DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 24 <-- 24 --> PDF |
KARAKTERISTIKE EKOSISTEMA DRENAŽNIH PROTOČNIH VODA U MEMORIJALNOM PARKU PETROVA GORA I NJIHOVA BIOLOGIJSKA VALORIZACIJA Prof. dr. Zlatko Pavletić, prof. dr. Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, mr. biol, Zivanka Maloseja, mr. biol., Radovan Erben ing. biol. i Zeljko Lukas, ing. biol. UVOD Petrova Gora je objekt vrlo različitih istraživanja. Zbog svog povijesnog značenja naročito su bila intenzivna historiografska i druga slična istraživanja. U tom pogledu su od posebnog značenja dogođaji vezani za minulu Narodnooslobodilačku borbu, jer je Petrova Gora za vrijeme gotovo čitavog svjetskog rata bila područje koje je odigralo vrlo značajnu ulogu. Ovdje su se nalazila ne samo najviša tijela NOP-a u Hrvatskoj (ZAVNOH) i zadrvale se vojne snage, nego je Petrova Gora, sa svojim neprohodnim šumama i brojnim izvorima zdrave pitke vode, odlično poslužila za rad tajnih bolnica, u kojima su se liječili mnogobrojni ranjeni i bolesni partizani. To je bio i razlog, da se je u povodu 25. godišnjice 3. /zasjedanja ZAVNOH-a 1969, održao Simpozij o Petrovoj Gori u Topuskom, pod pokroviteljstvom JAZU. Na tom Simpoziju sudjelovali su brojni znanstveni i politički radnici, koji su dali svoje priloge za bolje poznavanje prošlosti Petrove Gore. Pored historijskih radova, koji se odnose uglavnom na nedavnu prošlost, neki prilozi su tretirali poznavanje geografskih, geološko-mineraloških i florističkih prilika u toj gori. Svi spomenuti prilozi objavljeni su u posebnom zborniku JAZU, pod redakcijom akademija D. Čalić a 1972. godine. Inače detaljnih prirodoznanstvenih istraživanja na tom području nije bilo, ako izuzmemo neke sporadične mineraloške, geološke, hidrografske i florističke radove. (Š e n o a M. 1895, Pevalek I. 1916, Poljak J. manuskript, Vragović M. 1957, Jurković I. 1958, Peršin V. 1969, i dr.). Naročito su manjkava biologijska istraživanja u kopnenim vodama i vodenim ekosistemima ovoga područja. U tom pogledu od posebnog je značenja ekosistem drenažnih protočnih voda koje su karakteristične za to područje i mogu poslužiti kao poseban model vodenog ekosistema, koji je i općenito nedovoljno obrađen. Stoga smo se rado prihvatili naučne obrade biologije drenažnih voda u sklopu Memorijalnog parka Petrova Gora. To je tim potrebnije, što se u dogledno vrijeme namjerava ovome području dati status zaštićenog priro |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 25 <-- 25 --> PDF |
doznanstvenog objekta. Zbog toga će ova istraživanja, prva takove vrste na tome području, u znatnoj mjeri pridonijeti poznavaju ovog osebujnog ekosistema i zaštiti mnogobrojnih drenažnih potoka. Opće prirodoznanstvene karakteristike Petrove gore Područje Petrove Gore može se podijeliti u širi i uži pojas. Šire područje omeđeno je sa sjevera rijekom Kupom, s istoka i juga dolinom Gline, a na zapadu, po mišljenju Kelera Z. (1972), kao granicu treba uzeti dolinu Budačke rijeke, do njezinog ušća u Radonju, a na sjever rub Tušilovačkog polja u pravcu sve do Kupe. Kao uži pojas smatra se viši središnji šumom obrašteni dio sa vrhovima pretežno palcozojske starosti. Površina tog užeg područja iznosi oko 144 km2 (1. a), a omeđena je dolinom Vojišnice, zatim obrcžjem iznad doline rijeke Gline i dolinom Krstinskog potoka, a prema izvorištu Miholjskog potoka. Ovo područje jedva prelazi visinu od 500 m nad morem. Najviši su vrhovi Veliki Petrovac 507 m, i Mali Petrovac 502 m. Ostali dio je zapravo nisko gorje, koje se uzdiglo 100—300 m iznad mora. Uže područje Petrove Gore obiluje mrežom voda tekućica drenažnog karaktera, koje erozijom produbljuju i proširuju doline. Ima mnogo izvora iznad 250—300 m, a tek po koji iznad 400 m. Za ove izvore je značajno da su po kapacitetu vrlo maleni i vezani su za sezonske oscilacije oborinskog režima. Stoga oni izvori koji se nalaze najviše često ljeti prosuše, a ostali daju stalno vodu. Sva drenažna voda na tome području napokon se slijeva u mnogobrojne potoke i rijeke. Sveukupno uzevši ovo je područje bogato drenažnim vodama što je povezano sa gustim šumama i oborinama. Doduše, količina oborina u godišnjem prosjeku nije tako visoka, 1200—1400 mm godišnje (Vodne snage Jugoslavije 1956), ali pogodna konfiguracija tla s dobro razvijenom šumskom vegetacijom pogoduje zadržavaju vode, koja se postepeno procjeđuje u mnogobrojne drenažne potočiće. Glavni vodotok na tom području, koji prima drenažne vode, je rijeka Radonja. Izvire u središnjem masivu Petrove Gore i nastaje iz Velike i Male Radonje koje se sastaju u Muljavi. Tekući prema zapadu prima mnoge drenažne pritoke, kao Dugački potok, koji skuplja vodu iz Pišin Gaja (Centralne partizanske bolnice), te Crni Kal sa Lisičnjakorn i Kal. Razina voda u ovome području znatno varira, tako da je za sušnog perioda neznatna, a za dugotrajnih kiša nabuja. Kod Vojnića Radonja prima oko 7 km dugu Vojišnicu. Veća količina drenažnih potoka Petrove Gore ulijeva se i u rijeku Glinu. Na mjestima se stvara i močvarno cretovno tlo, kao u području potoka Blatuše. Ono je naročito zanimljivo s botaničkog stanovišta, na što je još ranije ukazao poznati hrvatski algolog I. Pevalek (1916). Sama rijeka Glina teče južnom i istočnom stranom oko Petrove Gore. Što se tiče geološke podloge ovoga područja, postoji geološka karta koju su izradili Nedela-Devide D., Sokač i N i k 1 e r L. (1960), a objavio ju je M a r i ć L. s dodatkom rudišta 1972. godine. Najveći dio ovoga područja je palcozojske starosti (pješčenjaci i škriljevci perma, glineni škriljevci, pješčenjaci, konglomerati i breče permo-karbonske starosti). Ova paleozojska jezgra je prekrivena slojevima donjeg, srednjeg i Gornjeg trijasa |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 26 <-- 26 --> PDF |
(pješčenjaci, lapori, vapnenci i dolomiti), na kojima je jako raširen tercijar sa pliocenskim pijescima, šljuncima i mjestimično glinom. Od kvartarnih slojeva mjestimično su razvijeni diluvijalni pijesak, valutice i ilovača. Uz veće tekućice su holocenski potočni nanosi. Mjestimično se javljaju i eruptivne stijene. Na karti su označena i rudišta od kojih možemo spomenuti ležišta željeznih rudača, hematita i limonita, manganskih ruda i ležišta bijele gline. Prisutnost ležišta željezne rudače u tome području potvrđuju i brojni nalazi željeznih bakterija, na koje smo naišli u drenažnim vodama za vrijeme naših istraživanja. Relativno nisko gorje sa flišnom podlogom glinenih naslaga pogodovalo je bujnom razvoju šumske vegetacije, koja je postigla svoj klimazonalni optimum. Stoga ovdje i susrećemo najčešće klimatozonalnu zajednicu Querco- carpinetum croaticum (mješana šuma hrasta kitnjaka i običnog graba). Osim toga, na terenima ovoga područja može se naići na zajednicu hrvatske šume kitnjaka i pitomog kestena (Querco-castanetum croaticum), što indicira na djelomično isprano tlo. Ovakova isprana tla, bez glavnih hranjivih soli, naročito dolaze do izražaja nakon krčenja spomenutih šuma posredstvom čovjeka, kada nastaju neplodne vrištine ili bujadare, koje su toliko značajne za čitavo područje Korduna. To su neplodna tla pretežno prekrivena sa vrijesom i bujadi, a samo mjestimično javljaju se sastojine breze sa borovicom {Betula verrucosa i Juniperus communis). Od drugih tipova šuma naročito je razvijena zajednica bukovih šuma (Fagetum croaticum), koje pokrivaju najviše dijelove Petrove Gore. Spomenuto je, da su se na tome području formirale močvare na kojima se razvija zajednica crne johe (Alnus glutinosa-Carex brizoides). Zanimljiva je cretovna vegetacija koja ovdje predstavlja strani elemenat, jer su to formacije koje se više razvijaju u hladnim regijama. Stoga se smatra, da su ovdašnji cretovi nastali u vrijeme glacijalnog i postglacijalnog doba. Prema I. Pevalek u (1916), cretovi u području Blatuše pripadaju tipu prelaznih cretova, kao i svi ostali cretovi u našoj zemlji. Po navodima V. Peršin a (1969), ovdašnji se cretovi razlikuju od ostalih u našoj zemlji po nekim rijetkim biljkama, naročito po paprati bujaniku (Osmunda regalisL.), koja je atlanski endem. Ove su cretove ispitivali i drugi botaničari od kojih spominjemo I. Horvat a (1931) i A. Pichler a (1932). Florisički sastav vegetacije cretova vrlo je raznolik i zanimljiv, zbog čega je flora ovoga kraja od posebnog značenja. Ova bujno razvijena šumska vegetacija pogoduje razvoju nižega bilja, među kojima se ističu gljive iz skupine Basidiomycetes. Tako smo za vrijeme naših istraživanja naišli na čitav niz lignikolnih i drugih vrsta Holobasidiomyceta, kao što su Hypholoma fasciculare, Clitocybe tabescens, Armillaria melea, Lepiota procera, Paxilus giganteus, vrste roda Inocybe, Scleroderma vulgaris i dr. Područje istraživanja i metodika rada Za početna istraživanja ekosistema dre:«ažnih tekućih voda Petrove Gore izabrali smo prvenstveno područje voda koje se procjeđuju u sliv gornjeg toka rijeke Radonje. Radi utvrđivanja osnovnih karakteristika drenažnih |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 27 <-- 27 --> PDF |
voda koje ulaze u sliv rijeke Gline, locirali smo na tom području samo dvije postaje; jednu na istočnom području masiva, a drugu na njegovom južnom dijelu. Postaje su izabrane na osnovu njihovog najpovoljnijeg smještaja za razvoj biocenoza, posebno uzevši u obzir količinu vode i trajnost protoka. (Slika 1.). .SL I SMJEŠTAJ ISPITANIH POSTAJA U DRENAZNIM POTOCIMA PETROVE GORE Na osnovu toga odredili smo slijedeće postaje s odgovarajućom numeracijom: 1. Mala Radonja, kod lovačke kuće Muljava, ispod antierozione brane, 2. Velika Radonja, iznad kaptaže kod lovačkog doma Muljava, 3. Dugački potok, nakon spajanja izvorišnih krakova drenažne vode uz cestu, 4. Radonja, iznad gornjeg Vojnića prije odvojka za Partizansku bolnicu, 5. Radonja, ispod mosta u Vojniću, prije efluentnog odvoda tvornice Jugokeramika, 6. Radonja, ispod efluentnog odvoda uz odvojak od glavne ceste, 7. Potok Perna na Petrovoj Gori ispod Velebita kod drvenog mosta, 8. Brusovača kraj Kostinja. Na svim postajama mjereni su najprije osnovni parametri, koji ukazuju na ekološke prilike u ispitivanom ekosistemu. S time u vezi mjerila se temperatura i brzina vode, a od hidrokemijskih faktora otopljeni kisik, slobodni CO-2, alkalinitet, količina organske tvari kao potrošnja KMnO faktori mjereni su uobičajenim standardnim metodama, koje se upotrebljavaju u suvremenonj limnologiji. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Pored toga, Surberovom mrežom se skupljao biljni i životinjski materijal za kvantitativnu i kvalitativnu analizu biocenoza. Na osnovu skupljenog materijala, koji je bio obrađen u laboratorijima Odjela za ekologiju Instituta za biologiju Sveučilišta, statističkim je metodama izvršena biološka valorizacija voda na pojedinim postajama uz primjenu suvremenih ekoloških metoda. Na istim postajama uzimale su se probe za bakteriološku analizu vode. Probe su uzimane za određivanje ukupnog broja heterotrofnih i najvjerojatnijeg broja koliformnih bakterija (NBK). Pri tome su, također, primjenjene standardne metode za bakteriološku analizu voda. Uzimane su, također, probe za hidrokemijsku analizu trajnijih polutanata u površinskim vodama, kao što su mineralna ulja i fenoli. U tu svrhu za fiksaciju spomenutih tvari probama je dodavana modra galica, za laboratorijsku obradu u Zagrebu. Ekološko-biocenološke značajke ispitivanih drenažnih voda Na svim postajama ispitivali su se ekološki faktori, koji indiciraju na stupanj onečišćenja ispitanih voda. Zbog toga su mjereni oni ekološki faktori koji s jedne strane ukazuju na opće životne uvjete u ovim vodama, a s druge oni faktori, koji su u vezi s procesima samoočišćenja (Tabela 1). Od osnovnih ekoloških faktora mjereni su temperatura vode, otopljeni kisik i s time u vezi deficit kisika, biološka potreba kisika i eventualni suficit kisika, te slobodni CO> i alkalinitet. Tabela 1. Fizičko-kemijski faktori u nekim potocima drenažnih voda memorijalnog parka Petrove gore 1. 2. 3. Pos t 4. aj e 5. 6. 7. 8. Temperatura zraka C° Temperatura vode C° Otopljeni 0? mg/l Deficit O2 u mg/l Deficit Oz u % 6,2 5.8 11,7 0,85 6,77 6,0 6,2 5,6 6,82 54,9 7,0 6,7 10,5 1,77 14,42 7,1 6,1 10,6 1,85 14,85 5,2 6,8 12,1 0,14 1,14 5,2 6,9 12,3 — — 6,2 6,0 10,8 1,68 13,46 4,25 5,6 11,0 1,61 12,76 BPK2 mg/l BKP2 u »/o Suficit O2 u mg´l Suficit O2 u °/o Slobodni C02 mg´l Alkalinitet mval/1 Kloridi mg/l KMnÜ4 — potrošak 2,0 16.6 — — 4,4 0,8 12,0 10,7 2,3 19,0 — — 2,0 0,9 10,5 6,6 1,2 10,17 — — 2,2 1,0 13,0 6,9 2,8 21,37 — — 2,2 0,9 10,0 15,5 2,5 20,83 — — 8,8 2,3 10,5 11,1 2,8 21,87 0,09 0,137 6,6 2,2 15,5 9,48 2,6 20,6 — — 2,2 1,0 12,0 14,85 2,3 19,32 — — 2,2 1,9 12,0 7,9 Amonijak mh N/l 0,01— —0,05 0,01— —0,05 - 0,05 0 0,01— 0,05 - 0,01 — —0,05 0,01— 0,05 -0 Nitriti mgNO/1 0,015 0 0,025 0,015 0,02 0,025 0,02 0,02 Nitrati mg NOs/1 Anionaktivni tensidi 0,11 0 0,05 0 0,75 0 0,125 0 0,25 0,02 0,175 0 0,75 0 0,06 0 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Temperatura je u ovim drenažnim vodama relativno niska i gotovo na svim ispitanim postajama jednolika. Ona se kretala od 5,6 do 6,9° C, što znači da su oscilacije bile samo oko 1° C. To je i razumljivo, ako se uzme u obzir da su ovo izvorišne vode koje imaju relativno niske temperature sa sezonskim oscilacijama. Količina otopljenog kisika pokazuje na gotovo svim postajama relativno visoke vrijednosti, koje su se kretale od 5,6 do 12,3 mg/l, ili 3,9 do 8,57 ccm/1, što znači da su sve ove vode polioksitipskog karaktera, odnosno da su bogate kisikom. Ovo naročito dolazi do izražaja ako se izuzme postaja 2 gdje je izmjerena najniža količina kisika. Na svim ostalim postajama izmjerena količina kisika bila je iznad 10 mg/l, ili 7 ccm/1. Zbog toga je i deficit kisika relativno nizak. On se na svim postajama kretao od 1 do 15%, dok je jedino na postaji 2 iznosio nešto preko 50´%. Isto tako i biološka potreba kisika je relativno niska te iznosi najviše 20%. Suficit kisika se mogao utvrditi samo na postaji 6 (rijeka Radonja) i to najvjerovatnije zbog bujnog razvoja algološke vegetacije na toj postaji. Količina slobodnog CO2 nije na svim postajama jednaka i postoje znatne oscilacije u tom pogledu (2 do 8,8 mg/l). Male količine slobodnog CO» ukazuju i na nizak alkalinitet ovih voda, koji se na pojedinim postajama kretao od 0,8 do 2,3 mval. Ovaj niski alkalinitet je karakterističan za drenažne vode, koje se procjenjuju samo kroz rahle površinske slojeve tla i ne dolaze u izravni kontakt sa stjenovitom podlogom koju bi vode otapale u bikarbonatne otopine. Od faktora koji su u vezi sa organskim onečišćenjem voda i procesima mineralizacije mjereni su kloridi, potrošak KMn04, te količina dušičnih anorganskih spojeva, kao što su amonijak, nitriti i nitrati. Isto tako mjerili smo i eventualnu prisutnost deterdženata, određivanjem anionaktivnih tensida. Količina izmjerenih klorida na svim je postajama uglavnom jednolika i kreće se od 10 do 15,5 mg/l. Najviše klorida izmjereno je na postaji 6, koja se nalazi ispod efluentnog odvoda u rijeku Radonju tvornice »Jugokeramika « u Vojniću. Slično je i sa potrošnjom KMn04 koji pokazuje različite vrijednosti potroška, od 6,6 do 15,5 mg/l. Zanimljivo je, da su najveće vrijednosti utvrđene na onim mjestima gdje u vodu zalazi veliko količina biljnih ostataka, kao što su lišće, granje i si. Na taj način, čini se, da se povećava količina otopljenih organskih tvari u vodama. Dušični anorganski spojevi u ovim vodama nisu zastupljeni u većim količinama. Tako se količina otopljenog amonijaka kretala od 0,0 do 0,05 mgN/1, a nitrita od 0,0 do 0,025 mgN02,/l, i nitrata od 0,05 do 0,75 mgN03/l. To ukazuje na slabe procese mineralizacije u doba kada su ova mjerenja vršena. Treba imati na umu, da je to bio jesenji aspekt, kada se organska tvar od prirodnog otpada (lišće, granje i si.) tek počinje nakupljati i mineralizirati. Analiza deterdženata pokazuje da u ovim vodama gotovo i nema oviti otpadnih tvari. Jedino na postaji 5, koja je locirana ispod naselja aglomeracije Vojnića utvrđeni su anionaktivni tensidi u količini od 0,02 mg TBS/1. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Tabela 2. Struktura blocenoza po skupinama, na ispitanim postajama drenainih voda Memorijalnog parka Petrove gore Skupine P OS T A J E Ukupno vrsta 1 2 3 4 5 6 7 8 Cijanophyta 2 2 3 2 1 1 2 1 10 Chrysophyta 9 9 11 17 21 19 9 15 45 Chlorophyta 1 3 5 2 1 6 Rhodophyta 1 1 1 1 2 Biljke 12 13 14 23 32 22 11 17 73 Nematoda 1 2 3 Gastropoda 1 1 1 2 2 Annelida 2 1 2 1 1 2 2 8 Hydracarina 1 1 1 1 Cladocera 1 1 Ostracoda 1 1 Amphipoda 1 1 1 Ephemerida 2 5 2 2 2 3 1 8 Plecoptera 2 2 1 2 2 1 7 Trichoptera 2 2 1 1 2 3 6 Diptera 3 4 2 4 4 1 5 2 13 Coleoptera Životinje 14 1 16 2 8 3 18 2 12 1 3 1 17 4 15 5 56 Biljke i životinje 26 29 22 41 44 25 28 32 129 Struktura biocenoza na istraživanim točkama u drenažnim vodama Petrove Gore prikazana je po skupinama na Tabeli 2. Ukupno je utvrđeno 129 vrsta vodenih organizama, od kojih biljkama pripadaju 73 vrste, a životinjama 56 vrsta. Od nađenih biljnih vrsta preko polovina pripada hrizofitima i to gotovo sasvim algama kremenjašicama ili dijatomejama. Nešto manje su zastupljene modrozelene alge, a najmanje višestanične zelene i crvene alge. Sve su ove alge bentoski organizmi, što je i razumljivo ako se uzme u obzir da su ispitivane vode plitke i tekuće. Ovakav sastav biocenoza ukazuje, također, da te vode nisu sasvim čiste, o čemu naročito svjedoči veliki broj dijatomeja. Što se tiče životinja, zastupljen je veliki broj različitih skupina. Ipak se može uočiti, da su najbolje zastupane vrste kukaca kojih ličinke žive u vodi. Među njima su najbrojniji dvokrilci (Diptera). Općenito se može reći, da broj vrsta kukaca u znatnoj mjeri premašuje vrste koje su pripadnici drugih skupina vodenih organizama. Od ostalih skupina jedino su oblici, puževi i kolutićavci nešto brojnije zastupljeni. Slično je i sa kvantitativnom analizom životinjskih populacija ovih voda (Tabela 3). Daleko su najbrojnije ponovno ličinke dvokrilaca, u znatnim količinama su zastupljeni i predstavnici ostalih skupina vodenih kukaca. Isto su tako dobro količinski zastupljeni oblici, puževi i kolutićavci, ali pored njih dobru kvantitativnu zastupljenost pokazuju račići rakušci (Amphipoda). Sve ostale skupine i u kvantitativnom pogledu ne pokazuju veću učestalost. 208 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Mnoge od vrsta, koje sačinjavaju biocenoze u ispitanim drenažnim vodama, mogu se upotrijebiti kao biološki indikatori, na osnovu kojih se može direktnim statističko-ekološkim metodama odrediti stupanje njihovog one- Tabela 3. Kvantitativna analiza životinjskih populacija u drenažnim vodama Memorijalnog parka Petrove gore Skupine 1 2 P 3 0 S 4 TA J 5 E 6 7 8 Ukupno vrsta Nematoda 3 7 10 Gastropoda 2 1 1 3 35 Annelida 1! 3 3 1 2 14 5 39 Hydracarina 1 3 1 5 Cladocera 1 1 Ostracoda l 1 Amphipoda 2 14 16 Ephemerida 21 21 2 3 3 25 ft 81 Plecoptera 8 19 13 11 51 2 104 Trichoptera 2 8 1 3 13 34 61 Diptera 34 25 9 404 394 349 55 445 1.366 čišćenja. Ovakovu saprobiološku analizu izvršili smo primjenom metode po M. Zelink i i P. Marvan u (1961, 1963), i određivanjem saprobiloških indeksa po J. Rothschein u (1959, 1962) na svim ispitivanim postajama (Tabela 4). Na osnovu metode po Zelinki i Marvanu mogu se izračunati saprobne vrijednosti za svaki stupanj onečišćenja, gdje X označuje čiste vode, O oligosaprobne ili 1. stupanj onečišćenja, b beta mesosaprobne ili drugi stupanj onečišćenja, a alfa mesosaprobne ili 3. stupanj onečišćenja, i p polisaprobne ili 4. stupanj onečišćenja. Saprobiološki indeks po Rothscheinu daje vrijednosti koje od 90 do 80 pokazuju stupanj čistih voda, 80 do 60 stupanj oligosaprobnih voda, 60 do 40 beta mesosaprobni stupanj, 40 do 20 alfa mesosaprobni stupanj, 20 do 10 polisaprobni stupanj. Tabela 4. Pregled soprobnosti po Zelinki i Marvanu i saprobioloških indeksa po Rothscheinu na pojedinim postajama drenažnih voda u Memorijalnom parku Petrova Gora Postaje X Stu p o n j e v i b onečišćenj a a P SR 1 1,65 2,08 3,28 3,0 — 47,8 2 1,0 3,56 3,47 2,0 — 63,8 3 0,58 2,28 3,82 2,86 0,53 48,7 4 0,54 1,35 3,53 4,1 0,47 37,54 5 0,15 1,31 5,2 3,23 0,09 46,06 ft 0,48 1,99 4,1 3,28 0,09 47,2 7 0,65 2,27 5,32 1,76 — 51,09 8 0,55 1,32 5,74 2,27 0,12 47,96 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Usporedimo li dobivene podatke, tada se može vidjeti da najveće saprobne vrijednosti po Zelinki i Marvanu pokazuje beta mesosaprobni ili drugi stupanj onečišćenja. To se može utvrditi na svim postajama osim na postaji 2, gdje su saprobne vrijednosti podjednake za oligo i betamesosaprobni stupanj (1. i 2. stupanj onečišćenja). Isto tako, na nekim postajama (4 i 6) saprobne vrijednosti su približno jednake za beta i alfa mesosaprobni stupanj (2. i 3. stupanj onečišćenja). Stoga se na osnovu ovih podataka može zaključiti da su ove vode pretežno betamesosaprobnog ili 2. stupnja onečišćenja, s time da se nekada, i to rjeđe, približavaju oligosaprobnom ili 1. stupnju onečišećnja, a nešto češće alfa mesosaprobnom ili 3. stupnju onečišćenja. Polisaprobni indikatori (4. stupanj onečišćenja) nađeni su samo u iznimnim slučajevima. Ovu tendenciju prema višem stupnju onečišćenja treba se tumačiti prirodnom razgradnjom organskih tvari kojih na tom području ima u velikim količinama. Jedino na postajama koje se nalaze u naseljenim mjestima (postaja 5 i 6) vode se onečišćuju alogenim materijalom iz efluenata kanalizacijskih i industrijskih otpadnih voda. Slični odnosi dobiju se ako se usporede vrijednosti saprobioloških indeksa po Rothscheinu. Na svim postajama se kreću između 60 i 40, što znači uvijek unutar beta mesosaprobne zone ili 2. stupnja onečišćenja, jedino na postaji 2 vrijednonsti su nešto iznad 60, što znači da zalaze i u olgosaprobnu zonu (1. stupanj onečišćenja). O kvaliteti ovdašnjih voda govori i izvršena bakteriološka analiza. Na svim postajama određivan je broj heterotrofnih bakterija kod 37° C, i coli- indeks u litri vode (Tabela 5). Tabela 5. Bakteriološka analiza drenainih voda na području Memorijalnog parka Petrove Gore Broj heterotrofnih bakterija kod 37" i coli-index u vodi potoka na području Petrove Gore Nalazište Broj heterotrofa u 1 ml kod 37™ C Coli-index/l 180 520 210 0 350 3.100 60 0 920 460.000 1.450 720.000 45 0 680 22.300 Broj heterotrofnih bakterija se na većini postaja kretao ispod 1 tisuće na ml, što je znak da su to nešto slabije onečišćene vode. Jedino na postaji 6, ispod prijema otpadnih voda tvornice »Jugokeramika« u Vojniću, broj ovih bakterija prelazi tisuću na 1 ml. I u predhodnoj postaji, ispod naselja Vojnić, broj ovih bakterija je tek neznatno ispod tisuću na 1 ml. To se uglavnom poklapa s ekološkom procjenom kvalitete ovih voda, jer je utvrđeni broj heterotrofnih bakterija karakterističan za vode beta mesosaprobnog ili 2. stupnja onečišćenja. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Slično možemo utvrditi i na osnovu nalaza Coli-ineksa. Čak na tri postaje nisu se mogle utvrditi kolibakterije. Njihov najveći broj bio je na postajama ispod aglomeracije naselja Vojnić, gdje su koliformne bakterije utvrđene u dosta velikom broju. Nešto veći Coli-indeks bio je na postaji S, gdje su vode, također, pod utjecajem naseljenog mjesta Brusovača. Velika razlika između nenaseljenih i naseljenih mjesta u pogledu coli-indeksa pokazuje da su te vode pod znatnim utjecajem antropogenih faktora kada prolaze kroz naseljena mjesta. ZAKLJUČAK Na osnovu izvršenih analiza drenažnih voda Memorijalnog parka Petrova Gora možemo zaključiti slijedeće: Osnovna ekološka karakteristika drenažnih voda je relativno niska i ujednačena temperatura, velika količina otopljenog kisika i niski alkalinitet. Osim toga to su vodotoci s malom količinom vode i vrlo sporim proticanjem u kojima se zadržava znatna količina prirodnih otpadnih tvari od biljaka i životinja iz ovog šumskog područja. Isto tako, uz naselja se povećava i količina otpadnih tvari antropogenog porijekla. Za ovdašnje biocenoze je značajno da prevladavaju mikrofitske alge, a naročito dijatomeje, što ukazuje na nešto slabije onečišćenje organskim tvarima. Od životinja najbolje su zastupljene ličinke vodenih kukaca, a među njima naročito dvokrilci (Diptera). Mjestimično se razvijaju u većim veličinama i željezne bakterije. Na osnovu analize bioloških indikatora može se utvrditi da su to vode beta-oligo (2. i 1. stupanj) i beta-alfa (2. i 3. stupanj) mesosaprobne vode. Ovakovo stanje u vodama je uzrokovano prirodnim onečišćenjem voda organskim otpadom iz šumskih zajednica. U naseljenim mjestima do jačeg izražaja dolazi antropogeni utjecaj. Bakteriološka analiza potvrđuje nalaze ekološke analize, s time što se znatno povećava broj indikatora potencijalnih uzročnika crijevnih zaraza (coli-indeks) u području gdje vode protiču kroz naseljena mjesta. LITERATURA 1. Horva t I. (1931): Građa za biogeografiju Hrvatske. Acta botanica Zagrebensis 7, str. 23-128. 2. Kele r Z. (1972): Geografske značajke Petrove gore. Simpozij o Petrovoj gori JAZU, str. 139-157. 3. Jurkovi ć I. (1958): Metalogenija Petrove gore u jugozapadnoj Hrvatskoj. Geološki glasnik 11, 1957. 4. IVI a r i ć L. (1972): Geološka istraživanja i rudne pojave u Petrovoj gori i široj regiji. Simpozij o Petrovoj gori JAZU, str. 103—113. 5. Nedela-Devide D, Sokač B. i Nikle r L. (1960): Geološka karta okoline Vojnića. 211 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1974 str. 34 <-- 34 --> PDF |
6. Perši n V. (1969): Šumska vegetacija okolice Karlovca i Korduna. Citirano: Peršin V.: Prilog flori Korduna i Petrove gore. Simpozij o Petrovoj gori JAZU, str. 413—415. 7. Pevale k I. (1916): Geotaksička i algološka istraživanja cretova u Hrvatskoj i Sloveniji. Rad JAZU 230, str. 29—117. 8. Pihle r A. (1932): Mahovi tresetari Hrvatske i Slovenije. Acta botanica Zagrebensis 3, str. 4—20. 9. Polja k J. Geomorfološke karakteristike sliva rijeke Kupe (rukopis). 10. Rothschei n J. (1959): Biologicke hodnotenie cistoty tokov a jeho grafichke znäzornenie. Biologia 14, str. 833—842. 11. Rothschei n J. (1962): Grafičke znäzornenie vysledkov biologiokeho hodnotenia cistoty vod. Veda a vyskum praxi, VUV, Bratislava, Č. 9, str. 1—64. 12. Simpozij o Petrovoj gori u povodu 25. god. zasjedanja ZAVNOH-a, Topusko 10—13. Studenog 1969. JAZU, Zagreb. 13. Šeno a M. (1895): Rijeka Kupa i njeno područje. Zagreb. Vodne snage Jugoslavije II, str. 287. Beograd. 14. Vragovi ć M. (1957): Natrijski trahit iz okoline Vojnića. Geološki vjesnik, 10, 1956. 15. Z e 1 i n k a M. i M a r v a n P. (1961): Zur Prezisierung der biologischen Klasifikation. Der Reinheit fliessender Gewässer. Arch. Hydrobiol. 57, 389—407. 16. Zelink a M. i MarvanP . (1963): Comparison of water. Vodni hospodarstvi 13, 291—293. Summary Characteristics of the ecosystem of the seeping drainage waters of the Petrova Gora Memorial Park and their biological evaluation On the basis of analyses of the drainage waters of the Petrova Gora Memorial Park, the following may be concluded: The basic ecological characteristic of the drainage waters is a relatively and balanced temperature, large amounts of dissolved oxygen and low alkalinity. In addition, these are the watercourses with a small amount of water and very slow percolation in which considerable amounts of natural waste materials of plants and animals from the mentioned Park are retained. Likewise, along the settlements there increases the amonunt of waste materials of anthropogenic origin. It is characteristic of the local biocoenoses that their microphytic algae and especially Diatomeae are prevailing, which is indicative of a rather lower pollution with organic matter. Of animals, the larvae of aquatic insects are represented, and among them the Diptera. In places also the iron bacteria are developing in larger quantities. On the basis of an anlysis of biological indicators it can be attested that these waters are beta-oligosaprobic waters (2nd and 1st degrees), and beta-alfa- mesosaprobic waters (2nd and 3rd degrees). Such condition of the waters is caused by their natural pollution with organic wastes from forest plant communities. In human settlements the anthropogenic influence is more expressed. The bacteriological alalysis confirms the findings of the ecological analysis, with the understanding that the number of indicators of the potential causal organisms of intestinal infections (Coli-index) in regions where the waters flow through such settlemants increases considerably. |