DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 92 <-- 92 --> PDF |
jedanput osiromašili našu evropsku civilizaciju za jednu intelektualnu vrijednost evropskog čovjeka. U međuvremenu se problem šuma u Evropi sve snažnije postavlja s jednoga novog aspekta. Šuma sve više gubi svoj isključivi karakter proizvođača drvene sirovine. Javljaju se neke njene nove kvalitete što po svojoj važnosti daleko pretežu ranije njeno vrednovanje. To su utjecaj šume na oblikovanje klime, na zadržavanje atmosferskih taloga i na proizvodnju kisika. Premda su ti činioci ljudima već davno bili poznati, oni tek danas u poslijeratnom periodu eksplozivnoga industrijskog razvoja, napose zapadnih zemalja prema američkom uzoru, zadobijaju sve veću važnost. Nova suvremena industrija koristi za svoje pogone sve veće količine vode, koju osim toga zagađuje svojim brojnim otpadnim tvarima, a moderni promet, osobito zračni, treba ogromne količine kisika čija je potrošnja u nekim područjima već dosegla kritičnu točku njegove obnove. Istodobno obnova kisika iz mora, a more je njegov ponajglavniji proizvođač, postepeno opada zbog sve jače zagađenosti mora naftom, koja razlivena stvara na površini tanak nepropusni sloj i tako sprečava oslobađanje kisika. Posebno se to osjeća u Sredozemlju: zatvoreno Sredozemo more već danas je dostiglo visok stupanj krajne zagađenosti. Nedostatak vode dostigao je danas u nekim zemljama Zapada (Francuska, Njemačka, zemlje Beneluksa) toliko zabrinjavajuće razmjere da već i količina pitke vode dolazi u pitanje. Usprkos velikim naporima za pročišćavanje otpadnih voda, Rajna i Sena toliko su onečišćene da je u njima prestao svaki život. Osim toga, nadzvučni avioni grubo prekidaju visoke slojeve atmosfere i na taj način narušavaju normalno kretanje atmosferskih masa, koje su i onako već uljem prosutim po morskoj površini u znatnoj mjeri lišene svoga regulatornoga utjecaja. Vremenskim promjenama prije nepoznatim u našim krajevima zahvaljujemo donekle, kako se po svemu čini, i naporima Sovjeta da proljetne kiše privuku na stepske oblasti prednje Azije što su ih u zadnje vrijeme priveli intenzivnoj zemljoradnji i koje im tek omogućuju uspješnu proizvodnju. Da je šuma važan faktor u zadržavanju vode i sprečavanju bujica, bilo je poznato kod nas već i u srednjem vijeku. Tako su naše primorske općine već u svojim gradskim statutima donosile brojne odredbe o čuvanju svojih šuma kako bi se zaštitila brojna šumska vrela i spriječile bujice sa svim njihovim teškim posljedicama. Tu pojavu smo i mi mogli pratiti nakon devastacije naših šuma poslije rata. Tako je presahnuo niz vrela u srednjem Velebitu nakon one divljačke sječe na teritoriju šumarije Karlobag, pa je danas zbog nedostatka vode došlo u pitanje i poznato mrijestilište pastrva u Brušanima, a znatno je oslabilo prije uvijek snažno vrelo u Stirovači. Zbog prekomjernih sječa opažaju se neke promjene klime i u Gorskom kotaru. Tako je u Gerovu i u Čabru zapaženo otežano uzgajanje nekih vrsta povrća, koje je ranije uvijek dobro uspijevalo. Neke promjene klime najavljuju se i u Zagrebu. U vrtovima snažno buja bršljan, a neki mediteranci među skakavcima i leptirima nestali su iz zagrebačke faune. Zagreb je izgubio i svoja cvjetna proljeća i šarene jeseni , zbog kojih je nekada bio na glasu. Ne treba pri tome zaboraviti da je tada, prije pola vijeka, ne samo čitava gora na sjeveru grada, njegova Medvednica, bila sva prekrivena gustim šumama, nego su i u susjednom 174 |