DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Temperatura je u ovim drenažnim vodama relativno niska i gotovo na svim ispitanim postajama jednolika. Ona se kretala od 5,6 do 6,9° C, što znači da su oscilacije bile samo oko 1° C. To je i razumljivo, ako se uzme u obzir da su ovo izvorišne vode koje imaju relativno niske temperature sa sezonskim oscilacijama. Količina otopljenog kisika pokazuje na gotovo svim postajama relativno visoke vrijednosti, koje su se kretale od 5,6 do 12,3 mg/l, ili 3,9 do 8,57 ccm/1, što znači da su sve ove vode polioksitipskog karaktera, odnosno da su bogate kisikom. Ovo naročito dolazi do izražaja ako se izuzme postaja 2 gdje je izmjerena najniža količina kisika. Na svim ostalim postajama izmjerena količina kisika bila je iznad 10 mg/l, ili 7 ccm/1. Zbog toga je i deficit kisika relativno nizak. On se na svim postajama kretao od 1 do 15%, dok je jedino na postaji 2 iznosio nešto preko 50´%. Isto tako i biološka potreba kisika je relativno niska te iznosi najviše 20%. Suficit kisika se mogao utvrditi samo na postaji 6 (rijeka Radonja) i to najvjerovatnije zbog bujnog razvoja algološke vegetacije na toj postaji. Količina slobodnog CO2 nije na svim postajama jednaka i postoje znatne oscilacije u tom pogledu (2 do 8,8 mg/l). Male količine slobodnog CO» ukazuju i na nizak alkalinitet ovih voda, koji se na pojedinim postajama kretao od 0,8 do 2,3 mval. Ovaj niski alkalinitet je karakterističan za drenažne vode, koje se procjenjuju samo kroz rahle površinske slojeve tla i ne dolaze u izravni kontakt sa stjenovitom podlogom koju bi vode otapale u bikarbonatne otopine. Od faktora koji su u vezi sa organskim onečišćenjem voda i procesima mineralizacije mjereni su kloridi, potrošak KMn04, te količina dušičnih anorganskih spojeva, kao što su amonijak, nitriti i nitrati. Isto tako mjerili smo i eventualnu prisutnost deterdženata, određivanjem anionaktivnih tensida. Količina izmjerenih klorida na svim je postajama uglavnom jednolika i kreće se od 10 do 15,5 mg/l. Najviše klorida izmjereno je na postaji 6, koja se nalazi ispod efluentnog odvoda u rijeku Radonju tvornice »Jugokeramika « u Vojniću. Slično je i sa potrošnjom KMn04 koji pokazuje različite vrijednosti potroška, od 6,6 do 15,5 mg/l. Zanimljivo je, da su najveće vrijednosti utvrđene na onim mjestima gdje u vodu zalazi veliko količina biljnih ostataka, kao što su lišće, granje i si. Na taj način, čini se, da se povećava količina otopljenih organskih tvari u vodama. Dušični anorganski spojevi u ovim vodama nisu zastupljeni u većim količinama. Tako se količina otopljenog amonijaka kretala od 0,0 do 0,05 mgN/1, a nitrita od 0,0 do 0,025 mgN02,/l, i nitrata od 0,05 do 0,75 mgN03/l. To ukazuje na slabe procese mineralizacije u doba kada su ova mjerenja vršena. Treba imati na umu, da je to bio jesenji aspekt, kada se organska tvar od prirodnog otpada (lišće, granje i si.) tek počinje nakupljati i mineralizirati. Analiza deterdženata pokazuje da u ovim vodama gotovo i nema oviti otpadnih tvari. Jedino na postaji 5, koja je locirana ispod naselja aglomeracije Vojnića utvrđeni su anionaktivni tensidi u količini od 0,02 mg TBS/1. |