DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 89 <-- 89 --> PDF |
AKTUALNA PROBLEMATIKA ČOVJEK I ŠUMA U JUGOSLAVIJI* Naše su šume od davnina bile predmetom nesmiljenog pustošenja. I sve mjere poduzete da se takvo stanje popravi nisu mnogo pomogle. Šuma bi trebalo da postane ugodno sklonište od nedaća koje doživljava suvremeni čovjek, ali je i ona zahvaćena razornom djelatnošću suvremene civilizacije. Iznose se mnogi primjeri osobnih zapažanja uništavanja šuma u raznim krajevima naše zemlje. Okrutna je bila borba čovjeka u nedirnutom šumskom prostoru kad se morao naseljavati i šumi otimati zemlju za obrađivanje . I sjekira i oganj jedva su dostajali da se izbori najnužniji slobodni prostor za okućnicu i obrađivanje, što ga je uvijek ponovno zauzimala okolna šuma svojim podmlatkom. Takvu borbu sam još i ja doživljavao prije 60 godina u golemoj jelovoj prašumi na Jelovoj Ruji, poviše Dabara, u našem srednjem Velebitu, ili kasnije u Suhoj, ispod Maglica, pored Sutjeske, gdje je okolna bukva uvijek ponovno prodirala u jedva osvojena krumpirišta osamljene Maj dove kuće. Viđao sam slične situacije i u sjevernoj Finskoj, nepregledne brezove i četinarske šume i danas još nesmanjenom žestinom stežu svoj obruč oko krčevina rijetkih naseljenika. A još mnogo snažnija i iscrpljenija takva borba mora da se odvija u nepre glednim šumskim prostorima oko ekvatora, gdje je tropska vegetacija već zbog povoljnijeg podneblja još prodornija i nasrtljivija. Promatrajući tako razvoj ljudskoga naseljavanja kroz tisućljeća i u našim stranama, moramo shvatiti kako se razvijao odnos čovjeka prema šumi koja ga je posvuda okruživala i koja mu je, jednom obuzdana, takoreći od jučer služila kao na izgled nepresušno vrelo koristi i zaštite. Čovjek je već davno učio da najpovoljnije uvjete za njegovo trajno naseljavanje pruža u našim predjelima upravo ivic a šume , mjesto, gdje šuma graniči sa slobodnim prostorom najčešće travnatoga pribrežna potočne ili rječne doline. Ovdje dolaze najbolje do izražaja njeni blagotvorni utjecaji: svježina zraka, dovoljna količina pitke vode i obilje građevnog materijala i ogrjevnog drveta. Šuma je čovjeku istodobno pružala i zaštitu od nevremena, orkanskog vjetra i monsumskih kiša, ali isto tako i od prejake sunčane topline i suša koje iscrpljuju tlo. Pomičući ivicu šume, čovjek je paralelno pomicao i svoja naselja. * Ovaj članak akademika prof, dr Branimira Gušića, koji je objavljen u »Prirodi« br. 8—9/73. (iz tiska izišao tek nedavno u 111/75) prenosimo u cijelosti (izuzev veoma lijepih i instruktivnih fotografija šumskih predjela Jugoslavije), obzirom na aktualnost članka i u uvjerenju, da mnogi pretplatnici Šum. Lista i stručnjaci nisu bili u mogućnosti da ga pročitaju. 171 |