog
posavskog dijela, željelo se ukazati na značenje, koje je ovo šumarstvo imalo
u svom stogodišnjem djelovanju. Riječ je o kompleksu nizinskih hrastovih
šuma, po veličini i vrijednosti evropskih proporcija, te o šumarstvu koje
je odigralo značajnu ulogu u razvoju zemlje.


Jubilej šumarstva jugoistočne Slavonije dobija svoje pravo značenje
upravo u godini kada radnička klasa Jugoslavije u svom konstitutivnom
ustrojenju svoje samoupravne zajednice donosi i provodi u život Ustav SFRJ
i SRH, a radni ljudi naših šumskih gospodarstava svojim radnim pobjedama
aktivno su se pridružili radnoj atmosferi u provedbi smjernica donesenih
na 10. Kongresu SKJ i zaključaka o zadacima SKH na aktualnim pitanjima
organiziranja udruženog rada i ekonomskom razvoju SR Hrvatske.


Ing. D. Tonković — ing. S. Horvatinović


192




ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 11     <-- 11 -->        PDF

ženog rada — pravne osobe, udružile su se u šumsko privredno poduzeće
»Slavonska šuma« — Vinkovci.


Nakon što su stupili na snagu Ustavni amandmani, a u postupku primjene
amandmana XXI, XXII i XXIII radnici su na zborovima, a koji su
održani po organizacijama udruženog rada i to u toku mjeseca travnja 1972.
godine osnovali osnovnu organizaciju udruženog rada i to Šumsko gospodarstvo
»Hrast« — Vinkovci i Šumsko gospodarstvo — Slavonski Brod. I
ostala šumska gospodarstva, koja su ranije bila udružena u ŠPP »Slavonska
šuma«, organizirale su se kao osnovne organizacije udruženog rada — pravne
osobe.


SI. 2. U vrijeme jeka sječe starih hrastika — nisu bile rijetkost dužine trupaca
od 23 m.


Provađajući Ustavne amandmane, te Zakon o konstituiranju u toku 1973.
godine radna zajednica, na svojim zborovima donijela je odluku da se organizira,
kao samostalna samoupravna radna organizacija Šumsko gospodarstvo
— Slavonski Brod sa svojstvom pravne osobe.


Šumsko gospodarstvo »Hrast« — Vinkovci organiziralo se kao radna
organizacija sa slijedećim osnovnim organizacijama udruženog rada: Šumarija
Vinkovci, Vukovar, Županja, Mikanovci, Gunja, Strošinci, Lipovac, Otok,
Spačva, Cerna, transport i mehanizacija.


Isto tako usvojen je Samoupravni sporazum o udruživanju u Složenu
organizaciju udruženog rada ŠŠP »Slavonska šuma« Vinkovci. Također, na
tim zborovima usvojen je Statut radne organizacije i Samoupravni sporazum
o međusobnim odnosima u udruženom radu.


Šumsko gospodarstvo »Hrast« — Vinkovci i Šumsko gospodarstvo —
Slavonski Brod obavljaju svoju proizvodnu djelatnost na području posavskih
šuma Jugoistočne Slavonije sve do fruškogorskih ogranaka.


189




ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 10     <-- 10 -->        PDF

— za izgradnju cesta: Vinkovci — Županja, Županja — Bošnjaci — Podgajci
— Gunja, Bošnjaci — Vrbanja — Drenovci i želj. st. Spačva — potok
Spačva,
— za izgradnju ustave na utoku Bosuta u Savu.
Sredstva iz tih šuma tzv. Krajiške investicione zaklade trošena su i izvan
ovog područja: za pošumljivanje krša, pa i za izgradnju željezničke pruge
Zagreb — Rijeka.


Narodnooslobodilački pokret u Slavoniji razvijao se kao dio NOP-a Jugoslavije
i Hrvatske.


Jedinice NOV i POJ koristile su šumu u svim akcijama. U centralnoj
Slavoniji i rajonima posavskih šuma i područja Spačve šuma je pružala
najpovoljnije mogućnosti za razvoj NOB-e. U šumama su imali svoja sjedišta
Okružni NOO za zapadni Srijem, Okružni komitet KPJ, Okružni odbori
AFZ-a, Kotarski komitet i Kotarski NO, odbori USAOH-a za kotareve: Vinkovci,
Vukovar, Županja i Slavonski Brod.


U spačvanskim i posavskim šumama nalazile su se baze i punktovi za
veze između Slavonije i Srijema, kao i one, za veze između Srijema i Bosne.
Preko današnjih Spačvanskih šuma odlazile su srijemske jedinice NOV u
istočnu Bosnu; a kada su se vraćale često su koristile uvjete što su ih pružale
Spačva i šume Brodske Posavine. Isto tako, udarne su grupe, kao npr.
1944. g. na županjskom području, prerasle u županjski partizanski bataljon
usmjeravajući iz Spačve svoje akcije u raznim pravcima.


Borci Diljskog NOP rujna 1943. g. sa 700 boraca likvidirali su neprijateljske
akcije poznate pod nazivom »zelen — broun i ungeviter«, a brigade
su se prebacivale iz jednog kraja u drugi koristeći pogodnosti šuma.


Osobita su šumska područja Broda i centralne Slavonije onemogućavala
prodore neprijatelja u dubinu oslobođenog teritorija. Aktivnost NO snaga
u napadu na neprijatelja, koji je pokušao i eksploatacijom šuma smanjiti
šumske površine, zabilježena je osobito na Dilju kod sela Zdenci nedaleko
od Broda u šumi Merolino, u kotaru Vinkovci i Spačvi kod Bošnjaka.


Krajem 1944. godine već je postojala živa organizaciona aktivnost oblasnog
NOO za Slavoniju s preko 20 šumskih manipulacija. Najznačajniju
ulogu odigrale su Spačvanske šume u okviru Srijemskog fronta 1944. i 1945.
godine.


Konstituiranjem oblasnog NOO za Slavoniju 1945. godine započinje stalna
briga o šumama Slavonije. Narodna vlast vodi stalnu i sistematsku brigu
u oblasti šumarstva i osnovnom zadatku da se sačuva što više šuma od
pljačke neprijatelja i njegovih zaostalih slugu.


Nakon oslobođenja posebnim Zakonom sve su šume, pa i šume Brodske
imovne općine u Vinkovcima, postale općenarodna imovina. Tako su ponovno
i imovne i državne kao i privatne šume došle pod istu upravu, a sjedište
uprave niz godina bilo je u Vinkovcima.


Kasnijom reorganizacijom šumarstva u SRH i osnivanjem šumsko privrednih
područja šume jugoistočne Slavonije su, riješenjem Izvršnog vijeća
Sabora SRH, dodijeljene na upravljanje i korišćenje Šumskom gospodarstvu
u Vinkovcima i Šumskom gospodarstvu u Slavonskom Brodu.


Od 1. siječnja 1970. godine šumsko gospodarstvo »Hrast« — Vinkovci
i Šumsko gospodarstvo — Slavonski Brod, kao samostalne organizacije udru




ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— M. Android, Zagreb: Prethodni rezultati timskog istraživanja uzroka
sušenja hrasta u slavonskim šumama
— I. Dekanić, Zagreb: Njega sastojina proredom

B. Prpić, Zagreb: Posljedice promjene fitoklime u ekosustavu poplavne
šume hrasta lužnjaka
— A. Tucović, M. Jovanović — Beograd: Dostignuća u oplemenjivanju
lužnjaka u SR Srbiji

Đ. Rauš, Zagreb: šumska vegetacija »Vorlanda« na lijevoj obali Save
između Orljave i Bosuta

M. Vidaković, Zagreb — A. Krstinić, Zagreb: Rezultati oplemenjivanja
stablastih vrsta vrba u jugoistočnoj Slavoniji

A. Dokus, S. Orlić, Zagreb: Običan bor, crni bor, evropski ariš, obična
smreka i američki borovac u jugoistočnoj Slavoniji

Z. Vajda, Zagreb: Iz povijesti šumskog gospodarstva Slavonije od početka
XX. stoljeća
16,00—19,00
— J. Parde, Paris: Tema slobodna


— A. Mezera, Praha: Pflege des starken Eichennutzholzes in den
Auewäldern der CSSR

D. Klepac, Zagreb: Oscilacija i struktura debljinskog prirasta hrasta
lužnjaka u gospodarskoj jedinici »J. Kozarac« tijekom razdoblja 1950
-1971. g.
— B. Kraljić, Zagreb: Šumarstvo jugoistočne Slavonije u minulih 100
godina — iskustva i perspektive

K. Kožul, Osijek: Razvoj istočnoslavonskog šumarstva prema rezultatima
privređivanja »Slavonske šume« u razdoblju 1970—1974. g.
— M. Andrašek, Vinkovci: Optimalno ustavno konstituiranje udruženog
rada u šumarstvu

D. Andrašić, Zagreb: Ograđeno uzagajalište jelena običnog, lopatara
i muflona na području ŠPP »Slavonska šuma« — ŠG »Hrast«, Vinkovci

S. Plavšić, Sremska Mitrovica: Uređajni elaborati prije oblikovanja
imovnih općina
— D. Tonković, Osijek: Privredno značenje starih posavskih hrastika
— D. Švagelj, Vinkovci: Kritičko izdanje »Slavonske šume« Josipa Kozarca
III.
VINKOVCI
Kazalište »Joza Ivakić«


Srijeda 2. X. 1974 g.


10,00—13,00


— F. Krzysik, Warszawa: Die technischen Eigenschaften und die Eichenholzverwendung
in Polen

A. Majer, Sopron: Die Rolle der slavonischen Eiche (Quercus robur f.
slavonica) in dem ungarischen Waldbau
184




ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 5     <-- 5 -->        PDF

SIMPOZIJ


100 GODINA ZNANSTVENOG I ORGANIZIRANOG PRISTUPA ŠUMARSTVU
JUGOISTOČNE SLAVONIJE
(1874—1974)
SL. BROD —VINKOVCI: 30. IX. —2. X. 1974.


POKROVITELJ
Predsjednik SFR Jugoslavije


JOSIP BROZ TITO


PROGRAM


SLAVONSKI BROD


Spomen dom »Đuro Salaj«


I.
Ponedjeljak 30. IX. 1974. g.
17,00 sati:
Svečano otvorenje Simpozija. Riječ akademika Grge NOVAKA,
predsjednika Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti
Pozdravni govori
Umjetnički program: recital, folklor, film


19.00 sati:
Primanje u čast sudionika Simpozija priređuje Ivo BOREVKOVIĆ,
predsjednik Skupštine općine Slavonski Brod


II.
Utorak 1. X. 1974. g.


9,00—13,00


— A. Kurir, Wien: Problematik im Schutze der Eichenbestande
in der Ebene von Drau und Save innerhalb der letzten 150 Jahre

E. P. Prikazin, V. Ja. Nozdravčev, Moskva: Ekološke-biološke predpostavke
cvatnje i mogućnosti uroda žira hrasta (Quercus macranthera
F, i M. Q. iberica Stew) u Sjev. Armeniji


ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 4     <-- 4 -->        PDF

Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, kao
najviša stručna — republička — društvena organizacija pozdravlja i priključuje
se ovoj snažnoj manifestaciji! Ovu proslavu slavonskih šumara smatramo
velikom afirmacijom i jačanjem društveno ekonomskog položaja šumarstva
i drvne industrije Hrvatske.


Savez se osjeća obveznim da ovom prilikom istakne i slijedeću činjenicu,
kojom je »Zastupstvo slavne brodske imovne općine u Vinkovcih«
1890 godine odobrilo zajam za izgradnju današnjeg »šumarskog doma« u
Zagrebu u iznosu od 70.000 forinti. To je bio veliki iznos, koji je predstavljao2/3 predračunskih troškova kompletne izgradnje ovoga doma. Ovdje je vrijedno
napomenuti da se 1898 g. u ovaj dom smjestila šumarska akademija,
a od 1919 g. sve do 1946. g. koristio ga je Šumarski fakultet sveučilišta u
Zagrebu, gdje je završilo i diplomiralo oko 750 šumarskih inženjera!


Smijemo U zanemariti i propustiti ovako značajan povijesni datum, koji
nesumnjivo zaslužuje svoje dolično i puno priznanje? Zar nije dobro u ovom
času malo zastati, da bi se vidjelo što je sve postignuto u prošlosti, dokle
se stiglo u sadašnjosti i na čemu se može graditi budućnost!


Vi ste vjerojatno već od organizatora ove proslave dobili obavijest i poziv
da i Vi sudjelujete u ovoj velikoj proslavi!


Savez inženjera i tehničara, u ime organizatora ovog znanstvenog Simpozija
i proslave, obnavlja ovaj poziv, jer također smatra da je to velika stručna
i povijesna manifestacija na kojoj treba sudjelovati čitava naša »zelena« struka
ne samo Hrvatske, nego i Jugoslavije!


Savez inženjera i tehničara
šumarstva i drvne industrije
Hrvatske




ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 3     <-- 3 -->        PDF

ŠUMARSKI LI ST


SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I
DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE


GODIŠTE 98 SVIBANJ — LIPANJ GODINA 1974.


U OČI PROSLAVE!


U organizaciji Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti — Centra
za znanstveni rad u Vinkovcima, Šumskog gospodarstva «Hrast« iz Vinkovaca
i Šumskog gospodarstva — SI. Brod proslaviti će se 100 godišnjicaorganiziranog i znanstvenog pristupa šumarstvu jugoistočne Slavonije.


Ova kulturna i privredna proslava održati će se od 30. rujna do 2. listopada
o. g. u SI. Brodu i Vinkovcima. O značenju i ulozi šumarstva Slavonije
u toku proteklog stoljeća, na ovom znanstvenom skupu stručnjaka, osvijetliti
će se i današnje stanje i utvrditi daljne razvojne mogućnosti šumarstva
ovoga područja Hrvatske.


Glavni dio proslave održava se u obliku znanstvenog Simpozija s nizom
pratećih privredno-kulturnih priredbi kao što su: šumarske ekskurzije u
šumski bazen Spačvu, zatim radničke sportske igre, svečani zborovi radnika,
natjecanja sjekača i dizaličara, natječaji za literarne radove učenika osnovnih
škola i škola usmjerenog obrazovanja, prikazivanje filmova iz života
radnika u šumi, šurnarska izložba i si.


Veliki poticaj za organiziranje ove izuzetne manifestacije je povijesnačinjenica kad je 1873 godine objavljen Zakon o imovnim općinama! Međutim
još snažniji i jači poticaj za ovu proslavu jest opsežna dokumentacijai čvrsti podaci o dubokom zasjecanju ovoga zakona u život naroda naše
domovine, na ne samo gospodarske nego i kulturne tokove ovoga područja.


Šumsko gospodarstvo »Hrast« — Vinkovci i Šumsko gospodarstvo —
SI. Brod, članovi složene organizacije udruženog rada »Slavonska šuma«,
kao neposredni nasljednici šuma biv. Brodske Imovne Općine s uspjehomi pohvalom već više od 25 godina nastavljaju upravljanje i gospodarenjeovim narodnim bogatstvom!


Uvažavajući ovu povijesnu činjenicu prošlosti i radne rezultate sadaš


njosti ovih velikih radnih organizacija proslavi se priključio i naš predsjed


nik republike JOSIP BROZ TITO. Predsjednik je sa zadovoljstvom prihvatio


pokroviteljstvo nad ovom značajnom i jubilarnom manifestacijom stogodiš


njice znanstvenog i organiziranog pristupa šumarstvu Slavonije!


Činjenica je, da je predsjednik republike, stavljajući se na čelo ove pro


slave, razumio i uvažio želju radnih ljudi ŠPP »Slavonska šuma«, koji su


ovo uzeli kao priznanje svojih radnih uspjeha i rezultata rada u sadašnjosti,


ovog najvećeg kolektiva SR Hrvatske u oblasti šumarstva!




ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 13     <-- 13 -->        PDF

km koje nisu isključivo šumske nego se većim dijelom koriste i za javni
saobraćaj. Iako su uloženi veliki napori i sredstva, otvorenost naših šuma
ne zadovoljava jer iznosi svega eca 3 km ceste na 1.000 ha šuma, što je ispod
prosjeka SRH i SFRJ gdje je taj prosjek oko 6 km na 1.000 ha šuma, a u
razvijenim zemljama Evrope prosječna otvorenost je cea 10 km cesta na


1.000 ha.
SI. 3. Mehanizacija Šumskog gospodarstva »Hrast« Vinkovci.


Relativno visoka ulaganja u opremu imala su ogromno značenje, ne samo
na potpunu izmjenu tehnologije proizvodnje, već i na znatno povećanje produktivnosti
proizvodnje. Dovoljno je napomenuti, da je rad na sječi potpuno
mehaniziran, a učešće animalne vuče u transportu svedeno na minimum,
tj. pretežno se koristi u iznašanju prostornog drveta iz šume.


Ovi kolektivi imali su pionirsku ulogu u uvođenju mehanizacije u šumsku
proizvodnju i novu tehnologiju. Možemo reći da smo prvi u zemlji primjenjivali
i danas primjenjujemo najsuvremeniju tehniku i tehnologiju u
proizvodnji.


U šumskim gospodarstvima SI. Brod i Vinkovci zaposleno je 1250 radnika
od čega je 49 sa VS, 96 sa SSS a ostali su VKV, KV i NKV odnosno
NSS. Napominjemo da se među zaposlenima nalazi oko 15´"/o radne snage
iz susjedne SR Bosne i Hercegovine.


Za razvojni put ovih gospodarstava ilustrativni su i podaci o promjenama
u životnom standardu radnika, od uvjeta i života rada u šumi do
osobnih dohodaka i kvalifikacione strukture. Podsjećamo samo na činje




ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 12     <-- 12 -->        PDF

Ovi kolektivi upravljaj u sa cea 85.000 ha kvalitetnih visokih šuma s
ukupnom drvnom zalihom od cea 15 milijuna m´i drvne mase. Glavna vrsta
drveta u našim šumama je hrast, koji se nalazi na cea 35.000 ha reducirane
površine, s ukupno cea 9. mil. m3 drvne zalihe. Naš krast poznat je diljem
svijeta po svojoj kvaliteti, te je naziv »slavonska hrastovina« u svijetu više
pojam kvalitete nego lokaliteta.


U poslijeratnoj obnovi zemlje, kao i u industrijalizaciji iste šumarstvo
ovog kraja učestvuje velikim doprinosom:


— za poslijeratnu obnovu razorenih željezničkih pruga, posebno magistrale
Beograd-Zagreb, glavninu željezničkih pragova dalo je ovo područje
kao i znatne količine želj. pragova za želj. pruge Brčko — Banoviči i Samac
— Sarajevo,
— devizna sredstva prvih godina iza rata uglavnom daju proizvodi drva,
prvenstveno slavonska hrastovina iz starih hrastovih šuma ovog područja,
— vrlo tražena slavonska hrastovina omogućuje proširivanje tržišta na
zapadu u eri orijentacije na ta tržišta poslije 1948. godine,
— povećanu proizvodnju naših rudnika u SRH i u susjednim Republikama
omogućava velikim dijelom povećanu izradbu i isporuku rudnog drva
iz ovih šuma.
Iz trendova razvoja društva može se razabrati da je na pomolu nesklad
između rastućih potreba na drvu i mogućnosti šuma. Neposredne će koristi
od šuma dolaziti sve više do izražaja, posebno utjecaj šume na režim voda,
klimatske uvjete i kao medij za sanaciju čovjekove okoline.


Obzirom na prirodne uvjete razvoja i činjeniou da su šumski areali
»Slavonske šume« unutar jednog agrarnog i industrijski razvijenog područja,
to se može očekivati da će kontinuitet značenja ovog šumarstva biti nastavljen,
razumljivo uz istu ulogu subjektivnih snaga, koju su i dosada imale.


Od neposrednih zadataka, koji stoje pred kolektivom i koji su uvjet da
ostvari svoju ulogu u okviru interesa društva, istaknuti ćemo:


— dosljedno i trajno provođenje principa samoupravljanja zacrtanih u
ustavu SFRJ i SRH,
— maksimalno iskorišćenje produkcione sposobnosti zemljišta za maksimalnu
proizvodnju drvne mase,
— primjena suvremene tehnologije i suvremenih sredstava rada,
— izgradnja šire unutrašnje mreže komunikacija,
— stvaranje što povoljnijih uvjeta, za inače teški šumski rad, kako bi ga
se olakšalo i otklonila nestašica radne snage, koja se već nazire, te
— konverzije načina gospodarenja nekih područja, vezanih za formiranje
tzv. rekreacionih šuma.
Ovdje je također potrebno istaći, da su od ukupno uloženih sredstava
oko 80°/o vlastita sredstva, za razliku od nekih drugih privrednih grana gdje
je odnos vlastitih i tuđih sredstava upravo obrnut. Posebno ukazujemo na
ulaganja u komunikacije, jer je u proteklom razdoblju izgrađeno preko 150