DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 6     <-- 6 -->        PDF

Kemijska svojstva tla


Tab. 2
pH AI — Humus Ukupni (%>)
H20 n-KCl P205 K20 »/o N P2OS K20 CaO MgO Na20


5.5 4.1 0.2 7.6 3.5 0.16 0.082 5.2 0.28 1.02 3.02
Da bi se bar djelomično približili supstratu kakav se po mehaničkom sastavu
smatra povoljnim za uzgoj četinjača, (K r a u s s 1966) na dva volumna dijela
tla dodavali smo jedan dio kvarcnog pijeska Ovako priređeni supstrat pokazivao
je kemijska svojstva iznesena u tabeli 3.


Kemijska svojstva supstrata
Tab. 3


pH AI — Humus Ukupni N
H20 n-KCl P205 K20 % °/o
mg/100 g tla


5.8 4.6 1.1 4.7 2.4 0.11
Dobar uvid u klimatske uvjete pružaju podaci motrenja sa meteorološke
stanice postavljene u proučavanom rasadniku. U smislu Köppenov e klimatske
klasifikacije nalazi se ova stanica u oblasti tople — umjerene kišne
klime sa oznakom Cfwbx" (Kirigi n et al. 1971). Glavne značajke klime
tijekom perioda istraživanja vidljive su iz priloženih klimatograma. U cilju
dobivanja uvida u opće klimatske odnose šireg okoliša proučavanog rasadnika
daju se i klimadijagrami najbližih stanica u Zagrebu i Karlovcu.


REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA


Podaci o najvažnijim parametrima rasta i prirasta presađenica obične
smreke izneseni su u tabelama 4, 5, 6, 7 i 8 te predočeni na slici 3. Iz ovih
podataka jasno proizlazi, da je na rast obične smreke u prvom redu djelovala
gnojidba dušikom, a u manjoj mjeri gnojidba kalijem i fosforom. Naime,
djelovanje dušika statistički je opravdano kako u pogledu visinskog
i debljinskog prirasta, tako i u pogledu produkcije suhe tvari biljaka. Utjecaj
fosfora i kalija bio je statistički opravdan sam za visinski i debljinski
prirast, dok je na produkciju suhe tvari taj utjecaj bio, također, pozitivan,
ali statistički neopravdan. Posljednjem podatku ne treba pridavati poseban
značaj, jer je suha stvar određivana samo na uzorku od po pet biljaka za
pojedinu parcelu.


Interesantan podatak predstavlja činjenica, da je utjecaj kalija nešto
veći od utjecaja fosfora. Na terenu, u kulturama obične smreke na kiselim
smeđim tlima redovno smo dobivali upravo obrnutu sliku. Razlog tome treba
tražiti u prvom redu u tome, što smo prilikom punjenja lijeha davali tlu
kvarcni pijesak i time stvorili povoljnije uvjete za ispiranje kalija. Ta pojava
mogla je u konkretnom slučaju doći do posebnog izražaja zbog intenzivnog
zalijevanja lijeha.


88