DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 49 <-- 49 --> PDF |
a HH ro > Cr sO i n IOos 1-H rsi ooOsi n oo rr s o -Ho srsi o s o s SO i n ro ro rsi T3 C s 3 CD fsl os i n ro **! rsi ro rosoos m ro so r j(N00 r-s o O OssOm O t— »H Os * f p« ro i n a CD ID I as i n o sO * oror-i so in m so " * OOin .-H ,-H r- mm «r r« -H *H o ro *r ro o ON or - m Os Os o r o i n »*sor o i n o i—i so i n i n OO rsi *"! Csi ´S sd as so OS * r o-Hrsi 00 Os fS) so OO »HsO »-( OS "» ** <-H ro OS i n o sO Oi n oo so os i n OO oo romoo r-r l ro ^Hi n i n TJ- s o rsi oo sO r- i n 3 m l— sO OS lO >* oo r - SO sO SO O 1 ( N sO «* «H r—>. "* ro (N rsi «t IT) m sO Os r~ OS o o ro r o i n sO Os o r o sO i n Os r o so OS -H sO *—1 *-H -* i n SO Os rsi SO O i n rsi r o s q o oo o n 1 rsi SO O o o fsj i n OS *—< r o m *—i SO Os o OS oo s q T—C < * oo Os SO © r o m r~ sO i n rsi Os rsi rM <-l Pi Pi V) rt -M t/> 3 1 r-3 2 55 cd i—i ´u 3 T3 Ö 1—< CS > u Q Ol CS 1—1 -t-j w3 T3 a 33 2 > _cs 4-» t/] 3 T3 C c« Ci Q aCD > O ćž5 B V) 3T3 .9 cd G> Q C/5 o >I H C3 E 3 C73 33 et O > UCS B 3 UH C/3 U ft CS CS N 0 3 u 33 rt IZ) s-, ´S. CS ft >IH CS N _3g "u 131 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Značajno je istaknuti i to da od ukupne realizacije drvne industrije SRH-e otpada na izvoz oko 26%, dok to kod ukupne industrije iznosi ispod 20%). Lnteresatno je istaknuti i podatak da se od ukupnog uvoza repromaterijala za industrijsku proizvodnju angažira za proizvodnju drvne industrije svega 2,2% ili da na 1 dinar izvoza utroše uvoznog materijala 0,23 din, dok kod industrije u cjelini to iznosi 0,82 din. Izvoz proizvoda drvne industrije i pokraj stalnog povećanja nije zadovoljavajući, osobito iz područja finalne prerade drva. Razlog tomu je tehnička i tehnološka zaostalost zbog nedovoljnih investicionih ulaganja, zatim usitnjenost na jednoj i predimenzioniranost pojedinih kapaciteta na drugoj strani, slabo korištenje nekih kapaciteta, niska produktivnost a time i relativno visoke cijene kao i nedovoljna zastupljenost u robnim listama IE zemalja. Drvna industrija ni izdaleka nema potrebnih obrtnih sredstava da bi popravila svoju realizaciju — osobito u izvozu. Hrastova građa je naša najvrednija sirovina s kojom se zbog pomanjkanja odgovarajućih sredstava ne postupa privrednjački — radi nelikvidnosti i namicanja sredstava prodaje se u polusuhom stanju ispod strojeva čime se ne postižu maksimalni efekti koji bi i do 40% bili veći kada bi bilo sredstava za pokriće zalihe te uskladištenja i onda prodaje u najpovoljnije vrijeme. Poznato je da su se ranije podržavali stokovi suhe rezane građe i do 10-tak godina u cilju postizanja maksimalnih cijena. Ovim se, međutim, na našoj građi koriste druge zemlje. U ovom momentu vlada relativno velika potražnja piljene građe na inozemnim tržištima pa je ova i usmjerena na vanjska tržišta gdje se postižu znatno više cijene nego što su odobrene u zemlji. To ima za posljedicu nestašicu građe za naše finalne tvornice, i taj se problem sada jako zaoštrava. Jedini izlaz iz toga je da se izvoz finalnih proizvoda jače stimulira. Sirovinska osnova i odnosi s preradom drva Proizvodnja drveta je ovisna o stanju i strukturi šuma i ona je prilično ujednačena gospodarskim osnovama kojima se pored ostalog reguliraju visine sječa godišnje i periodički. Drvo za mehaničku preradu kretat će se prema sadanjim kriterijima korištenja od sadanje visine 1.500.000 m3 na 1860.000 m3 u 1985. godini. Povećanje dolazi uglavnom od sječa plantaža topola, a nešto i većim korištenjem tanje oblovine. Određeno poboljšanjem tanje oblovine. Određeno poboljšanje u kvalitetnoj strukturi se očekuje u području jednodobnih šuma dozrijevanjem znatnih površina kvalitetnih nizinskih šuma hrasta i jasena i realizacijom programa izgradnje 200 km šumskih cesta koje će u području prebornih šuma otvoriti još neotvorene predjele. Drvo za mehaničku preradu dosadašnja korištenja čini tek oko 40% ukupne netto sječive drvne mase. Međutim zbog neriješenog plasmana skoro isto toliko mase tankog i prostornog drva troškovi potrebni za gospodarenje šumama padaju samo na ovaj dio mase, koju prerađuje primarna prerada (pilane, furnir, ploče). 130 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 47 <-- 47 --> PDF |
oko 350 min dinara (44°/o od ukupno potrebnih sredstava), a s druge strane pojavljuje se prezaduženost u odnosu na vlastita sredstva. Radi toga je Dl-a primorana stalno posezati za tuđim sredstvima. To, razumljivo za sobom povlači mnoge negativne pojave. Kvalitetnih vlastitih sredstava Dl-a ima svega 27% koja su iskazana u PF-u, dok na primjer industrija Hrvatske raspolaže sa 39,6% vlastitih sredstava, a šumarstvo na koje se Dl-a oslanja raspolaže čak sa 81,l°/o svojih sredstava. Problematiku potrebnih obrtnih sredstava Dl-a nije u stanju sama riješiti. Analize izvršene u 1972. pokazuju da dugoročna sredstva u drvnoj industriji iznose 52%. Međutim, ona toliko ne iznose, jer su krediti za osnovna sredstva iskazani kao dugoročna sredstva, iako su odobravani na kratke rokove otplate i visoku kamatnu stopu, pa po svom stvarnom tretmanu nisu dugoročni. To najbolje pokazuje podatak da je svakih 100 dinara dugoročnog kredita korišten kod banaka 1971. god. izdvojeno na ime otplate anuiteta 18,06 din dok je ukupna industrija za tu svrhu izdvajala 13,51 a šumarstvo 13,21 dinara. Analiza kretanja utrošenih sredstava zakonskih i ugovornih obaveza u ukupnom prihodu u zadnje 2 godine: drvna industrija nalazi se u lošem položaju jer su te obaveze u 1972. godini u odnosu na 1971. porasle — ugovorne za 30°/o, a zakonske za 23%. Osim ugovornih i zakonskih obaveza porasli su i ostali troškovi, dok su realni osobni dohoci u opadanju. Za I—VI 1973. ugovorne su obaveze veće za 27%, a zakonske za 27% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Za otplatu anuiteta poduzeća drvne industrije moraju upotrijebiti osim novčane i dio redovne amortizacije, pa se postavlja pitanje od kuda onda stvarati trajna obrtna sredstva ako se za to ne nađe mogućnosti da se to riješi putem kredita za trajna obrtna sredstva. Povećanje ukupnog prihoda je uglavnom rezultat povećane proizvodnje u drvnoj industriji u 1972. godini u odnosu na 1971. (index 122). Plasman proizvoda Plasman proizvoda drvne industrije iz SR Hrvatske u druge republike bio je u periodu 1965—1970. četiri puta manji od izvoza na inozemna tržišta (392 prema 98 min din), dok je plasman SR Slovenije bio svega za 14°/o manji od izvoza na inozemna tržišta, što ukazuje na razliku u tržnoj orijentaciji ali i na mogućnosti domaćeg tržišta koje je do sada bilo zanemareno. Po ukupnoj vrijednosti izvoza drvnih proizvoda Hrvatska je (vidi tabelu) uz neznatnu razliku na drugom mjestu odmah iza Slovenije, ali za njom znatno zaostaje po vrijednosti izvoza po stanovniku (koeficijent je 2,68). Najveću stavku u izvozu na inozemna tržišta zauzimaju primarni proizvodi i to 56%, dok preostali 44% otpada na gotove proizvode kao što su namještaj, građevni elementi, ambalaža i ostali finalni proizvodi. I inače niža potrošnja primarnih proizvoda u SRH u odnosu na jugoslavensku potrošnju nedvojbeno govori o relativnom zaostajanju industrije i drugih finalnih proizvoda koja je uz građevinarstvo, brodogradnju i željeznicu glavni i najveći konzument građe, furnira i ploča. Čitavih 85°/o izvoza drvne industrije SRH-e realizira se na konvertibilno područje i u ukupnom izvozu Dl-e Jugoslavije, SRH-a učestvuje sa 31%. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 46 <-- 46 --> PDF |
U usporedbi sa sirovinskom osnovom koja iznosi cea 1,9 min m3 industrijskog drva, zatim mogućnostima potrošnje i izvoza, drvna industrija Hrvatske je nerazvijena i to naročito u oblastima proizvodnje furnira, raznih ploča, iverica, vlaknatica, građevinskih elemenata, namještaja, te u proizvodnji celuloze i papira. Prirodni resursi kao i kupovne mogućnosti domaćeg i vanjskog tržišta nalažu znatno intenzivniji razvoj u narednom dugoročnom razdoblju kada će šumska proizvodnja iznositi 3,4 min m3 industrijskog drva (1985). Za potrebni razvoj, međutim, drvna industrija sama nema niti novostvorenom vrijednošću može stvoriti odgovarajuća sredstva. Otuda proizlazi da treba analizirati širi društveni interes u odnosu na ovu granu. Društveno ekonomski položaj Utjecaj propisanih cijena u zemlji i odnosi u primarnoj raspodjeli imali su presudan značaj na društveno-ekonomski položaj drvne industrije. Nivoom cijena proizvoda drvne industrije i restriktivnim mjerama na području potrošnje od 1906. i 1967. godine položaj drvne industrije se pogoršavao. Zaleđene cijene proizvoda Dl od 1969. kao i ograničavanja rasta osobnih dohodaka uz stalan rast materijalnih troškova, usluga, energije, transportnih i ostalih usluga, dovodi u pitanje i plasman proizvoda drvne industrije, — osobito onog dijela koji se odnosi na trajna potrošna dobra tj. na većinu proizvoda finalne prerade drva na koje je upravo bačeno težište daljnjeg povećanja učešća finalne prerade u ukupnoj preradi drva, čime je dovedena u pitanje zacrtana politika drvne industrije u prestrukturiranoj proizvodnji u korist viših faza prerade. Ostvareni dohodak po zaposlenom je ispod prosjeka industrije i privrede u cjelini što govori i o niskoj produktivnosti rada u ovoj grani. To je prvenstveno posljedica siabe tehničke opremljenosti, nerazvijenosti kooperacije, specijalizacije i velikog b.roja zaposlenih. Analizom poslovanja za 30 članica Udruženja (80% proizvodnje SRH-e) za prvo polugodište 1973. pokazuje da ukupan prihod raste, u odnosu na isti period prošle godine za 20%, utrošena sredstva porasla su za 17°/o, a ostvareni dohodak je veći za 28´%. Istovremeno zakonske i ugovorne obaveze su u znatnijem porastu, (indeks 155, 148). I ono malo vlastitih sredstava ostvarenih u par zadnjih godina usmjeravano je uglavnom na investicije radi modernizacije proizvodnje, jer je to nužda da bi se Di-a mogla suprotstaviti konkurenciji na domaćem, a osobito održavanju vanjskog tržišta — posebno finalnih proizvoda. Vrijednost oruđa za rad i ukupno angažirana poslovna sredstva po zaposlenom niža su nego u industriji i privredi u cjelini. Izdvajanja u fondove opada. U 1972. god. fondovi po radniku iznose 5,40 dinara, a u industriji SRH-e 9,060 dinara. Osobni dohoci drvne industrije su na dnu ljestvice sa prosjekom od 1483 dinara u 1972. godini i 1560 dinara u prvom polugodištu 1973. godine. Obrtna sredstva rasla su sporije od ukupnog prihoda u čemu treba tra žiti jedan od uzroka nelikvidnosti u drvnoj industriji. Snabdjevenost sredstvima za osnovna i posebno obrtna sredstva nije zadovoljavajuća. Manjak trajno potrebnih obrtnih sredstava stalno se kreće |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Vidi se iz uporednog pregleda proizvodnje sortimenata da je u narednom razdoblju učešće trupaca i tanke oblovine u opadanju, a proizvodnja prostornog drveta u posratu. Ovakova predviđanja su u skladu s ocjenjenim kretanjima u drvoprerađivačkoj industriji, a istodobno pokazuju da se i u narednom 5-godišnjem razdoblju očekuje daljnje lagano opadanje kvalitetne strukture sastojina predviđenih za sječu u tom razdoblju. Ako bi došlo još u toku ovog razdoblja do izgradnje nove tvornice celuloze — bez koje će šumarstvo teško moći unapređivati svoju proizvodnju — odmah bi se već kod ovog opsega sječa mogla izvršiti strukturalna promjena koja bi u tom slučaju trebala ovako izgledati: Trupci za furnir i Ijuštenje 4,9% Trupci za pilenje 37,0% Tanka oblovina 2,7% Drvo za kemijsku preradu 28,8% Ogrjevno drvo 26,7% Ukupno 100,0% Š u m s k o-u zgojni radovi U uvodnom dijelu se među ostalim pretpostavkama 5-godišnji razvoj šumarstva bazira i na obaveznom održavanju, unapređenju i proširenju šumskog fonda, koja obaveza nužno proizlazi iz povoljnijeg uticaja funkcije šuma na ostale privredne i neprivredne oblasti kao što su poljoprivreda, saobraćaj, elektroprivreda, turizam, zdravstvo i dr. Obaveze koje iz toga proističu su prevelike da ih šumarstvo u potpunosti može ispuniti, jer novčana sredstva koja se ostvaruju godišnje u sječama drveta nisu dovoljna niti za prostu a kamoli za proširenu reprodukciju, pa bi se jedan dio troškova proste reprodukcije trebao financirati i iz sredstava zainteresiranih grana i oblasti. Danas se to ne čini, nego se događa da šumarstvo daje prinos za akcije koje ne idu u prilog unapređenju šuma. Zbog takvog stanja stvari šumarstvo je upućeno gotovo isključivo na vlastita sredstva a zbog niske akumulativnosti nije u stanju da uzima skupe kredite, pa su obzirom na te činjenice u ovom srednjoročnom planu predviđene kvalifikacije šumsko-uzgojnih radova ocijenjene kao maksimalne kako obzirom na predvidivo raspoloživa vlastita sredstva tako i obzirom na realne mogućnosti dobivanja sredstava u obliku povoljnih kredita. U okviru raspoloživih sredstava davajući prednost pošumljavanju čistina i konverzijama u postojećem šumskom fondu za održavanje šuma (prostoj reprodukciji), predviđaju se slijedeći radovi: 1. Održavanje šuma (prosta reprodukcija — direktni troškovi) Radovi za održavanje šuma za prostu i proširenu reprodukciju iskazani su kumulativno za cijelo 5-godište. 112 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Obrasla Neobrasla Drvna masa Prirast Godina površina površina Ukupno (totalna) u 000 ha u 000 fflS 1966. 1.169 130 1.299 178.644 4.346 1970. 1.179 129 1.308 188.897 4.809 1975. 1.186 122 1.308 192.413 4.880 Indeksi 1970/66. 110,9 99,0 100,7 105,6 110,7 1975/66. 101,5 94,0 100,7 107,3 112,3 1975/70. 100,6 95,0 100,0 102,1 101,5 Visina p ros j ečnog god iš n j e g etata — u 000 m" Ukupni sječi vi i etat U tome prihod glavni prethodni Razdoblje ms °/o ms °/o m´ % 1966/70. 4.037 100 2.999 74 1.038 26 1971/75. 4.228 100 3.187 75 1.041 25 Index 75/71. 105 106 100 — Zbog problema plasmana prostornog i tankog drveta (iz prethodog prihoda) nisu šumsko-privredne organizacije niti u ovom razdoblju išle na povećanje sječa u mladim šumama, premda bi to bio uzgojni imperativ. Međutim, ukoliko bi do 1975. god. bila izgrađena i puštena u pogon nova tvornica celuloze na bazi listača nema problema da se u tim šumama poveća sječa tankog drveta. U međuvremenu se predviđa povećana izgradnja šumskih saobraćajnica, pa bi se time stvorili bolji uvjeti za tu proizvodnju u mladim šumama. Izrada šumskih sortimenata Neto drvna masa iznosi 3.295 hiljada m3 ili 77,l°/o od predvidive bruto sječive drvne mase. Ocjenjeno je da bi se u razdoblju 1971—1975. god. prosječno godišnje mogli ostvariti ovakovi odnosi u šumskim sortimentima: — u 000 m-´- Vrst drva Furnirski trupci Pilanski trupci Tanka Drvo za kern. oblovina preradu Ogrjevno drvo Ukupno Učešće hrast 32,88 282,65 68,58 29,24 242,06 655,41 19,9 bukva 86,75 410,73 26,12 258,73 505,93 1.288,26 39,2 o. t. 1. 14,88 150,40 62,69 82,32 328,65 638,84 19,2 m. 1. 20,70 78,13 5,08 112,29 57,14 273,34 8,2 četinj. 7,42Svega 162,63Učešće 4,9% Učešće 66/70. 5,5% 296,45 1.218,36 37,0% 38,6% 27,08 189,53 5,8% 8,4% 104,08 586,66 17,8% 14,6% 3,78 1.137,46 34,5°/0 32,9% 438,79 3.294,64 100%, 100 °/o 13,5 100,0 — 111 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Zbog aktualnih zanimljivosti i vrijednih stručnih referata, koji su poslužili Plenumu kao baza za raspravu o uvjetima i mjerama povodom provedbe i realizacije plana razvoja šumarstva i drvne industrije do 1985 godine, objavljujemo ih u cijelosti u ovom našem stručnom i društvenom glasilu. I. STRUČNI DIO PLENUMA 1. Osnovne karakteristike stanja i kretanja u šumarstvu SR Hrvatske, koji je izradilo Poslovno udruženje šumskoprivrednih organizacija — Zagreb. Referat je pročitao i obrazložio ing. Velimir Igrčić. 2. Stanje, kretanje i problematika drvne industrije SR Hrvatske, sastavljen po Poslovnom udruženju proizvođača drvnoindustrijskih poduzeća — Zagreb. Referat je pročitao i obrazložio ing. Dimitrije Brkanović. 3. O akumulativnosti u šumskoj proizvodnji. Rad prof, dr Zvonimira Potočića. 4. Primjedbe na nacrt ustava, kojim se šuma tretira kao prirodno dobro. Referat sastavio prof, dr Branko Kraljić. Poslije pročitanih referata i izvještaja o radu Saveza, teritorijalnih šumarskih društava, stanju šumarstva i drvne industrije u Hrvatskoj, aktualnoj stručnoj problematici, primjedbama na prednacrt ustava SFRJ i SRH i dr., razvila se veoma živa diskusija u kojoj su uzeli učešća: ing. D. Kapec (Novoselec), ing. M. Kotarski (Kutina), prof, dr B. Kraljić (Zagreb), dr J. Martinović (Zagreb), ing. Lj. Nežić (Rijeka), prof, dr Z. Potočić, ing. S. Tomaševski i ing. S. Vanjković. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 25 <-- 25 --> PDF |
STRUČNI SKUPOVI JESENJI PLENUM Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske održan 14. studenog 1973. g. u Šumarskom domu ti Zagrebu Ovaj je Plenum sazvao Upravni odbor Saveza, kojemu je prisustvovalo preko 90 predstavnika teritorijalnih šumarskih društava (predsjednici i tajnici društva), zatim predstavnici Šumarskog fakulteta u Zagrebu, Republičkog Zavoda za planiranje, Republičke Privredne komore, Instituta za šumarska istraživanja, Poslovnih udruženja, Saveza sindikata, Šumskih gospodarstava, Drvnoindustrijskih poduzeća, opće i stručne štampe i dr. Plenum je otvorio i pozdravio prisutne ing. Stanko Tomaševski, predsjednik Saveza. U uvodnoj riječi predsjednik je obrazložio svrhu i cilj današnjeg Plenuma, zadatke koji stoje pred Savezom i šumarskim društvima na terenu, borbu članstva za pravilnu valorizaciju i društvenu afirmaciju inženjera i tehničara šumarske i drvno industrijske struke, za oživljavanje društvenog rada na terenu, pronalaženje zajedničkih stavova i najboljih rješenja u našoj stručnoj mnogobrojnoj problematici. U daljnjem radu Plenum je prihvatio predloženi: DNEVNI RED I. stručni dio 1. Otvorenje Plenuma i uvodna riječ ing. Stanka Tomaševskog, predsjednika Saveza 2. Uvjeti i mjere za realizaciju a) plana razvoja šumarstva do 1985. g. b) plana razvoja drvne industrije do 1985. g. c) koreferat prof, dr Z. Potočića: Zakonitosti u akumalativnosti šumske proizvodnje 3. Primjedbe na prednacrt Ustava SFRJ i SRH — referat prof, dr B. Kraljića 77. društveni dio 1. Izvještaj o radu Saveza i terenskih šumarskih društava u vremenu od VI/1972, g. do IX 1973. g. 2. Izvještaj blagajnika Saveza 3. Izvještaj glavnog urednika »Šumarskog Lista« 4. Diskusija o izvještajima i zaključci |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— amortizacija tehničkih osnovnih sredstava raste srazmjerno povećanju vrijednosti osovnih sredstava na koja se primjenjuje odgovarajuća amortizaciona stopa, adekvatna promjeni strukture ovih sredstava, — amortizacija bioloških osnovnih sredstava raste srazmjerno neophodnosti većih ulaganja za reprodukciju i održavanje šuma (prosta reprodukcija). 4. Ovdje je potrebno istaknuti i jedan značajan problem, čijem rješenju se do sada nije posvećivala potrebna pažnja, dobrim dijelom i zbog skučenih sredstava. Radi se naime o brigi (standardu) zaposlenih u šumarstvu, a posebno o neposrednim proizvođačima. Činjenica je da su šumski radovi, usprkos mehanizaciji ostali vrlo teški fizički radovi, da se radovi u šumi izvode isključivo na otvorenom i velikom prostoru, što destimulira mlade radnike da se zapošljavaju u ovoj oblasti. Zbog toga će trebati u narednom razdoblju posvetiti naročitu pažnju standardu, posebno njihovom smještaju, prehrani, izobrazbi, kulturno-zabavnom životu, kao i rješenju stambenih i drugih životnih problema. U tu svrhu mora se naći sredstva za podizanje standarda šumskih radnika. Kreditiranj e (financiranje) šumske privrede U strukturi financijskih izvora šumarstva posebno se ističe poslovni fond s izvanredno visokim učešćem u ukupnoj masi novčanih izvora. Najveći dio služi kao pokriće šuma i dugogodišnji zasadi. Međutim, ovaj prevladavajući dio ukupne aktive šumarstva stoji izvan redovitog procesa proizvodnje. Ako isključimo dio poslovnog fonda koji služi kao pokriće šuma i dugogodišnjih zasada ipak ostaje vrlo visoko učešće ovog izvora u ukupnoj financijskoj masi. Međutim, potrebno je naglasiti da učešće poslovnog fonda u strukturi financijskih izvora pokazuje tendenciju opadanja. Od ukupnih financijskih izvora otpada krajem 1971. god. na pozajmljene izvore svega 9,9% što znači da je stupanj zaduženosti poduzeća u šumarstvu vrlo nizak. Do istog zaključka dolazimo i iz podataka o iznosu kredita na jednog radnika. Iz toga se nameće zaključak da šumarstvo u pogledu snabdjevenosti s kreditima daleko zaostaje za ostalim granama i oblastima. Ovo se posebno odnosi na dugoročne kredite, jer je učešće dugoročnih kredita u oblasti šumarstva u ukupnoj masi dugoročnih izvora ispod dopustivog. U politici raspodjele dohotka može se konstatirati, posebno posljednjih godina, forsirano izdvajanje za fondove koje, znatno nadmašuje tempo porasta izdvajanja za osobne dohotke, a očiti je znak ozbiljnih napora šumarstva da se, kao i do sada, izvuče vlastitim snagama i naporima, ali u tome ne uspijeva, jer više to nije u stanju bez sredstava sa strane. Organizacioni principi gospodarenja šumama Osnovni principi sadašnjeg sistema gospodarenja šumama dati su već Osnovnim zakonom o šumama i Zakonom o šumama SRH 1967. god. Tim zakonima je propisano obavezno formiranje šumskoprivrednih područja, koja, kao prirodno i ekonomski zaokružene cjeline, treba organizacijama kojima su povjerene da omoguće rentabilno poslovanje. Međutim, šumskoprivredna područja propisana 1963. i 1967. god. nisu, radi niza razloga, provedena. Naime, samim ozakonjenjem šumsko-privred |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Premda su izdvajanja za osobne dohotke u najvećem porastu, još uvijek su premalena obzirom na prosjek osobnih primanja u ovoj oblasti tim prije, što je obzirom na narav posla u šumarstvu (radovi se gotovo isključivo izvode na otvorenom prostoru) sve otežanijd priliv mlađih stručnih radnika. Ekonomska kvantifikacija razvoja Ekonomski pokazatelji razvoja šumske privrede obuhvaćaju kretanje ukupnog prihoda i njegove raspodjele, potrebne investicije za realizaciju programa, moguće investicije iz vlastitih izvora, izvori dopunskih sredstava i dr. Pri tome se kao osnovni ciljevi razvoja ekonomike šumsko-privrednih organizacija postavljaju naročito: 1. očuvati i povećati vrijednost šuma i kultura šumskog drveća, povećati otvorenost šuma i mehanizaciju šumskih fondova, 2. produktivnošću, ekonomičnošću i rentabilnošću usporiti u najvećoj mogućoj mjeri opadanje akumulativne sposobnosti šumskoprivrednih organizacija, 3. koristiti dio dohotka šumskoprivrednih organizacija koji nije rezultat rada nego proizvodnih uslova privređivanja pod kojima posluju radne organizacije u šumarstvu, za smanjivanje ovih razlika. Uspjeh poslovanja u oblasti šumarstva direktno je zavisan o visini godišnjeg etata, njegovoj strukturi po vrsti drveta i kvaliteti. Potrebno je istaknuti da su na odnose u raspodjeli a posebno na financijski rezultat šumske privrede utjecale a i dalje će presudno utjecati cijene šumskih sortimenata, koje su skoro trajno zaleđene, dok troškovi proizvodnje naglo rastu, usprkos mehanizaciji radova u šumskoj proizvodnji i ostvarenim racionalizacijama, tako da se dohodak šumarstva naglo smanjuje. Šumarstvo je tako već skoro na granici rentabiliteta. Predviđeno kretanje ukupnog prihoda i elemenata njegove raspodjele, osniva se na određenim kriterijima i pretpostavkama koje su imanentne ekonomskom aspektu, koncepcijama, ciljevima i zadacima razvoja šumske privrede. Tek na tako definiranim kriterijima moguće je kvantificirati kretanje bruto produkta i elemenata njegove raspodjele. Za rast pojedinih elemenata raspodjele uzeti su slijedeći ´kriteriji: — dio ukupnog prihoda koji se odnosi na šumsko-uzgojne radove raste prema rastu njihove vrijednosti. Tako utvrđenoj vrijednosti šumsko-uzgojnih radova dodada je i vrijednost radova na zaštiti šuma. — vrijednost ostalih djelatnosti — bruto produkt umanjen za vrijednost šumsko-kulturnih radova i vrijednost zaštite šuma, raste s razmjerno rastu ponderacione mase šumske proizvodnje, stopi inflacije kao i određenom stalnom rastu cijena šumskih sortimenata koje pokazuje sekularnu tendenciju (zakonita je pojava da se realne cijene proizvoda eksploatacije šuma u dužem vremenskom razdoblju povećavaju). — materijalni troškovi rastu s jedne strane srazmjerno rastu ukupnog prihoda a s druge rastu po daleko višoj stopi uslijed »industrijalizacije« radova u šumarstvu. — osobni dohoci rastu po većoj stopi od rasta dohotka šumarstva (kao i nigdje u svijetu) koje nije u stanju da prati rastom produktivnosti rast osobnih dohodaka, |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Iz prednjeg prikaza o predvidivom kretanju broja d kvalifikacione strukture zaposlenih nepobitno proizlazi da kvalifikacioni odnosi koncem 1975. god. su vrlo dobra osnova za jedno uspješnije i suvremenije gospodarenje u šumarstvu. Premda je predvidivo učešće VS, SSS, VKV u ukupnom broju zaposlenih još uvijek prenisko i ne zadovoljava, a broj PKV i NKV je učešćem za oko 50% prevelik, ipak se očekuje da bi se proizvodnost rada povećala za 21,3% u 1975. god. u odnosu na 1970. god. odnosno proizvodnost bi postepeno rasla po prosječnoj godišnjoj stopi od 3,9. Ukupan prihod i njegova raspodjela Ukupan prihod u razdoblju 1971—1975. god. povećava se za 14% u odnosu na razdoblje 1970. god. Po vrstama prihoda ovi odnosi su slijedeći: U r az dobiju Vrst a prih o da 1966—1970. g. 1971—1975. g. Index u 000 din. Iskorišćav. šuma (uklj. i sporedni užici) 2,748.997 3,067.298 112 Vrijed. uzgoj, radova s rasad. proizv. 230.472 266.880 116 Poljoprivreda 74.849 66.957 89 Lovstvo 44.750 49.783 111 Transport 288.786 382.798 133 Građevinarstvo 183.650 211.071 115 Ostalo 129.224 160.919 125 UKUPNO 3,700.731 4,205.706 114 Kumulativni prihod za razdoblje 1971—1975. god. iznosi 4,2 milijarde, a u razdoblju 1966—1970. god. ostvaren je s 3,7 milijardi novih dinara. Porast prihoda je u svim djelatnostima, a jedino je u opadanju u poljoprivrednoj proizvodnji, koja je u opadanju zbog smanjivanja opsega podizanja plantažnih topolovih nasada. U grupaciji »ostalo« je najveći porast do kojega je došlo zbog toga što će u tom razdoblju kutinski ribnjaci bitd u punom pogonu, a Šumsko gospodarstvo Zagreb predviđa u istom razdoblju intenzivniju eksploataciju svojih rekreacionih objekata u neposrednoj okolici grada Zagreba. Raspodjela ukupnog prihoda ako je promatramo u ukupnim iznosima izgledala bi ovako: 1966/1970. g. 000 din. učešće 1971/1975. g- 000 din. učešće Index 1971-1975. 1966-1970. Ukupan prihod 3,700.731 100 4,205.706 100 114 Utrošena sredstva Amortizac. I. i II. 1,470.571 461.888 40 12 1,602.401 530.708 38 13 109 115 Dohodak 1,768.272 48 2,072.597 49 117 Zakonske i dr. obveze 175.770 5 185.172 4 105 Bruto osob. dohoci 1,403.755 38 1,711.755 41 122 Ostatak dohotka 188.747 5 175.670 4 93 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 33 <-- 33 --> PDF |
ha. šumska gospodarstva: Zagreb s 8,0 km, Slav. Požega s 8,0 km imat će kncem 1975. god. priličnu otvorenost, dok će kod šumskog gospodarstva Vinkovci iznositi samo 3,1 km na 1000 ha šumske površine. Izvori financiranja Kao i u prethodnom razdoblju investiciona sredstva su u najvećem dijelu vlastita sredstva, a kreću se u razdoblju 1966/70. s 87%, a u razdoblju 1971/75. g. s 87´3/o, u čemu u I. razdoblju amortizacija I i II učestvuje s 90°/o, a u 2. s 87%. Bankarska i tuđa sredstva iznose u 1. razdoblju 13%, a u 2. 13%>. Kako su vlastita sredstva nedovoljna pa uslijed toga zaostaju investiranja u proširenu reprodukciju kao i za brže opremanje šuma što u stvari podržava skupu proizvodnju i sporo poboljšanje šumskog fonda. Struktura financiranja potrebnih investicionih sredstava je slijedeća: U raz dobiju Izvori 1966— 1970. god. 1971—1974. god. Vlastita sredstva 501.543 87% 592.525 87% U tome: — amortizacija šuma 315.936 63% 364.842 69% — amortizac. na osnov. sred. 135.307 27% 165.866 28% — ost. vlast, sredstva 50.300 10% 66.817 11% Bankovni krediti i tuđa sredstva 74.390 13% 92.491 13% Ovakva predviđena konstrukcija izvora financiranja za naredno razdoblje za šumska gospodarstva prenategnuta obnovom na raspoloživa sredstva. Samo povoljniji uvjeti za dobivanje kredita za tehničke i biološke investicije pridonijeli bi bržem i ravnomjernijem razvoju šumarstva. Radna snaga i kadrovi Stanje i predvidivo kretanje broja i kvalifikacione strukture zaposlenih vidi se iz ovog prikaza: Kvalifikacija 1966 Stanje god. Struktura 1970 Stanje god. Struktura 1975. Stanje god. Struktura VSS SSS NSS Svega VKV KV PKV 542 1.012 949 2.503 372 4.264 4.961 2,7o/o 5,0% 4,7% 12,4% 1,8% 21,1% 24,5% 545 1.079 726 2.350 403 4.023 3.345 3,7% 7,3% 4,9% 15,9o/o 2,7% 27,2% 22,7% 784 1.514 319 2.617 532 6.085 2.667 5,6% 10,9o/o 2,20/o 18,8% 3,8% 43,8o/o 19,2% NKV 8.147 40,2% 4.654 31,5% 2.004 14,4% Svega 17.744 87,8% 12.425 84,1% 12.288 8 Uo/o UKUPNO 20.247 100% 14.775 100% 13.905 IOO0/0 115 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Kategorija »pošumljavanja čistina« u proširenoj reprodukciji uvedena je zato da bi se dobilo povećanje šumskog fonda. Međutim na tim površinama će se vršiti pošumljavanje na tzv. klasični način putem intenzivnih kultura u odnosu 1:1. Na taj način bi došlo kod plantaža i intenzivnih kultura do povećanja površina za oko 36´%. Ulaganj a uosnovn a sredstv a Nazi v Godina 1966—1970. Vrijednost Struktura000 din 1971—1975. god. Vrijednost 000 din Struktura Index Biološke investicije 165.103 33% 192.454 33%> 117 Komunikacije Visokogradnje Oprema Ostalo 178.061 31.721 84.898 37.821 36% 6°/o 17"/o 3o/o 259.584 24.357 85.187 22.105 44% 4% 15% 4% 146 77 101 58 Sveg a 497.604 100% 583.687 IOO0/0 117 U strukturi investicija najveće učešće ima izgradnja šumskih komunikacija. Budući da najveće učešće u troškovima eksploatacije šuma predstavljaju troškovi izvoza drveta iz šume do glavnih skladišta, to će gusta i dobro položena mreža šumskih cesta najviše doprinjeti sniženju troškova. Od posebnog je značenja sniženje troškova izvoza drveta iz šuma manje vrijednih sortimenata, a to su prostorno drvo i tanko oblo drvo koje se dobije sječom drveta iz mladih šuma. Zbog toga se u razdoblju od 1971—1975. god. dao poseban značaj i važnost izgradnji šumskih komunikacija. Slijedeći tabelarni prikaz pokazuje kakva je otvorenost šuma danas i kakva će biti koncem 1975. god. nakon realizacije predviđene izgradnje šumskih komunikacija. Sadašnja otvorenost koncem Otvorenost šuma koncem 1970. god. 1975. god. Javne Šumske ceste Predvidiva stanje ceste — pruge Ukupno izgradnja ukupno km na km km km km/ha km km 1000 ha 1.420 3.591(68) 5.011 4 1.557 6.568 5,2 Iako se u razdoblju do 1975. god. predviđa dosta ambiciozan plan izgradnje cesta, ipak otvorenost od 5,2 km na 1000 ha ne zadovoljava, jer bi za donju granicu zadovoljavajuće otvorenosti morali imati najmanje 10 km na 1000 ha. Tu granicu otvorenosti predvidivo će se dostići u Gorskom kotaru kod Šumskog gospodarstva u Delnicama gdje bi otvorenost iznosila 9,6 km na 1000 ha, a na području šumskog gospodarstva Senj 8,5 km/1000 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 31 <-- 31 --> PDF |
U razdoblju 1966/70. U razdoblju 1971/75. Index na: Količina Vrijednost Količina Vrijednost Količi- Vrijedna 000 din. ha 000 din. na nost Pošurnljavanje Njega šuma Zaštita šuma 19.986 129.892 121.866 39,976 36.222 12.142 29.387 134.618 112.757 44.763 50.907 16.056 147 104 93 112 141 132 Uređiv. šuma 455.229 16.689 456.197 19.762 100 118 Ostali radovi — 19.564 — 9.342 — 48 Sveg a 726.973 124.593 732.959 140 830 — 113 Ako izlučimo uređivanje šuma iz proste reprodukcije, tzv. redovno pošurnljavanje se predviđa ukupno za 47% više što ne ukazuje da se time poboljšava i povećava šumski fond. Njezi šuma i zaštiti se daje i u budućem razdoblju potrebna pažnja, a u granicama raspoloživih sredstava. Upoređivanjem količinskih i vrijedosnih veličina jednog i drugog razdoblja ne može se zaključiti da li su troškovi u porastu ili nisu. Naime, radovi po strukturi nisu jednaki radovima iz prethodnog razdoblja pa zbog toga je npr. u pošumljavanju veća površina a niža vrijednost, dok je u njezi šuma obrnuto. 2. Održavanje šuma (proširena reprodukcija — direktni troškovi) U razdoblju 66/70. U razdoblju 71/75. Indeks na: Količina Vrijednost Količina Vrijednost Količi- Vrijedha 000 din. ha 000 din. na nost Plantaže 4.659 12.456 985 5.565 21 46 Pošumljav. čist. 1.180 3.630 3.469 11.215 294 390 Intenz. kultura 5.035 13.972 5.962 15.971 118 114 Konverzije 3.802 5.775 6.536 14.062 172 243 Ostalo — 4.677 — 4.821 — 103 Sveg a 16.494 40.510 16.952 51.624 — 127 U proširenoj reprodukciji, iako se po ukupnim troškovima ide na povećanje za 27°/o, strukturalno se slika bitno mijenja od prethodnog perioda. Premda su i pošurnljavanje čistina i konverzije dugoročna biološka ulaganja, ipak se za te radove predviđaju izdvajanja u vrlo visokom porastu (prosječni index 269), dok se biološke investicije za plantaže i intenzivne kulture smanjuju na površini za 28%, a samo plantažiranje za gotovo 80%. Zbog nesigurnog plasmana topolovog celuloznog i tehničkog drveta, zbog izostajanja bankarskih kredita, šumska gospodarstva se uglavnom ograđuju od daljnjeg većeg ulaganja u tu proizvodnju i na taj način i u ovom razdoblju neće se iskoristiti komparativne prednosti za tu proizvodnju osobito na Podravsko šumskom području. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 50 <-- 50 --> PDF |
o o s O rt N O i n o "T 2 OO ON OOr o "3" «—< NO —I rNi r oi O «3— i Ö r—< r o s ON ro r oOt^. NO O N NO Oin c-4 oo i n o Cli nr~ N O r-ö o q r o O OO o OO r o «-i ro r oo i n Tj" ooNOo r-oo( N s " o IO ^ co T 3 * + J o o ON *-( IT) r-ON -H oq rsi—i i n (vi -HO3- 0 0 r o o r o o r o tf o ´S °-P, ON I II B „ » II´« ON O N oo NO ro i noor o i n oo OO i n oo f-, r o NO *-< rti nNO oo r— <-H 0) . ™ 2 "a´ u r o r o r o 03 -r1 O N OO NO NOr o r N O N NO o ftol^ ON O 9 ON mo . R r- NO O N NO o r~ ON r o m o^ H NO r—1 m .— i O t~H I—i ffi "I QN3 NO ON *-< NO ON NO N O ON *—< NO ON i n "*´—I i n O N 5\ * (S r o NO ON i—l T-H r o >n r o i n cy5 oö S > 3 m NO o\ r^ r- r o ON (N *-* o O rN i nO N r o i n f CNl ON ON r o O r o ON TT NO ON NO r o oo 1—1 ^o<"N| rN NO (N r- r j r~- 2 pH C/3 Ol C/3 tu> Efl 2CA) K CA) "C 3 "13 C i—i 03 I—1 ´u 3 s cri > SH Q C/3 03 U4-i C/3 3 öi—i 03 i— > "G 3 .s 03 (H Q 03 i—i ´C CO "3 s -H 03 > S-H Q 2 P H C/3 o> in u 03L 3 « 2 CO 0 >w 03 § 3 3 03 03 N o U a, 03 o3 N O U 03 M $ oo" C rf * | I I N —t ^—i CO |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Nasuprot toj sirovini nalaze se postrojenja dvostruko većih kapaciteta, koji se u pilanarstvu pod utjecajem lokalnih faktora još i dalje izgrađuju sredstvima društva i banaka. Društvenim dogovorom je nužno i ovaj problem regulirati. Odnosi drvne industrije s organizacijama udruženog rada šumarstva su do sada vođeni samo komercijalnim interesima i prilikom stalne vrlo velike potražnje i gotove potpune nesigurnosti u snabdjevanju sirovinama. Nije čudo s toga da samoupravna nastojanja OOUR šumarstva za većim dohotkom budu poticana i iz drvne industrije, a kojoj pored nedovoljne iskorištenosti kapaciteta i slabe efikasnosti prijeti stajanje radi manjka sirovine i da pod pritiskom tržnih uslova u zemlji i izvan nje dio ovih sirovina kvalitetnih i vrijednih kreće u tim pravcima. Sada se posluje u režimu zaleđenih cijena od konca 1971 godine. Tokom ljeta 1973. cijene šumskim proizvodima povećane su u prosjeku za 14,03°/o, a proizvodima (ne svima) drvne industrije za 6,24%. Kvalitetni kriteriji tj. JUS za šumske proizvode nije obavezan pa se u praksi vrijednosti ugovaraju za čitavu masu u prosjeku. Izvozne cijene piljene građe koje su od kraja prošle godine, pa do sada porasle otvaraju mogućnosti boljeg plaćanja pilanskih i furnirskih trupaca, što se onda postiže putem preklasifikacije sortimenata. To će istovremeno usporavati zacrtani brži rast finalne proizvodnje. Problemi su i u tome što još uvijek jedan dobar dio naj vrijedni je oblovine biva prerađen na pilanama, a ne u tvornicama furnira, ploča i si. gdje bi trebalo da se prerade. No tomu su uzrok naše privredne neprilike. Da se uklone ovakove anomalije nužno je društvenim dogovorima i Samoupravnim sporazumima o cijenama, kvalitetnim kriterijima te ostalim odnosima u uslovima i između radnih organizacija šumarstva i primarne prerade regulirati ta pitanja. Što se prije to dogovori i Sporazumi ostvare to će prije doći do usklađenog razvoja i šumarstva i prerade drva. Primjera uske i dugoročne suradnje između šumarstva i prerade drva ima, — ta se suradnja postepeno razvija, ali taj proces ni izdaleka ne teče u potrebnoj mogućoj mjeri. Integraciona povezivanja Drvna je industrija u posljednjim godinama, a i prije donošenja ustavnih amandmana zbog specifičnosti proizvodnje koju karakterizira širi asortiman proizvoda u osamdesetak radnih organizacija postigla u boljoj organizaciji značajne rezultate. Tako je u cilju bolje organizacije proizvodnje i tržišta došlo do integracije desetak poduzeća sa »Exportdrvom«, Zagreb, a u toku su napori za daljna integraciona povezivanja oko »Exportdrva«. Zatim je došlo do integracije »M. šavrića« sa Zagrebačkom tvornicom pokućtsva i DIP-om Krapina, onda Dvora na Uni, DIP Vrginmosta, Metkovića i DIP-a Majur sa »Mobiliom« — Osijek, te integracija »Lipe« SI. Požega i Pleternica sa »Sla vonijom« u Slavonskom Brodu. Došlo je i do formiranja poslovne zajedniceUPLN koja obuhvaća 8 proizvođača namještaja. proizvođača namještaja 133 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 45 <-- 45 --> PDF |
najnižeg do najvišeg. U isto vrijeme dohodak po 1 uposlenom u drvnoj industriji Slovenije iznosio je 54.710 din, a u drvnoj industriji SFRJ iznosio je 34.280 din). Već čitav niz godina problemi Drvne industrije Hrvatske zasjenjeni su ostalim problemima privrede SR Hrvatske, tako da su sva dosadašnja nastojanja drvne industrije jedva tu i tamo došla na raspravu i sagledavanja, a rješenja su gotovo uvijek bila palijativna ili ih uopće nije bilo. Stagnacija drvne industrije najvidljivija je u usporedbi s jugoslavenskom proizvodnjom u toj grani. U razdoblju od 1952 do 1970, drvna industrija naše republike bilježi naime, porast fizičkog obujma za nešto više od 2,5 puta, a jugoslavenska za gotovo 4,5 puta. Hrvatska drvna industrija nalazi se u tehničkim i ekonomskim teškoćama i zbog limitiranih cijena proizvoda i sve slabije produktivne sposobnosti, što se reflektira ne samo u niskoj stopi rasta proizvodnje, nego i u sporom trendu prestruktiviranja proizvodnje u korist finalnih proizvoda, zatim niskim osobnim dohocima zaposlenih i si. Zbog toga učešće drvne industrije u industriji Hrvatske opada, (ova grana ostvaruje 5,42% društvenog proizvoda) iako još uvijek donosi korist široj društvenoj zajednici, naročito kroz razvoj nedovoljno razvijenih područja u kojima je koncentriran šumski fond, kroz zaposlenost stanovništva koja iznosi 9,09% od ukupnog broja zaposlenih (drvna industrija zapošljava 35.000, šumarstvo 16.000, te kemijska prerada drva i industrija celuloze i papira 6000 radnika, odnosno cea 57.000 radnika ukupno). Računa se da neposredno i posredo od šuma i prerade drveta živi odnosno osigurava svoju egizstenciju oko 450.000 ljudi, ili 10% stanovništva Hrvatske. Drvna industrija ostvaruje devizni priliv u visini 10% vrijednosti ukup nog izvoza. Strukturalne promjene u drvnoj industriji Hrvatske teku relativno sporo u pravcu finalizacije, tako da danas finalni kompleks u drvnoj industriji čini 52% od ukupne vrijednosti proizvodnje. Taj je odnos u Sloveniji veći u korist finalnog kompleksa (65:35). Uzrok tome su mala investiciona ulaganja u drvnu industriju Hrvatske u razdoblju od 1966—1970 gdje su vlastita sredstva u ukupnim ulaganjima u 1966 iznosila 68,7% a u 1970. godini 39,2% dok su bankarska sredstva prve godine bila 27,1% a druge 57,7´% pri ćemu su federalna i republička ulaganja beznačajna (opći investicioni fondovi su učestovali sa 5,9%). Struktura ulaganja u naznačenom razdoblju nije zadovoljavajuća, jer se 47% odnosila na primarnu proizvodnju, 45,6% na finalnu, a 7,4 na kemijsku preradu, u sklopu Dl-e. Otuda sporo prestrukturiranje na više faze prerade. Taj odnos je u ovom momentu za nešto malo bolji. Bankarski i kreditni sistem davao je prednosti ulaganjima ne uvijek u akumulativne grane koje nisu uvijek podnosile i veće kamate i kraće rokove otplate, ne vodeći kod toga računa o vlastitim sirovinskim resursima i drugim faktorima. Prema tome razvoj drvne industrije bio je prepušten svojoj unutrašnjoj logici i mogućnostima bez dovoljno pomoći i angažiranja šire društvene zajednice. Mišljenja smo da bi investicionu politiku ulaganja u osnovna sredstva trebalo prvenstveno usmjeriti da one djelatnosti koje imaju osigurane sirovinske resurse domaće, a ne uvozne sirovine. 127 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 44 <-- 44 --> PDF |
2. STANJE, KRETANJA I PROBLEMI DRVNE INDUSTRIJE SR HRVATSKE* UVOD Svrha je ovoga materijala da se sagleda stanje i položaj šumarstva, -irvne industrije i kemijske prerade drva, da se ukaže na najvažnije probleme i da se predlože moguća rješenja za brži razvoj ovih triju djelatnosti u narednom razdoblju. Treba posebno napomenuti da materijalna baza za razvoj šumarstva u najvećoj mjeri zavisi od razvoja drvne industrije, industrije celuloze i papira kao i obrnuto da samo razvijena prerada drveta može biti ekonomski partner šumarstva i da prerađuje čitav asortiman šumske proizvodnje, a osobito one Sortimente koje danas iz financijsko ekonomskih razloga ostaju u šumi neizrađeni jer se ne mogu uklopiti u cijene na tržištu, ili nemaju potrošača. Radi toga je potrebno da se ovaj dio sirovine korisno upotrijebi kako u mehaničkoj tako i kemijskoj preradi drveta. Treba napomenuti da su programi razvoja mehaničke i kemijske prerade drva usmjereni, — pokraj proizvodnje piljene građe, na proizvodnju raznih vrsta drvnih ploča, celuloze i papira koji upravo troše one šumske Sortimente koji se još danas ne iskorištavaju. Osim toga mala potrošnja papira po glavi stanovnika koja se danas u SFRJ kreće oko 30 kg što je za oko 50 puta manje od prosjeka evropskih zemalja, odnosno za oko 10 puta manje od potrošnje u najrazvijenijim zemljama — imperativno traži da se ta sirovina najekonomičnije preradi. Zacrtani pravci razvoja drvne industrije Hrvatske do 1985. bazirani su na intenzivnom razvoju finalne prerade drva koja će za svoje potrebe morati raspolagati većim količinama kvalitetnijeg drva. Preorjentacija korištenja energetskih izvora u kojima prostorno drvo ustupa mjesto ostalim izvorima (el. energija, plin, nafta i derivati) toplotna energija, godišnje oslobađa oko 50.000 m3 prostornog drva, koje traži svoj plasman i za koje treba naći adekvatnu ekonomičnu primjenu, a to je u kemijskoj preradi drva, kao i u nekim proizvodnjama mehaničke prerade. Dohodak drvne industrije SR Hrvatske kako ukupan, tako i po jednom uposlenom apsolutno i relativno je nizak i ne predstavlja potrebnu bazu za daljnji još brži razvoj i rast ove grane privredne djelatnosti. (Po jednom zaposlenom u drvnoj industriji SR Hrvatske dohodak je u 1972. god. iznosio u prosjeku cea 34.860 din, odnosno od 16.000 do blizu 50.000 din u rasponu * Ovaj referat, izrađen po Poslovnom udruženju privrednih organizacija drvne industrije — Zagreb, poslužio je kao baza za diskusiju na Jesenjem Plenumu Saveza ITš´DIH, koji je održan 14. XI 1973. g. u Zagrebu. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 43 <-- 43 --> PDF |
čin osiguravanja sredstava od korisnika općekorisnih funkcija šuma za proširenom reprodukcijom šuma. Naime, nameće se kao nužnost potreba izgradnje društvenog instrumentarija za komplesno vrednovanje šuma, obzirom na vrlo veliki značaj šuma u odnosu na razvoj cjelokupnog društva, kao i potreba korjenitih izmjena u dosadašnjem poimanju šume kao društveno ekonomske kategorije i usađivanja u društvenu svijest jedne nove i adeikvatnije predstave o kompleksnoj vrijednosti šume u skladu s općom evolucijom društva. U razvijenim zemljama napušteno je shvaćanje prema kojem je šuma vrijedna samo s gledišta proizvodnje drvne mase, pa ostale općekorisne funkcije dobivaju sve veći društveni značaj i materijalne mogućnosti za afirmaciju. Opće je pravilo: ukoliko je društvo (zemlja) bogatije i razvijenije, utoliko općekorisne funkcije šuma imaju veću društvenu vrijednost, i društvo izdvaja veća sredstva u cilju unapređenje tih funkcija (zaštita zemljišta, saobraćajnica i drugih objekata od erozije, bujica i poplava; regulacija režima voda, hidroenergetskih sistema, plodnih zemljišta i poljoprivredne proizvodnje; najveći proizvođač kisika i prečišćivač zagađenog zraka; prostor za liječenje, oporavak, odmor, rekreaciju i turizam; konzervator sunčane energije, pejsazna i estetska kategorija; zaštitni faktor u obrani zemlje i dr.). Ima slučajeva da se navedene opće korisne funkcije izjednačavaju s privrednim ili im se daje prednost nad privrednim funkcijama. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 42 <-- 42 --> PDF |
šumske ceste. Šumskoj privredi treba vratiti i dio poreza na promet na gorivo. 4. Vodni doprinos Naučna je istina da je šuma regulator režima voda, hidroenergetskih sistema te zaštitnik zemljišta, saobraćajnica i drugih objekata od erozije, bujice i poplava, i ako bi trebalo plaćati doprinos onda bi ga trebala plaćati vodoprivreda šumarstvu, a ne obratno. Međutim, istini za volju treba istaći da imade primjera odlične suradnje šumarskih i vodoprivrednih organizacija gdje je vodni doprinos zapravo poprimio karakter plaćanja izvršene usluge vodoprivrede šumarstvu, pa bi samo takav karakter generalno trebalo i da dobije, tj. šumskoprivredne organizacije plaćale bi, na osnovu ugovora vodoprivrednim organizacijama samo izvršene radove, odnosno usluge. 5. Doprinos iz dohotka Šumarstvo bi trebalo posebno tretirati kod donošenja propisa (zakona) o plaćanju doprinosa (poreza) iz dohotka, pa ga ili potpuno osloboditi, ili bi ga trebalo obračunavati s tim da se ostavi šumarstvu i namjenski upotrebi. Oslobođenje od plaćanja svih nabrojenih doprinosa, zapravo nameta, ne bi trebalo predstavljati veliku teškoću, jer u bilansu sredstava tih oblasti odnosno grana, sredstava koja uplaćuje šumarstvo ne predstavlja značajnu stavku, a za šumsku privredu bi predstavljala prilično rasterećenje. Razumljivo da bi ova sredstva koja bi na taj način bila ostavljena šumarstvu trebalo propisima namijeniti za proširenu reprodukciju šumarstva. Na kraju smatramo potrebnim napomenuti još slijedeće: Do povećanja dohotka kao rezultata izvršenih investicionih ulaganja, dolazi u šumskoj privredi u najboljem slučaju nakon 15 godina (plantaže mekih liščara), zatim nakon 25 — 40 godina (plantaže četinjara i intenzivne kulture mekih lišćana i četinjara), a za visoke šume u prosjeku oko 100 godina. Vrlo su dugi rokovi i u efektima ulaganja u melioracije degradiranih šuma, konverzije niskih šuma i obogaćivanje šuma. Pored toga ima i takvih ulaganja koja su krajnje nerentabilna s gledišta proizvodnje drveta, ali su korisna i nužna za povećanje zaštitne uloge šuma. To su pošumljavanje manje plodnih goleti, posebno na većim strminama i udaljenih od komunikacija, kao i melioracija vrlo degradiranih šuma. Potpuno je razumljivo da šumskoprivredne organizacije, koje su u sistemu izjednačene s ostalim privrednim organizacijama, i na taj način stavljene u situaciju da ostvaruju dohodak, nemaju nikakvog interesa za ulaganja, koja sadašnjim radnim kolektivima ne donose nikakve koristi. Prijedlogom Zakona o šumama koji će uskoro doći pred Sabor ustanovljena je obaveza šumskoprivrednih organizacija da se godišnjim planovima gospodarenja šumama mora osigurati korelacija intenziteta održavanja i reprodukcije šuma sa stupnjem njihovog iskorištavanja, a formiranjem šumskogospodarskih područja osigurava se najmanje jednostavna biološka reprodukcija šuma. Također je unijeta obaveza da se društvenim dogovorom i samoupravnim sporazumima utvrđuju obaveznici, visina i na 124 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Jedan od značajnih činilaca nezavidnog položaja šumske privrede SRH je i to da je prepuštena sama sebi što nije slučaj u drugim republikama SFRJ.* Međutim, cijeneći situaciju u kojoj se nalazi naša Republika, razumljivo je da nije u mogućnosti da šumarstvu pomogne odmah značajnim sredstvima. Međutim, iako odmah treba priteći određenim, mogućim sredstvima, bilo iz biv. državnog kapitala ili sredstava za nerazvijene općine, neophodno je utvrditi kada će šumarstvo doći na red da mu šira zajednica obilatije pomogne sredstvima. Potrebno je ponovo istaknuti da šumarstvo raspolaže sa svega 9,9% sredstava banaka (pozajmljenih izvora), jer banke nemaju nikakvog interesa za ulaganja u šumarstvu zbog dugoročnih karaktera šumske proizvodnje, a kad bi i imale interesa, šumska privreda ne može da prihvati kredite pod uslovima pod kojima ih prihvaća ostala privreda. (Šumarstvo može prihvatiti kredite za proširenu reprodukciju uz kamatnu stopu od 1—2% i rokove vraćanja 15—20 godina).* Napominjemo da je podnesen zahtjev Međunarodnoj banki za obnovu i razvoj za kreditiranje izgradnje 2000 km šumskih cesta. Očekuje se, ukoliko zajam bude odobren, da će SRH pomoći beneficiranom kamatom izvršenje najvećeg poslijeratnog napora u šumarstvu Hrvatske. Međutim, pored navedenog SRH može da šumskoj privredi odmah pomogne na taj način da se šumarstvo oslobodi plaćanja nekih poreza i doprinosa a naročito onih koje za šumarstvo imaju karakter nameta i nespojivi su s karakterom privređivanja u šumarstvu. To su: 1. Doprinos za nerazvijene šumarstvo treba potpuno osloboditi plaćanja ovog doprinosa.** 2. Doprinos za energetiku Plaćanje ovog doprinosa je neodrživo, jer šumarstvo ne troši, niti će ikada trošiti u svojem tehnološkom procesu električnu energiju. 3. Doprinos putnom fondu I ovaj doprinos je nelogičan jer šumarstvo plaća doprinos putnom fondu kroz cijenu goriva za motorne pile, kao i kroz gorivo za vlastite kamione, traktore i građevinske mašine koje rade u šumi ili koriste u radu vlastite * Šumarstvo BiH, Crne Gore i Makedonije dobija značajna sredstva iz fonda za nerazvijene republike i Pokrajinu Kosovo. U SR Sloveniji šumarstvo je dobilo sredstva za proširenu biološku reprodukciju formiranjem republičkog šumskog fonda koji se je formirao iz sredstava šumarstva, drv. industrije i sredstava republike Slovenije. U SR Srbiji donesen je zakon o investicijama u šumarstvu kojim se do 1975. g. osigurava šumarstvu SR Srbije 5,3 mil. st. dinara za proširenu biološku i tehničku reprodukciju (SI. glasnik SR Srbije br 26/72). Nažalost šumska privreda SRH ne može se pohvaliti da je bilo što učinjeno kod nas. * U SR Srbiji da bi se banke stimulirale za ulaganje u šumarstvu donesen je zakon o davanju dodatne i uvećane dodatne kamate i naknade kamata na kredite za potrebe poljoprivrede i šumarstva (Službeni glasnik SR Srbije br. 47/72.). ** Šumarstvo u SR Sloveniji i SR Srbiji, a to su pored SRH republike koje plaćaju doprinos za nerazvijene, ne plaća uopće taj doprinos. 123 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 40 <-- 40 --> PDF |
marstvo SRH imalo bi najniži rast u zemlji ukupnih sječa, kao i u porastu učešća industrijskog drveta, dok bi kod porasta učešća industrijsko-tehničkog drveta i drveta za mehaničku preradu bilo jedino ispred Makedonije, odnosno Crne Gore. Samo za SRH programirano je značajno opadanje proizvodnje tehničkog drveta. Sasvim je razumljivo da se ovakva situacija u programiranju porasta ukupne sječe kao i promjena strukture posječenog drveta nužno odražava i na financijsku situaciju šumske privrede Hrvatske. Stopa rasta ukupnog prihoda, društvenog proizvoda, dohotka i akumulacije najniža je u zemlji. Povećanje vrijednosti ukupnih osnovnih sredstava također je najniže u zemlji, dok je u povećanju vrijednosti tehničkih osnovnih sredstava šumarstvo SRH jedino ispred šumarstva SR Slovenije. Međutim, obzirom na to da je tehnička baza šumarstva Slovenije znatno ispred one u SRH, ta konstatacija gotovo ništa ne znači i slobodno se može i ovdje uzeti da je šumarstvo SRH najslabije u SFRJ. Osim navedenog šumska privreda SRH imade najnižu stopu porasta amortizacije ukupnih osnovnih sredstava. Na kraju programskog perioda, ako se ostvare postavke projekcije, šumarstvo SRH bilo bi po otvorenosti šuma ispod prosjeka za šumarstvo SFRJ, a po porastu mehaniziranosti radova u šumarstvu jedino ispred SR Srbije. Nedovoljna materijalna baza šumske privrede SRH uzrokuje da su i ulaganja u šumsko-uzgojne radove daleko ispod potrebnih, odnosno neophodnih, pa je u šumarstvu SRH povećanje vrijednosti bioloških osnovnih sredstava najniže u zemlji. Isto tako šumarstvo SRH ima najnižu stopu rasta kod ukupnih šumsko uzgojnih radova, kod podizanja plantaža i intenzivnih kultura te kod njege šuma, dok je kod pošumljavanja goleti, krša i pijeska te kod pošumljavanja sječina i paljevina (redovna obnove šuma) jedino ispred Crne Gore, odnosno Srbije. Međutim, usprkos nezavidnoj situaciji u kojoj će se naći na kraju programiranog perioda, pa u vezi s tim ne bi smjelo doći u pitanje izvršenje programiranih radova kako je u pregledu mogućih i potrebnih investicija vidljivo, šumarska privreda nema dovoljno sredstava da izvrši i taj minimum programiranih radova (manjak sredstava u 1975. god. 40,8 min. dinara, a u 1985. god. 54,7 min. din.). Obzirom na društveni interes da se gospodarenjem šumama očuvaju i jačaju pored privrednih i njihove općekorisne (javne) funkcije, i na obaveze koje zakon, u vezi s tim, postavlja pred samoupravne organe radnih organizacija, neophodno je odgovarajućim mehanizmom privrednog sistema obezbjediti potrebna materijalna sredstva za tu svrhu. Treba naime naglasiti da se povjeravanjem šuma na gospodarenje samoupravnim i ekonomskim interesima radnih organizacija šumske privrede, s ozbirom na društveni značaj šuma, društvena zajednica sama ne oslobađa odgovornosti, regulativne uloge i materijalnih obaveza za usmjeravanje razvoja ove oblasti, u skladu s općim društvenim interesima i potrebama. 122 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 39 <-- 39 --> PDF |
nje i reprodukcione sposobnosti šuma i princip potrajnosti ne može se primjeniti na šumarstvo krša). Naime, stanje i sastav šuma na kršu su takvi da se zajednički rad uložen na njihovom održavanju i unapređivanju ne može potvrditi kao vrijednost na tržištu ili u radnoj organizaciji, odnosno kao takva vrijednost rezultira tek u manjoj mjeri kroz sporedne šumske proizvode (npr. pašarina) ili prodaju drveta na panju za potrebe seoskih domaćinstava. Realni prihod od direktnih koristi od šuma je daleko od toga da bi se njima zadovoljila potreba na prostoj, a pogotovo na proširenoj reprodukciji. S druge strane radom na održavanju i unapređenju šuma na kršu osiguravaju se opće korisne funkcije šuma i svi pozitivni efekti, bilo posredni ili neposredni, koje društvo od takvih funkcija ima. Prema tome, šumskoprivredne organizacije kojima je povjereno upravljanje šumama na području degradiranog krša nisu u mogućnosti da ostvaruju dohodak prodajom drveta i tako osiguraju reprodukciju šuma i sredstva za zadovoljenje svojih životnih potreba, već dohodak mogu ostvariti jedino kroz naplatu uloženog rada od onog korisnika (ili nih korisnika) u čije ime i za čiji interes održavaju i unapređuju šume, a to je društvena zajednica. Kako odnos između društva kao »potrošača« opće korisnih funkcija šuma i radnih kolektiva u šumsko-gospodarskim organizacijama na Kršu koji bi svojim radom na održavanju i unapređenju šuma te funkciji trebali osigurati, nije kod nas u sistemu riješen, to se tako, u osnovi neriješen odnos, odražava na stanje šuma i na opću degradaciju slabljenja radnih organizacija koje šumama gospodare, sve do njihovog potpunog propadanja. U vezi s tim, u dosadašnjim mogućnostima izvora financiranja šumarstva na kršu, ne može se očekivati povećanje radova na osnivanju novih šuma, melioraciji degradiranih šuma i šikara u razdoblju do 1985. god., od postignutih rezultata u proteklom razdoblju (tj. cea 200 ha godišnje novih pošumljavanja, cea 3.000 ha melioracija šuma, cea 500 ha njega šuma, kao i određena ulaganja u zaštitu šuma). Šumskoprivredne organizacije na kršu u mogućnosti su, u budućem razdoblju, osigurati stručni kadar za: izvođenje radova na ozelenjavanju i parkiranju (uz turističke objekte ili dr.), organizaciju i rukovođenje u preventivnim mjerama za suzbijanje biljnih i životinjskih štetnika i preventivnu i represivnu zaštitu od požara, bilo cjelokupnim preuzimanjem takvih poslova bilo uslužnim izvođenjem. Široj društvenoj akciji za rješenje problema krša trebala bi obavezno prethoditi izrada dugoročnog razvojnog programa (šumsko-gospodarske osnove). ZAKLJUČAK I PRIJEDLOG MJERA Ako se ostvare pretpostavke projekcije razvoja šumarstva predviđene po Sekretarijatu za šumarstvo i preradu drveta SPK, koja se uglavnom ne razlikuje bitno od projekcije razvoja šumske privrede SRH, šumarstvo SRH naći će se u nezavidnom položaju. Naime, prema toj projekciji šu |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Skoro 3/4 površina ina kršu su degradirane šume, šikare i golet. Te površine predstavljaju nepregledne nedostižne mogućnosti za melioraciju, rekonstrukciju i nova pošumljavanja, ukratko valorizacija tih šuma i zemljišta (ukupno oko 600.000 ha, od čega je 460.000 ha društveni sektor vlasništva), ostaje trajna obveza ali svakako ne samo šumarstva. Ukupni šumski fond cijeni se na oko 6,6 min. m3 drvne mase, od čega 3,8 min. m3 iznaša drvni fond u društvenim šumama. Na jedinici površine ima svega 8 m3/ha. Takav oskudni šumski fond daje godišnje svega 30.000 m3 sječive drvne mase. U ukupnom prihodu šumskoprivrednih organizacija tog područja svega 30% su prihodi od prodanog drveta. Međutim, stanje degradacije tih zemljišta dostiglo je toliki stupanj, da se i šumska zemljišta a i degradirane šumske površine ne mogu više opteretiti ekstenzivnom pašom. Međutim, problemi sela na kraškom području još uvijek toliko su otvoreni, odnosno nerješeni, da se i dalje vrši stalan pritisak na pravljenje ustupka za održavanje postojećeg stočnog fonda, kao i za njegovo povećanje, posebno što se tiče koza (općine Obrovac, Knin, Sinj, Benkovac i dr.). Dosadašnja ulaganja za održavanje odnosno popravljanje šumskog fonda su beznačajna, iako su tretirana ulaganja u melioraciju, njegu i zaštitu šuma, pa i nova pošumljavanja, ako se usporede ogromne površine različitog stupnja degradacije s izvršenim radovima. Evidentno je da su vrlo velika naprezanja kolektiva šumskih privrednih organizacija na kršu tek jedna kap u moru potreba. Iz naprijed iznijetog jasno proizlazi da materijalne snage šumarstva na priobalnom području i otocima nisu ni izdaleka dovoljne, da niti u dalekoj budućnosti, bez pomoći sa strane, kako od zainteresiranih organa i organizacija, tako i od strane društva, poprave šumski fond u tolikoj mjeri, da bi bio u stanju da pruži sve one posredne koristi koje se od šuma na kršu očekuju. Kod toga treba imati u vidu da šume na priobalnom području i na otocima imaju, prvenstveno meliorativno-zaštitni karakter i da one, putem posrednih koristi, pomažu odnosno omogućuju prirodni razvoj drugih privrednih grana i oblasti — (turizam, saobraćaj, elektroprivreda, poljoprivreda i dr.). Te tzv. opće korisne funkcije šuma već su mnogo puta nabrojene, pa ih ovdje ne ponavljamo. U do sada ustanovljenim izvorima financiranja šumarstva priobalnog područja i otoka, u perspektivi se ne sagledavaju novi, značajniji izvori a posebno za osnivanje novih šuma, već će trebati uložiti značajne napore da se sačuva postojeće stanje, a melioraciju degradiranih šuma i šikara te posebno podizanje novih šuma ostaviti za daleko bolja vremena, kad će čitavo naše društvo, uže i šire, postati svjesno ogromne zaštite i druge uloge šuma na kršu, i biti voljno da namakne sredstva za održavanje, obnovu i unapređenje postojećih šuma na krškorn području i za podizanje novih. Međutim, potrebno je ovdje istaknuti, da je šumarstvo na kršu posebno karakterizirano svojim specifičnostima koje treba uvažiti i posebno rješavati u okviru šumarstva kao oblasti, kako bi se izbjeglo svako šabloniziranje i prenošenje neadekvatnih rješenja na području za koja ne odgovaraju (npr. jedan od osnovnih principa funkcioniranja šumarstva: osigura 120 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 37 <-- 37 --> PDF |
nih područja, u pravcu organizacione stabilizacije šumske privrede učinjen je tek prvi korak, a formiranje šumskoprivrednih područja od samog početka nailazilo je na mnoge nejasnoće i prepreke. Pored regionalnog karaktera šumske proizvodnje, za pravilno formiranje šumsko proizvodnih područja i reprodukcionu sposobnost organizacije, kojima su šume dotičnog područja povjerene na gospodarenje, od velikog je značaja i utjecaj nejednakih prirodnih uslova na rezultate privređivanja. I jedna i druga pojava zahtijeva organizirano povezivanje širih šumskih kompleksa. Radi toga u gospodarenju šumama neophodna je određena društvena intervencija, koja se ne može mimoići, pa je pri razmatranju organizacije i sistema privređivanja u šumarstvu treba imati stalno u vidu. Ovom konstatacijom nikako se ne potcjenjuje društvena i stručna svijest kolektiva kojima je povjereno gospodarenje šumama. Naprotiv, subjektivni faktor u gospodarenju šumama je upravo zbog toga od izuzetnog značaja, jer se mora prilagoditi opće društvenim interesima. Ali, raspolaganje ovom specifičnom društvenom imovinom, bez efikasnosti društvenih regulativa, u krajnjoj liniji ipak bi moglo dovesti do krajnosti: iskorišćavanja šuma ispod donje granice društvenih potreba, ili do sječe iznad prinosnih mogućnosti šuma. Obje krajnosti su, u vrlo heterogenim uslovima šumske proizvodnje moguće, i za zajednicu vrlo opasne; prva za sadašnju generaciju, druga za buduće. Ustavni amandman XII osigurava društveni interes za šume u izreci: »Šume i šumsko zemljište zbog opće korisne funkcije uživaju posebnu društvenu zaštitu«, i dalje »U gospodarenju šumama primjenjuju se mjere kojima se osigurava trajno održavanje i obnova šuma«. Reguliranje ovih odnosa Zakon o šumama osigurava obavezom radnih organizacija da šumama gospodare po odredbama šumsko-gospodarskih osnova. Tim osnovama, koje za sve šume obavezno izrađuju radne organizacije, a potvrđuje ih Izvršno vijeće SRH, osigurava se trajnost prihoda i opće korisnih funkcija šuma. Društvenim nadzorom nad izvršavanjem svih obaveza i mjera propisanih šumsko-gospodarskim osnovama, između društvene zajednice i organizacija kojima je povjereno gospodarenje šumama, stvaraju se odnosi koji odgovaraju koherentnosti privrednog i opće društvenog karaktera šuma. Šumsko gospodarske osnove područja bit će za radne organizacije koje gospodare područjem, određena dugoročna razvojna perspektiva na bazi optimalnog korištenja proizvodnog potencijala i opće korisnih funkcija šuma. U šumsko-gospodarske osnove unijet će se, za organizacije koje gospodare područjem, odgovarajuća zaduženja koja se tiču razvoja šumske privrede u cjelini, iako će možda njihovo izvršenje biti iznad ekonomskih mogućnosti radne organizacija joj je područje dato na gospodarenje, a uvjetovano je primjenom odgovarajućih društvenih regulativa. OSNOVNE KARAKTERISTIKE STANJA I KRETANJA NA KRŠU Problem (fenomen) krša je do sada već obrađivan s raznih aspekata zbog kompleksnog utjecaja na cjelokupni život. Ipak se problem krša, pojednostavljeno gledajući, često smatra isključivo šumarskim problemom. Ovo vjerojatno radi toga, jer se više od 2/3 ukupne površine krša odnosi na šume i šumska zemljišta. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 28 <-- 28 --> PDF |
5 — Osigurati vlastitim i dodatnim sredstvima iz društvenih izvora neophodna ulaganja za normalizaciju (melioraciju i rekonstrukciju za proširenje materijalno-tehničke osnove. 6 — Održavati i povećati vrijednost šumskog, odnosno drvnog fonda, kao i vrijednost i efikasnot tehničkih sredstava šumske privrede. U tom smislu neophodno je da društvena zajednica osigura izvore financiranja u ime korisnika opće korisnih funkcija šuma. 7 — Uspostaviti uzajamnu zavisnost (korelaciju) između iskorišćavanja šuma i šumsko-kulturnih radova na održavanju, obnovi i reprodukciji šuma uz istovremeno jačanje materijalno-tehničke baze gospodarenja šuma. U gospodarenju šumama primjeniti metode intenzivnog uzgoja i iskorišćavanja šuma na osnovu suvremene tehnologije i visoke tehničke opremljenosti rada. 8 — Paralelno s optimalizacijom iskorištavanja i povećanjem prinosne snage šumskog (drvnog) fonda, očuvati i jačati efekte opće korisnih funkcija šuma i na taj način pridonijeti poboljšanju uslova na normalan razvoj poljoprivrede, hidro-elektroprivrede i saobraćaja, turizma, klimatskog i banjskog liječenja, odmora, rekreacije i lovstva te drugih aktivnosti u kojima se izražava uticaj opće korisnih funkcija šuma. Obzirom na to da će, s razvojem društva, značaj opće korisnih funkcija šuma vrlo brzo rasti, neophodno je sistemskim i drugim mjerama stimulirati radne organizacijze šumske privrede na jačanje i proširenje opće korisnih funkcija šuma. 9 — Osigurati postojani rast osobnog i društvenog standarda zaposlenih te razvoj samoupravnih, socijalističkih i društveno-ekonomskih odnosa. Ostvarivanje koncepcije i ciljeva dugoročnog razvoja gospodarenja šumama, postavlja osnovnim djelatnostima — iskorištavanju i uzgoju šuma — posebne zadatke. OSNOVNE KARAKTERISTIKE STANJA I KRETANJA U ŠUMARSTVU Gospodarenje šumama karakterizirano je nizom pojava koje druge privredne grane nemaju. To su neke osobitosti šumske proizvodnje, koje imaju odlučujući uticaj na društveno ekonomske odnose u ovoj oblasti. Najznačajnije specifičnosti izražavaju se u — dugoročnosti proizvodnog ciklusa (u prosjeku od 15—100 god.) — nejednakim proizvodnim uvjetima za privređivanje — regionalnom karakteru proizvodnih procesa — dvojakom karakteru koristi od šuma (robna proizvodnja i opća korist od šuma). šumsk i fon d praktično se zadržava na istom nivou, dok se smanjuje neobrasla površina u korist obraslih. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 27 <-- 27 --> PDF |
1. OSNOVNE KARAKTERISTIKE STANJA I KRETANJA ŠUMARSTVA U SR HRVATSKOJ* UVOD Suština koncepcije razvoja šumske privrede uopće, a gospodarenja šumama posebno, je u stvaranju optimalnih odnosa između (tržišnih) drušvenih potreba za šumskim proizvodima i uopće korisnim funkcijama šuma, i stvarnih mogućnosti šumske privrede da ih na datom stupnju razvoja proizvodnih snaga zadovolji uz punu afirmaciju njezinih specifičnosti i unapređenja i povećanja opće korisnih funkcija šuma. Tako shvaćena koncepcija razvoja izražava se u slijedećim ciljevima i zadacima: 1 — Intenziviranjem gospodarenja šumama, primjenom naučnih metoda, postići u programskom periodu moguće strukturno i kvalitetno preobražavanje šumskog fonda, te osigurati trajan rast njegovog prinosnog (eksploatacionog) potencijala. 2 — Povećati obim i (poboljšati) mijenati strukturu proizvodnje (iskorišćavanja šuma) u skladu s prinosnim mogućnostima šuma i promjenama u veličini i strukturi potrošnje drveta, posebno drveta za industrijsku preradu. Na taj način: obezbjediti sirovinsku bazu za razvoj određene, s postojećom strukturom šumskog fonda i planiranim promjenama strukture fonda, odgovarajuće industrije za preradu drveta, osposobiti šumsko-privredne organizacije da kontinuirano i ravnomjerno podmiruju potrebe na drvetu bez posebnih teškoća i ekscesa. Na taj način, osiguravanjem potrebne i odgovarajuće sirovinske industrije za preradu drveta, omogućiti sve veći obim i vrijednost izvoza drvnih proizvoda visokog stupnja prerade, što će poboljšati i do sada aktivni devizni bilans u izvozu drveta. 3 — U proizvodnji i potrošnji drveta po stanovniku, u programskom periodu, dostići najrazvijenije zemlje Evrope. 4 — Postići osiguranje akumulacione sposobnosti radnih organizacija šumske privrede, koja će omogućiti da vlastitim sredstvima stvore stabilnu materijalnu — financijsku bazu za održavanje i prostu biološku i tehničku reprodukciju šuma. * Ovaj referat, izrađen po Poslovnom udruženju šumskoprivrednih organizacija — Zagreb, poslužio je kao baza za diskusiju na Jesenjem Plenumu Saveza ITŠDI — Hrvatske, koji je održan 14. XI 1973. g. u Zagrebu. 109 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Provođenjem mjera stabilizacione politike i primjenom novih dohodovnih odnosa na amandmanskim principima stvorene su mogućnosti za još brža integraciona kretanja kao i primjene širokog diapazona samoupravnih dogovora i sporazuma. Kadrovi U strukturi zaposlenog osoblja drvna je industrija u razdoblju od 1967. — 1970. godine postigla dobre rezultate. Kadar s visokim i višim stručnim obrazovanjem više je nego udvostručen, a broj polu i nekvalificiranih smanjen od oko 63 na 47%. Međutim, bez obzira na postignute rezultate, postojeća struktura koja je ispod prosjeka industrije, ne pruža garancije za efikasnije poslovanje osobito povećanje produktivnosti u kojoj (osim pojedinačnih finalnih tvornica, proizvodnja pakreta i panela) i za nekoliko puta zaostajemo za susjednim zemljama. ZAPOSLENO OSOBLJE PREMA STRUČNOJ SPREMI SR HRVATSKE Industrija Drvna industrija Industrija papira STRUKTURA 1967 1970 1967 1970 1967 1970 SVEG A 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 Visoko stručno obrazovanje 2,3 4,8 1,3 2,8 1,8 3,5 Više stručno obrazovanjeSrednje stručno obrazovanjeNiže stručno obrazovanjeVKV 8,0 6,8 6,4 5,8 2,4 1,02 2,3 10,5 0,5 4,2 5,0 3,7 1,2 7,9 1,5 6,6 0,7 6,6 4,7 5,1 1,3 9,9 0,8 9,9 KV 26,9 32,8 22,6 33,2 22,8 24,3 PK 16,6 23,7 16,8 29,0 16,3 44,9 NK 34,4 12,9 45,9 17,8 42,0 5,4 Osnove dugoročnog razvoja Analiza faktora koji predodređuju koncepciju razvoja upućuju da bi se od 1970 — 75 prosječna godišnja stopa rasta mogla kretati oko 6,5 a u razdoblju od 1971. —1985. s oko 3,4. Osim modernizacije i rekonstrukcije uz uvađanje moderne tehnologije, u analizi faktora posebno su došli do izražaja potreba usklađenja pilanskih kapaciteta sa sirovinom, proširenje i izgradnja tvornica ploča kao jedna od osnovnih sirovina za brži razvoj finalne prerade, povećanje proizvodnosti i dohotka po zaposlenom, ubrzavanje investicionnih ulaganja, kako u osnovna tako i u obrtna sredstva, što će pozitivno utjecati na jačanje reprodukcione sposobnosti drvne industrije. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Fizički obujam proizvodnje u 1971. i 1972. kao i ocjena za 1973. godinu na osnovu polugodišnjih kretanja, mogao bi izvršiti oko 57°/o petogodišnjih predviđanja. Prijedlozi Rješenje nekih stalno prisutnih problema dovelo bi drvnu industriju do položaja da može uspješno proizvoditi i poslovati. Predlažemo slijedeće: 1. Nephodno je ubrzati procese samoupravnog organiziranja radnih organizacija na osnovama ustavnih amandmana. 2. Također je neophodno ubrzati započete integracione procese što treba biti jedna od osnovnih preokupacija radnih organizacija, te udruženja i komora u narednom periodu, što bi omogućilo angažiranje financijskih sredstava sa strane. 3. Radi uspješnog rješavanja povećanih potreba plasmana drvnih — osobito finalnih proizvoda na domaće i inozemna tržišta treba isto tako ubrzati procese udruživanja između proizvodnih i trgovinskih organizacija na osnovama amandmana čime bi znatno jačala ekonomska snaga jednih i drugih. Proširivanje tržišta i plasmana u zemlji i izvozu je prijeka potreba današnjeg momenta i to je sada prvorazredna zadaća prije svega radnih organizacija koje se bave trgovinom proizvodnih organizacija. Za ovu akciju su potrebna dodatna sredstva koja se mogu stvoriti prije svega učešćem proizvodnje i poslovnih banaka. 4. Radi što skladnijeg razvoja mehaničke i kemijske prerade drva na jednoj i šumarstva na drugoj strani potrebno je društvenim dogovorima i samoupravnim sporazumima regulirati međusobne dugoročne odnose o snabdijevanju sirovinama, o izgradnji ili rekonstrukciji prerađivačkih kapaciteta, o podizanju šuma i šumskih komunikacija o cijenama itd. 5. Isto tako radi usklađivanja razvoja između primarne i finalne prerade drva kao i unutar njih potreba je na dugoročnoj osnovi rješavati međusobne odnose kako ne bi dolazilo do predimenzioniranosti jednih ili drugih, odnosno da finalna prerada ima sigurnost dugoročnog snabdijevanja građom, pločama, furnirima itd. U protivnom proces finalizacije dolazi u pitanje. 6. Vezano za prethodne dvije točke treba do konca godine uskladiti projekciju dugoročnog razvoja drvne industrije Hrvatske do 1985 godine uz prethodno usaglašen razvoj po makro regijama. 7. Neusklađenost u razvoju kapaciteta prerade dovodi često do deficitarnosti pojedinih proizvoda, a sa druge strane neki kapaciteti se dupliraju i grade na istoj sirovini. Samoupravnim sporazumima između zainteresiranih grana i grupacija unutar grane regulira ovu materiju na način da kreditor mora prethodno pribaviti mišljenje i stav Udruženja, Komore ili odgovorajuće druge asocijacije. Najnovija odobrenja povišenja u zemlji nisu ni izdaleka popravila položaj šumarstva i drvne industrije i industrije celuloze i papira. Stav i prijedlog naših triju grana u cjelini u Hrvatskoj je da su sazreli uvjeti i došlo vrijeme da se cijene proizvoda šumarstva i drvne industrije, 135 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 54 <-- 54 --> PDF |
te industrije celuloze i papira liberaliziraju. Osim toga neodrživo je sadašnje stanje kada su proizvodi drvne industrije, u nadležnosti federacije, a šumski proizvodi u nadležnosti republike. 8. Omogućiti pod povoljnim uvjetima uvoz specifične opreme koja se ne proizvodi u zemlji za potrebe drvne industrije, putem carinskog kontigenta sa sniženom carinskom stopom od 5°/o i smanjenjem posebno uvozne takse sa 6 na 2%. 10. Porez na promet namještaja limitirati na maksimalnu ukupnu stopu do 15% uključujući sve poreze — savezni, republički i općinski. 11. Nedovoljan stimulans za izvoz namještaja, posebno na američko tržište zahtjeva da se visina postojećih premija preispita, kako se ne bi izgubile već stečene pozicije na ovom tržištu. 12. Drvnoj industriji Hrvatske, da bi održala svoju konkurentsku sposobnost potrebno je za rekonstrukciju, modernizaciju proizvodnje i izgradnju novih kapaciteta, te izgradnju i proširenje objekata trgovine godišnje 150 min dinara. Ako bi bila bolje organizirana Dl-a bi mogla smoći tek oko 50°/o od ovih sredstava unaprijed usmjerena na tzv. prioritetne potrebe Dl-a onda i nema šanse da u slijedećih par godina računa sa dodatnim sredstvima poslovnih banaka. Prema tome predlažemo da se i sa strane IV-a, utiče na povezivanje i integraciju drvne industrije među sobom te sa šumarstvom, kako bi se mogli ponuditi atraktivniji programi razvoja koji se sada vrlo sporo ostvaruju u dobroj mjeri iz subjektivnih razloga, gdje ljudski faktor u konkretnim akcijama zakazuje. REZIME O PROBLEMIMA U DRVNOJ INDUSTRIJI Glavni problemi s kojima se drvna industrija susreće nalaze se u područjima i to: a — u oblasti tržišta i plasmana, b — u oblasti investicija tj. potreba rekonstrukcije, modernizacije i izgrad nje novih pogona, c — u trajnom pomanjkanju potrebnih obrtnih sredstava, d — u slaboj organiziranosti unutar same grane, zatim sa šumarstvom kao sirovinskom bazom kao i s pratećom industrijom, e — u oblasti cijena, poreske politike, te režima izvoza i uvoza kao i društvenih davanja i obveza. a — U oblasti tržišta i plasmana Trgovina (unutrašnja i vanjska) bi uz bankarski mehanizam trebala biti osnovni faktor planiranja i programiranja proizvodnje. Dakle, razvoj drvne industrije morao bi biti baziran na tržišnim analizama. Taj razvoj do sada nije bio poduprt odgovarajućim tržnim analizama, a i sada Dl-a SRH-e nema ni programa za marketing i tržnu usmjerenost, tj proizvodnu usmjerenost na bazi povećanog tržišta. Razvoj i izgradnja pojedinih proizvodnih kapaciteta još uvijek teče dosta stihijno, odnosno pojedinačno, a institut spora 136 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 55 <-- 55 --> PDF |
zumijevanja na tom području je tek u svom začetku. Pošto još nema odgo varajuće međuzavisne sprege između proizvodnje i trgovine, onda se trgovina zadovoljava s rezultatima koje postiže (misli se na trgovinu u SRH), a to ima za posljedicu da je baš trgovina usko grlo za naraslu proizvodnju što znači da razvoj proizvodnje i trgovine tj. plasmana nije usklađen. S tih relacija još nije na vidiku odgovarajući razvojni program plasmana — kako na domaćem tako ni na inozemna tržišta. Sve ovo ima posebnu težinu i značenje na liniji proizvodnja — »Exportdrvo «, jer kada bi došlo do te međuzavisnosti između proizvodnje i »Exportdrva « bio bi time stvoren preduvjet za jači razvoj i bolju perspektivu naše drvne industrije. Jednom riječju, propusna moć objekti, rekviziti, kadrovska ekipiranost, te organiziranost naše (trgovina Dl-e SRH) trgovine ne odgovara narasloj proizvodnji. Rješenja ovih pitanja teku sporo. Otpora amandmanskom povezivanju trgovine i proizvodnje ima i na strani trgovine i na strani proizvodnje i tu bi nam trebala brza i efikasna pomoć društveno^političkih faktora. Drvna industrija je grana koja je trajno orijentirana na izvoz i zbog toga što su narasli kapaciteti, ona mora izvoziti. Ukoliko bi izvoz finalnih proizvoda, osobito namještaja, stagnirao ili bio onemogućen došao bi u pitanje cjelokupan razvoj te grane — bio bi to korak nazad ali smo upravo s njim suočeni. Zato da bi se omogućio nastavak izvoza finalnih drvnih proizvoda trebalo bi ga raznim mjerama stimulirati osobito u USA i u zemlje SEV-a. Posebno zahtijevamo da kod nadležnih organa inzistirate da se proizvodi industrije namještaja iz SR Hrvatske uvrste u robne liste sa SSSR-om i drugim IE zemljama barem u vrijednosti 10 min $. I u ovoj godini Dl-a zadržava visoku stopu rasta izvoza svojih proizvoda. Međutim, na tržištima je sve izraženiji disparitet između primarnih i finalnih proizvoda tako da veoma raste izvoz sirovina i piljene građe, dok jako zaostaje (zapravo se smanjuje) izvoz finalnih proizvoda, posebno proizvoda industrije namještaja. Dobar razlog tomu je postignuti disparitet između domaćih i inozemnih cijena baš kod sirovina (oblovine) i piljene građe. Smatramo da je visok trend porasta izvoza sirovina i poluproizvoda i zaostajanje izvoza finalnih proizvoda, pokraj dispariteta cijena izazvano i neadakvatnom politikom potsticanja izvoza. Da bi se omogućio izvoz odnosno jače stimuliranje izvoza finalnih proizvoda predlažemo slijedeće mjere: 1 — da se poboljšaju uslovi odobravanja kredita za pripremu proizvodnje i kredita za izvoz s obzirom da roba u lukama stoji 4—6 mjeseci, od nosno da se poveća reeskont i da se produži rok korištenja kredita pri izvozu u USA na 150 dana. 2 — Da se uvede regres za unutrašnji trasport — vozarinu od utovarne sta nice do jugoslavenskeizvozi u USA. granice, odnosno luka i za sav namještaj koji se 3 — Da se postojeći regresi pomorske vozarine povećaju— atlantske luke USA i Kanade od 20 na 30%, i to: — pacifičke luke USA i Kanade od 30 na 40%. 137 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 64 <-- 64 --> PDF |
4. PRIMJEDBE NA NACRT USTAVA, KOJIM SE ŠUMA TRETIRA KAO PRIRODNO DOBRO Taj navod u nacrtu Ustava treba bezuvjetno korigirati. To stoga što ne odgovara stvarnosti; a uzrokovat će dalekosežne negativne posljedice — po šumarstvo kao granu smišljene ljudske djelatnosti, tj. proizvodnje šumskih sastojina, odnosno proizvodnje drva na panju, da bi se kasnije to drvo moglo posjeći i doturiti do mjesta prodaje potrošačima (iskorišćivanje šuma). U tom smislu tog navoda — šume ne bi imale nikakvu pa ni potencijalnu prometnu vrijednost, odnosno cijenu, niti bi poslovanje radnih organizacija s njima — bez njihova iskorišćivanja — moglo se tretirati putem nekih »šumsko-privrednih« organizacija. To je u dijametralnom sukobu s tvrdnjom u postojećim zakonima o šumama Jugoslavije kojima se tvrdi da je šuma — pa dapače i šumsko zemljište — »osnovno sredstvo«; ono — prema tome — mora imati vrijednost (ono ne može biti »prirodno dobro« već »imovina« koja ima vrijednost, odnosno cijenu!). To je u dijametralnom sukobu s postojećim zakonom u Jugoslaviji koji traži i daje principe »utvrđivanja vrijednosti šuma« i na temelju kojeg se traži da se u knjigovodstvo šumskoprivrednih organizacija uknjiži ta vrijednost tih specifičnih sredstava proizvodnje u šumarstvu, sa ciljem da se tim putem prati održavanje te društvene imovine, pa i njezino povećanje (u smislu traženja postojećih zakona o šumama!). Čini nam se — da je praktična svrha takvu tretiranju šuma to, da se elektroprivreda, poljoprivreda, vodoprivreda i turizam i si. mogu bez muke i odštete domagati šume po svojoj želji, besplatno ... To znači automatski smanjivanje šumskog fonda, danas kada ga tehnički i ekonomski razvijene zemlje stalno planski povećavaju (čak i SSSR koji raspolaže apsolutno i relativno s najviše šuma), kada je jasno da drva na panju ima relativno sve manje prema intenzivno rastućim društvenim potrebama za njime... Vjerojatno takvim navodima u nacrtu Ustava povod su i neka mišljenja stranih i domaćih pisaca — koja postavljaju iste tvrdnje. Takve tvrdnje navode se samo u — socijalističkim zemljama . .. Prvi ih je postavio Kreslin (1934. g.) u odnosu na šume stare carske Rusije... Njegovo je mišljenje u SSR-u definitivno odbačeno (Anučin, Kreslin, Vangnic i dr.). U Poljskoj ih je postavljao Swiander, ali ih je odbacio Fromer, Maršalek i dr. U DDR ih je postavljao Paur Fritjof, ali su ih odbacivali Melcer i dr. ltd. U Jugoslaviji takve tvrdnje su postavljali Šikić, Urbanovski, Pipan i Potočić, a odbacivali su ih Plavšić, Kraljić, Sevnik, Djapić, Prokopljević, Trifunović i dr. 146 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Zašto je došlo do takvih tvrdnji u socijalističkim zemljama? Po našem mišljenju, zbog ovih razloga: 1) zbog krivog razumijevanja navoda K. Marxa u »Kapitalu« kojim on tvrdi (pred više od 100 godina) da šume sadrže malo ljudskog rada, kao »kap u moru«; 2) zbog poznavanja samo vulgarne definicije »zakona vrijednosti«, a ne one prave, klasične, znanstvene, notorne; 3) zbog zaboravljanja da »djevičanske šume, prašume« nisu još uopće ušle (putem tržišta) u krug privređivanja, pa nisu predmet analognih razmatranja (kao npr. što to ne bi bile još danas neke potencijalne šume na nekom izvanzemaljskom planetu); 4) zbog zaboravljanja da je za nas naročito važno »evropsko tržište« a na području Evrope »djevičanskih šuma, prašuma«, već i nema; 5) zbog zaboravljanja da sve zemlje na svijetu imaju zakonodavstvo koje traži da se posječene šume reproduciraju, pa i one najdalje od tržišta koje se ipak već iskorišćuju. To posljednje je svakako izraz društvene nužnosti (a ne proizvoljnosti nekog pojedinačnog zakona koji inače zaista ne bi mogao mijenjati ekonomske zakone!). Ono je izraz i činjenice da ta reprodukcija će trajati do 100 pa i više godina, kada će te šume biti već relativno blizu tržištu (u usporedbi s onim najudaljenijim, na drugim kontinentima, a potrebe za drvom na panju još veće. Navedena reprodukcija se može i mora ostvariti osiguranjem već kod same sječe drva »reprodukcione cijene posječenog drva na panju«. (To je nerentovni dio tzv. šumske takse — koja se računa tako da se od tržišne cijene proizvoda iskorišćivanja šuma odbiju svi troškovi i dobit iskorišćivanja, osim cijene drva na panju. — A šumska taksa sadrži »reprodukcionu cijenu prosječnog drva na panju« i zemljišne rente položaja, monopola i eventualno apsolutnu zemljišnu rentu). ad 1) — K. Marx je pred više od 10 godina zaista naveo da šume ne sadrže ljudskog rada, kao »kap u moru«. Prema onima koji znaju samo vulgarnu ekonomsku definiciju »svaka stvar vrijedi onoliko koliko sadrži društveno potrebnog rada« — »očigledno« postaje da su šume prirodno dobro koje nema prometne vrijednosti. Međutim, taj se navod K. Marxa odnosi na to, da šume ne sadrže historijskog, minulog rada (koji bi trebalo platiti!). To tvrdi npr. i Kraljić, jer »grosso modo« u svijetu, pa i u Evropi, šume su se do nedavna sjekle po površini i masi više nego što je uzgajanjem i smišljenim ograničenim iskorišćivanjem šuma — ljudskim radom stvaran drvni prirast. On je rezultat fizičkog rada oko šumsko-kulturnih mjera, zaštite šuma, nužnog (a ne spekulacionog) očuvanja šuma, djelatnosti uređivanja šuma, posebnih tehnika nekoncentriranih dakle daleko skupljih sječa i daljnjih faza iskorišćavanja šuma. Izuzetak čine samo one šume u kojima se manje sjeklo od njihova drvnog prirasta (da bi im se drvne mase vremenom približile onim »normalnim« koje obećavaju maksimalni drvni prirast!). A ipak npr. Plavšić, Kraljić i dr. tvrde da šumske sastojine odnosno drvo na panju imaju vrijednost! Zašto? Jer jedno je »minuli rad« a drugo je »rad potreban za reprodukciju u momentu ocjene vrijednosti« koji je suštinski dio notorne, prave, klasične definicije »zakona vrijednosti« — kako se vidi u slijedećoj stavci ad 2). ad 2) — Notorna, klasična, prava definicija zakona vrijednosti glasi: »svaka stvar vrijedi onoliko koliko sadrži društveno potrebnog rada za njezinu reprodukciju u momentu ocjene njezine vrijednosti (i to čitave njezine |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 66 <-- 66 --> PDF |
količine potrebne društvu putem tržišta)«. Prema tome, »vrijednost« je dinamična (a ne statička, historijska) kategorija — okrenuta licem prema budućnosti, kontinuiranosti proizvodnje (i ljudskog rada), reprodukciji. Zbog toga K. Marx u svojem »Kapitalu« piše o »obezvrijedi van ju« osnovnih sredstava u vezi sa stalnim rastom društvene proizvodnosti rada. Povezivanje na to npr. Potočić osporava kada se vrši dokazujući time da je i K. Marx stalno upotrebljavao klasičnu definiciju zakona vrijednosti, tvrdeći da je on u tom navodu govorio o »obezvrjeđivanju« osnovnih sredstava (a ne o »dobivanju vrijednosti« sredstva koja inače u pravilu grosso modo ne sadrže minuli rad — koji bi trebao da se plati —). Očito je da takvo pisanje K. Marxa lijepo dokazuje da je i on priznavao samopravu, klasičnu, notornu definiciju zakona vrijednosti, koja je dinamičnog, kontinuiranog, preprodukcionog karaktera. Vrijednost, donosno cijena, trebaju osigurati kontinuiranost proizvodnje, reprodukciju proizvoda; to je bitn o u svemu tome! Zbog toga, K. Marx u svojem »Kapitalu«, citirajući agrarnog ekonomistu Kirchhofa (šumarstvo je još tada bilo prirepak poljoprivrede), i raspravlja o tome da li je živa dubeća drvna masa (koje treba biti 40—50 puta više nego li drvnog prirasta, odnosno godišnjeg uređajnog stečenog etata!) predmet rad a ili oruđe za rad ! Oni koji ne poznaju notornu, klasičnu, pravu definiciju »zakona vrijednosti« — kao da su iznenađeni zbog tih termina Marx-a. (Čini im se da su u protivurječju s njegovom tvrdnjom o »kapi u moru«, kada on zapravo govori o minulom radu, koji uopće nije baza za reprodukcionu vrijednost, tj. »vrijednost« — prometnu —). Stoga im ne preostaje drugo nego da smatraju da je to neke vrste »Licencia poetica« koju sebi može dozvoliti jedan K. Marx! A. K. Marx nije bio poeta već preciza n znanstveni radnik: šuma ne sadrži (grosso modo, naročito pred više od 100 godina) rada (minulog) ali pri stvaranju već društveno potrebnih godišnjih prirasta čovjek smišljenom djelatnošću djeluje putem oruđa za rad na predmet rada tj. on radi, proizvodi prirast, i taj drvni prirast ima reprodukcionu vrijednost! On ima dapače i minuli rad, ali to za vrijednost nije relevantno! Osnovne žive drvne mase u pravilu nemaju minulog rada, ali iste su upotrebne vrijednosti i cijene na tržištu, jer imaju vrijednost njihove reprodukcije! Kad bi ih posjekli, one bi se morale reproducirati s društveno potrebnim radom 20—25 puta većim od onog koji stvara godišnji drvni prirast! (To stoga što su za polovicu mlađe — u prosjeku — od šumskouređajnog sječnog etata jednakog drvnom prirastu.) Uostalom, ugledna grupa autora šumara-ekonomista organizacije FAO (Ujedinjene Nacije) u svojoj knjizi »Production et consommation forestieres « tvrdi da je već davno prošlo vrijeme kada je šumarstvo Evrope (naš dio svijeta, naše tržište)! sjeklo na račun zatečenih živih osnovnih drvnih masa — ono to sada svugdje čini na račun godišnjih drvnih prirasta! ad 3) — »Djevičanske šume, prašume« toliko (biološki spontano) s druge strane trule i propadaju... Inače tokom velikog niza godina one bi imale beskonačno veliku osnovnu dubeću drvnu masu — što ne stoji, već imaju približno uvijek podjednaku osnovnu živu drvnu masu. Prema tome, one nemaju pravi, u ekonomskom smislu riječi — drvni prirast. To nije ni čudno, jer je takav drvni prirast rezultat smišljenog rada šumskih radnika. Takve šume nisu uopće ušle u krug privrede, privređivanja (kao šume »na Marsu«). One razumljivo, nemaju vrijednosti ni cijene; one su |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 67 <-- 67 --> PDF |
prirodno dobro — i ništa drugo. Kada će društvene potrebe i napredak transporta toliko porasti da dođu do njih — njima će morati započeti gospodariti, i one će imati svoju reprodukcionu vrijednost; ukoliko je ne bi imale — to bi značilo da su se prepustile likvidaciji — obešumljenju ili čekanju »milosti od prirode« kroz daljnjih 100 i više godina ... Koliko bi to osudio budući progres i rastuće potrebe za drvom u toku tih daljnjih 100 godina! Mora se priznati društveno potrebni rad tolike mase šumskih radnika i stručnjaka koji rade na proizvodnji drveta na panju; to im je nekad bila i jedin a preokupacija, jer su tamo iskorišćivanje šuma vršili poduzetnici sa svojom radnom snagom, izvan šumarija i šumskih gospodarstava (npr. u pravilu za vrijeme stare Jugoslavije!). Ako njihov rad nije društveno potreban, nužan — zašto se dozvoljava taj napor, odnosno velika novčana sredstva njihova rada, zašto se vrši odnosno školovanje koje također traži razmjerno velika novčana sredstva? Prema državnoj statistici Jugoslavije — njezine šume imaju godišnji drvni prirast od oko 21 milion m3 drva na panju. A prema statistici FAO šume svijeta oko 2,17 milijardi m3. To je dokaz — koliko su one daleko od »djevičanskih šuma, prašuma«, odnosno običnog »prirodnog dobra« ... Kraljić je u svojoj disertaciji, izvevši račun u posebnom prilogu, »lege artis« dokazao, ako budemo proveli mjere proizvodnje drva na panju prema planovima koje je struka šumara Jugoslavije postavila i prihvatila na svojem Kongresu SITŠIDI u Ohrinu god. 1954. — da će do god. oko 2.000 drvni prirast šuma Jugoslavije narasti na dvostruki sadašnji iznos! šurić je analogno »lege artis« dokazao da je to moguće izvršiti čak u SR Hrvatskoj (koja je posljednjih 100 godina provodila relativno najintenzivnije uzgajanje šuma na području Jugoslavije)! ad 4) — Za nas i Evropljane je naročito važno naše, evropsko tržište. Može se reći da u Evropi nema »djevičanskih šuma, prašuma«, odnosno da u Evropi šume nisu samo »prirodno dobro« ... Nešto četinjača Evropa uvozi iz Kanade; i u Kanadi, pored intenzivne mehanizirane djelatnosti iskorišćavanja šuma, provodi se i te kako organizirana šumska-sjemenarska služba, proizvodnja šumskih sadnica na golemim rasadnicima uz pomoć najsuvremenije mehanizacije, umjetno obnavljanje posječenih šuma sadnjom šumskih sadnica, sjetvom sjemenja te intenzivna zaštita šuma (od požareva, insckata i si. najsuvremenijim aviometodama), uređivanje šuma i normalno šumsko gospodarenje. To smo imali prilike sami vidjeti »na licu mjesta«. Relativno male količine drva dolaze u Evropu iz Afrike; treba predpostaviti da je njihov dio rezultat možda tamošnjeg još nedovoljno planskog šumskog gospodarenja pa i devastiranja od prirode zatečenih šuma; treba li to biti mjerodavno za Evropu? K. Marx je pred 100 godina pisao samo o racio nalno m privređivanju, pa i o racionalnom šumskom gospodarenju. Pri tome je citirao uglednog agrarnog ekonomistu, koji, iako nije bio šumarski specialist, ipak mu je bilo jasno da za racionalno šumsko gospodarenje treba 40—50 puta više žive dubeće drvne mase od godišnjeg drvnog prirasta, odnosno šumskouređajnog sječnog etata ... Prema tome, uvijek se polazilo od racionalnog gospodarenja, a ne od nekakve stihijske pljačke »prirodnog dobra« ... Kada bi negdje na svijetu stanište, tj. tlo i klima, tako odgovaralo — kao i drugi uvjeti (socijalni, svijest ljudi itd.) — da bi se posječena šuma sama reproducirala s asortimanom i količinom drvnog prirasta na |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 68 <-- 68 --> PDF |
panju koji najbolje odgovaraju društvenim potrebama za drvom — na tim bogodanim mjestima bi gotovo čitava »reprodukciona cijena posječenog drva na panju« ostvarila se kao diferencijalna zemljišna renta plodnosti, pa i monopolna renta (ograničenost takvih uvjeta privređivanja) ... To stoga, što je notorno da u proizvodnjama koje se temelje na tlu, odnosno staništu (koje je ograničeno u stanovitom bonitetu), diktiraju tržišne cijene naj nepovoljnij i uvjeti (koji traže najveći rad, troškove, po jedinici proizvodnje) uz koje se mora proizvoditi da bi se uspjele pokriti društvene potrebe putem tržišta! To svakako vrijedi za poljoprivredu a analogno i za šumarstvo. Prema tome, jasno je da je Šuma u Evropi i objekt privređivanja ne samo za iskorišćivanje nego i za biološku proizvodnju šumskih sastojina, odnosno drva na panju; a da tržišne cijene određuju najnepovoljniji uvjeti ne samo iskorišćivanja nego i uzgajanja šuma (proizvodnje drva po panju). No, tržišne cijene proizvoda iskorišćivanja šuma stvaraju se na tržištu pa su očigledne; one sadrže u sebi nužno i »reprodukcione cijene drva na panju« koje se odnose na biološku fazu djelatnosti šumskog gospodarenja (šumarstva). Te cijene trebaju se iskalkulirati, uostalom kao što se trebaju iskalkulirati i šumske takse — jer one ne interesiraju krajnjeg potrošača — kupca već prvog proizvođača drva na panju, šumskih sastojina! Pri izračunavanju šumske takse se predpostavlja da se šuma iskorišćuje, što uvijek nije realno moguće — pa šumska taksa predstavlja nešto potencijalno, što još ne mora biti ostvareno, a možda i nikada se neće ostvariti: npr. vrijednost šuma zrelih i poluzrelih za sječu, prema zakonskim propisima koji su na snazi, utvrđuje se baš po šumskoj taksi; tu se odgovara na pitanje koliko bi se šumske takse moglo izvući za drvo — kada bi se sve takve šume u Jugoslaviji posjekle! Nije li to tek nešto potencijalno, ali nerealno? Onaj pak dio šumske takse koji se može iskalkulirati kao »neprodukciona vrijednost drva na panju« (analogno i »šumskih sastojina«) naprotiv nije ni potencijalan samo, niti nerealan; to drvo, odnosno te šume, pa i sve druge šume, za svoju reprodukciju traže određeni društveno potrebni rad — bez obzira da li se posjeku ili ne posjeku. Treba samo provesti tzv. induktivnu kalkulaciju te reprodukcione cijene drva na panju (šumskih sastojina). Razlika čitave šumske takse i »reprodukcione vrijednosti drva na panju« — odnosi se na diferencijalne zemljične rente položaja, monopolne zemljišne rente i eventualno apsolutne zemljišne rente. Ukoliko šume za sječu nisu dovoljno »otvorene« šumskim komunikacijama — izračunavaju se i negativne šumske takse, koje signaliziraju da još nije kucnuo čas njihova iskorišćivanja za tržište. Međutim, »reprodukcione vrijednosti drva na panju odnosno šumskih sastojina« uvijek su pozitivne, jer bez ikakvog rada nije ih moguće reproducirati u sadašnjim uvjetima procjene npr. u Evropi, pa i Jugoslaviji. ad 5) — Neki prepis nekog zakona — nema snagu ekonomskog zakona. Ali ako zakoni o šumama svi h država u Evropi, pa dapače i u s\ ijetu (vidi knjigu grupe istaknutih eksperata FAO — Ujedinjene Nacije — »Amministration et legislation forestieres«) -- predviđaju reprodukciju posječenog drva na panju, pa o obnovi šuma propisuju stroge odredbe sa sankcijama — to znači da je ta reprodukcija priznata kao društveno, potrebna! A to pak znači da se i najudaljenija sječina mora obnoviti šumom, razumljivo, intervencijom ljudskog šumskouzgajivačkog rada. To je — drugim 150 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 69 <-- 69 --> PDF |
riječima — opće priznanje (reprodukcione) prometne vrijednosti šumskih sastojina, odnosno drva na panju! Zar da samo naš Ustav to negira? Na koncu još samo jedna napomena: u nas niko ne sumnja da umjetno podignuta šumska kultura (i njezino drvo na panju) ima svoju reprodukcionu vrijednost. A koliko ima susjednih, možda istovrsnih, a možda i boljih (po položaju, plodnosti, strukturi i količini drva na panju, sposobnosti prirašćivanja i dr.) »prirodno« nastalih ili obnovljenih šuma; zar one da nemaju svoje reprodukcione vrijednosti? To se može postaviti čak i za pojedina stabla šumskog drveća . .. Nije apsurdno negirati vrijednost istom ili boljem drvu na panju, a priznavati je istom ili lošijem drvu na panju? To je potpuno apsurdno. Za svaku sastojinu pa i stablo trebalo bi, prema takvom apsurdnom zahtjevu, najprije istražiti da li je i kolika je posljedica ljudskog rada u proteklih 1—150 i više godina... Takva evidencija ne postoji nigdje na svijetu! Eto — do kakvih apsurna dovodi tvrdnja da je šuma — samo prirodno dobro! A zašto ga onda umjetno stvaramo, zašto ga čuvamo, njegujemo, zašto poskupljujemo njegovo iskorišćivanje — nego li zato da ga proizvedem o što više i steknemo imovinu što veće upotrebne i prometne vrijednosti! Napokon, treba spomenuti još da ima i šuma koje ne služe proizvodnji drva na panju — već drugim tzv. posrednim efektima (turizam, vodoprivreda, povijesni spomenici, predmeti znanstvenog istraživanja, i dr.). Sve te šume imaju drva na panju, koje bi se moglo također uži ti — da nismo im postavili druge posebne namjene ... Očito je da i one imaju svoje »reprodukcione cijene proizvodnje šumske sastojine« — i to takve i na takvom mjestu gdje bi one mogle vršiti svoje posebne namjene ... Na temelju svega što smo izložili — vidi se da se odnosni navod u nacrtu našeg Ustava treba korigirati, i to svakako! U njemu treba naglasiti da je šuma od interesa za privredu, posebne namjene, za sadašnju i buduće generacije naših naroda i ljudskog društva. Navedene su primjedbe sastavljene na žurno traženje pomoćnika sekretara, nadležnog za šumarstvo naše Republike — dipl. in. šum. Stanka Tomaševskog i dipl. ekonomista. Stoga su napisane kao koncept, »u jednom dahu« i predate mu na ruke 29. IX 1973. god. u 14 sati. U slučaju objavljivanja tog rada potrebno je izvršiti točno citiranje odnosnih citata, literature i si. te dalje oblikovanje za štampu. Te primjedbe umnožene su u 110 primjeraka: 100 za potrebe šumarskih stručnjaka (inženjera i tehničara), a 10 za potrebe studenata šumarstva na ovom Fakultetu. One trebaju poslužiti diskusiji o nacrtima naših novih Ustava SFRJ i SRH na javnoj raspravi koju je zakazao Sindikat radnika društvene djelatnosti SRH i Osnovna organizacija Šumarski fakultet za 10. listopada 1973. god. u 12 sati u dvorani 209/11. Prof. dr Branko Kraljić |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 58 <-- 58 --> PDF |
c — Cijene i poreska politika Smatramo da više nije opravdano držati cijene u lancu šumarstvo-prerada drveta zamrznutim, pa predlažemo da se sve cijene šumarstva, drvne industrije, celuloze i papira liberaliziraju. Stvarne cijene sirovina i poluproizvoda daleko su u praksi više nego što su odobrene. Ne vidimo svrhu zašto državni i društveni organi žmire nad tim. Tržišne cijene mogu napraviti reda u drvnoj industriji i industriji celuloze i papira. Nema bojazni da bi došlo do enormnog povišenja cijena, a osobito na proizvode drvne industrije, jer se ponuda i potražnja već izjednačuju. U početku bi moglo eventualno doći do nešto jačeg skoka cijena šumskih sirovina te piljene građe, ploča i furnira, ali bi to onda trebalo regulirati uvozom. Smatramo isto tako da nema nikakvih opravdanja da se proizvodi šumarstva nalaze u nadležnosti republika, a drvni proizvodi u naležnosti federacije, pa predlažemo ili jedno ili drugo, za sve proizvode. Predlažemo da se stope poreza na promet namještaja u zemlji snize na ukupno do najviše 15°/o (savezni, republički i općinski porez na promet). Sada pp. iznosi ukupno 22,5% i to: opći 12,5%, republički u SRH 4%, u BiH 1,5% u Makedoniji 3,5%, u Sloveniji 3%, u Srbiji 4% i općinski od 5 do 9%. Na kraju željeli bismo reći i to da bi komorski sistem trebalo učiniti efikasnijim, a udruženja i instituti (to da odluči privreda) trebali stvarno postati zajedničke odnose razvojne službe privrednih organizacija. Međutim, dok je ovako organizirana, privreda o tome i ne može odlučiti. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 59 <-- 59 --> PDF |
3. O AKUMULATIVNOSTI U ŠUMSKOJ PROIZVODNJI Dr Zvonimir Potočić Sistem, primijenjen na gospodarenje šumama, sudeći po svemu, zadržat će se u nas i dalje. Stav društva, da se šume održavaju i unapređuju iz dijela viška vrijednosti koji se ostvaruje iskorišćivanjem šuma, ne omogućuje ni dovoljno brz, a ni dovoljno ravnomjeran razvoj šumskog fonda, jedno zbog nedovoljnih takvih sredstava, a drugo zbog otežanog i ograničenog prelijevanja tih sredstava. Ovom prilikom želimo se osvrnuti na kretanje akumulativnosti šumske proizvodnje, koja se u postojećem organizacijskom modelu šumarstva ispoljava bitnom za unapređenje šuma, budući da su ta sredstva praktički jedini izvor za razvoj šuma. Višak vrijednosti, s obzirom na važeće privredne instrumente u šumskoj proizvodnji, sastoji se iz više dijelova: — amortizacija šuma (za regeneraciju šuma); — fondovi šumsko privredne organizacije; — ugovorne i zakonske obaveze; — dio za fond na nivou šumskog gospodarstva; — eventualna »dobit« šumsko privredne organizacije. Ukupna veličina viška vrijednosti zavisi, naravno, o kvantitativnoj i kvalitativnoj osobi i vrsti šumskog fonda te o visini troškova eksplotacije šuma. Uz pretpostavku da je šumski fond konstantna veličina što (za dulja vremenska razdoblja i dovoljno velika područja kao što je republika, npr.) uglavnom i jest, veličina viška vrijednosti zavisi o troškovima eksploatacije šuma. Prema kretanju troškova eksploatacije šuma kreće se i veličina viška vrijednosti, ali u obratnom smjeru: smanjivanje troškova eksploatacije znači povećanje viška vrijednosti i obratno. Simbolična formula za tu vrijednost može se prikazati ovako: V = C —E V = višak vrijednosti, C = postignuti iznos za eksploatirane šumske Sortimente, E = troškovi eksploatacije. Problem na koji želimo ukazati sastoji se u tome da se razaberu promjene međusobnih odnosa veličine »C« i veličine »E« u budućim razdobljima. Ukoliko razlika »C — E« raste, raste i »V«, i obratno. Ne radi se, dakle, o časovitom odnosu tih veličina, nego o tendencijama kretanja njihovih iznosa. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Uzmimo ponajprije iznos »C«. U šumarskoj ekonomici uzima se kao dokazano, da cijena drveta postepeno raste, premda u tom pogledu ne postoji dovoljno istraživanja.* Uz pretpostavku konstante količine, a uz porast cijena, veličina »C«, može se pretpostaviti da raste. Kako stoji stvar s kretanjem troškova eksploatacije šuma? Poznato je, da se povećanjem gustoće šumskih komunikacija i primjenom mehanizacije mogu časovito smanjiti troškovi eksplotacije (uglavnom transporta). — No, može li to ići u beskonačnost, ili postoje granice do kojih se to povećanje produktivnosti rada ekonomski »isplati« u zadovoljavajućoj mjeri? S ozbirom na način gospodarenja šumama koji možemo (i smijemo) primijeniti u našim šumama, skloni smo zaključiti, da u tom pogledu ne možemo više naročito mnogo očekivati. Mehanizacija u eksploataciji šuma se još može u određenoj mjeri povećavati, ali ostaje činjenica da je u šumarstvu, po prirodi stvari, veoma nizak tzv. organski sastav kapitala, posebno ako se iskaže kao odnos vrijednosti oruđa za rad po zaposlenom. U slijedećem pregledu imamo iskazane vrijednosti oruđa za rad po 1 zaposlenom u nekim djelatnosti u 1.000.— st. din za 1972. god. (vrijedno sti za SFRJ). Ukupna Industrija Poljoprivreda Poljoprivredna Šumarstvo privreda dobra 4.954 6.104 3.508 3.731 1.559 Vrijednost oruđa za rad po 1 zaposlenom u šumarstvu iznosi svega 0,31 od prosjeka privrede SFRJ, a svega 0,25 od prosjeka industrije SFRJ. Poznato je da je i u poljoprivredi teško primijeniti mehanizaciju, pa ipak ona u šumarstvu iznosi svega 0,44 od prosjeka u poljoprivredi (društveni sektor). U šumarstvu SR Slovenije, gdje je mehanizacija najdalje doprla u šumske radove, vrijednost oruđa za rad iznosi svega 0,56 od prosjeka poljoprivrede. Sigurno je, da će se mehanizacija šumskih radova povećavati, ali je isto toliko sigurno, da taj porast više neće biti ni brz, na ni velik. U kolikoj mjeri mehanizacija smanjuje troškove u eksploataciji šuma, nije baš sasvim jasno. Ćini se da je često nužna više zbog pomanjkanja šumskih radnika i radi manje zavisnosti od davalaca transportnih usluga. Može se ipak pretpostaviti, da se racionalnom upotrebom mehanizacije postižu i određeni ekonomski efekti. Međutim, ostaje svakako činjenica, da je domet primjene mehanizacije razmjerno ograničen, i da će i ubuduće mehanizacija zaostajati u odnosu na sve ostale djelatnosti. Prema tome će i produktivnost rada zaostajati iza produktivnosti rada u ostalim djelatnostima. Odatle slijedi, da će i dalje ljudska radna snaga morati ostati, s ozbirom na broj, važan faktor u šumskim radovima. Gradnja šumskih komunikacija i napredovanje mehanizacije može još neko vrijeme utjecati na sniženje troškova eksploatacije, ali će se u istom * Poznato je samo jedno istraživanje koje zadovoljava znanstvene kriterije, i to o kretanju cijene piljene građe četinjača u USA. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 61 <-- 61 --> PDF |
periodu jedan drugi faktor u troškovima eksploatacije šuma postepeno povećavati, a to je prosječan osobni dohodak zaposlenih. Osobni dohoci zaposlenih u privredi uopće rastu približno istom stopom kojom raste produktivnost rada u privredi, a osobni dohoci zaposlenih u šumarstvu, zbog nekomfornih uvjeta rada i većom stopom, što se neće moći podmiriti iz nedovoljnog povećanja produktivnosti u šumskoj proizvodnji. Zbog toga se i kod nas sve više približava vrijeme u kojem nećemo moći računati s daljnjim sniženjem troškova eksploatacije šuma, i to prvenstveno uslijed budućeg sve snažnijeg povećanja životnog standarda uopće. Imajući dakle u vidu razmjerno ograničene mogućnosti mehaniziranja radova u šumarstvu s jedne strane, a budući snažan porast osobnih dohodaka u privredi uopće s druge strane, nameće se zaključak o budućoj tendenciji porasta troškova eksploatacije šuma. Ako u tom svjetlu promatramo buduće kretanje odnosa »C — E«, može se dogoditi, da očekivani porast troškova eksploatacije šuma smanji, ili sasvim eliminira očekivani porast cijena drveta na svjetskom tržištu. Odatle slijedi, da će se i veličina »V« (višak vrijednosti) slabo, ili nikako povećavati.* Naprijed je već navedeno, da se u našem modelu organizacije šumarstva kao praktički jedini izvor sredstava za razvoj i unapređenje šuma i šumske proizvodnje pojavljuje upravo navedeni višak vrijednosti »V«. Međutim, u tom našem modelu šumarstva se iz postignutog viška vrijednosti podmiruju ne samo troškovi neposrednih radova na održavanju, njegovanju, uređivanju i zaštiti šuma, nego i sve stručno i tehničko osoblje zaposleno u poslovima »uprave šuma« (koji izdaci su u našem modelu, nažalost, zbrojeni zajedno s takvim izdacima koji se odnose na eksploataciju šuma, što zamućuje jasan uvid u odnose troškova!). Ti su izdaci poznati u šumarskoj ekonomskoj literaturi pod nazivom »upravni troškovi«, i u kalkulacijama se označavaju sa slovom »v«. To su troškovi fiksnog karaktera, režijski troškovi, i sačinjavaju glavni dio troškova gospodarenja i upravljanja šumama. Intenziviranjem gospodarenja šumama, broj »upravnog« osoblja raste, a njihovi osobni dohoci, ionako iznad prosjeka privrede s obzirom na visoke kvalifikacije, rastu usporedo sa životnim standardom i sačinjavaju sve veći udio u troškovima gospodarenja šumama. Zbog toga ostaje sve manje sredstava iz vlastitih izvora za neposredne radove oko unapređenja šumskog fonda. Takav trend kretanja tih slobodnih sredstava za unapređenje šuma nije kod nas još tako očit, budući da još postoje određene »rezerve« za primjenu mehanizacije, i budući da u našoj ekonomici još za sada životni standard ne raste tako rapidno kao u privredno razvijenim sredinama, i budući da u nas još postoje rezerve radne snage s niskim životnim standardom. Ali, takav je trend i odviše jasan upravo u razvijenim sredinama. Prema statističkim podacima, u SR Njemačkoj u državnim šumama je takav trend veoma očigledan, kako se to može razabrati iz slijedećih podataka:** * U krajnje nepovoljnom slučaju mogao bi se višak vrijednosti i smanjivati, ukoliko bi brže rasla veličina »E« od veličine »C«. ** Statistisches Jahrbuch über Ernährung, Landwirtschaft und Forsten 1968., Hamburg 1968., prema mr. ing. I. Winkler, Ljubljana 1969. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 62 <-- 62 --> PDF |
adina Bruto dohodak Trošak Ćist dohodak Čist dohodak DM/ha DM/ha DM/ha DM/ms 1956. 342 208 134 29 1960. 296 245 51 12 1965. 338 316 22 4 Za 10 godina porastao je trošak u šumskoj proizvodnji od 100 na 152 (u indeksnom pokazatelju) a čist dohodak spao je na 16% od onog u 1956. god., odnosno na 14% ako se računa po 1 m3. Takovo kretanje pokazuje i jedno istraživanje poznatog šumarskog ekonomiste, dr Juliusa Speer-a, profesora šumarske politike na univerzitetu u Munchenu i predsjednika sekcije J. N. F. R. O. za šumarsku ekonomiku. Njegovo se istraživanje odnosi na državne šume u Bavarskoj.* Vrsta troškova Troškovi u mil. DM 1952. 1958. Indeks Uprava šuma (s uključenim zemlj. porezom) Uzgajanje šuma Gradnja i uzdržavanje puteva Razni drugi troškovi Sječa i privlačenje drveta Porez na promet proizvoda 30,6 21,9 14,7 11,1 21,1 2,5 46,9 28,7 23,4 14,3 41,8 3,3 153 131 159 129 198 132 101,9 158,4 155 Treba napomenuti, da je sječa u 1952. god. iznosila 2,824.000 m3, a u 1958. god. 2,852.000 ms neto sortimenata, od kojih je četinjavih bilo nešto preko 70%. Dakle, podjednake količine u obje godine, i to razmjerno lakih sortimenata za primjenu mehanizacije. Najviše su porasli troškovi eksploatacije šuma (indeks 198), zatim troškov igradnje i uzdržavanje puteva (indeks 159) i troškovi »uprave« (upravna režija). Navedeni podaci nesumnjivo pokazuju da troškovi u šumskim radovima rastu brže nego što to omogućuje povećanje produktivnosti rada, i da se, dosljedno tome, istim tempom smanjuju vlastita slobodna sredstva za ulaganje u poboljšanje šumskog fonda. Iz ovih razmatranja proizlazi zaključak, da se zakonomjerno smanjuju vlasita sredstva za prostu i proširenu reprodukciju u šumskoj proizvodnji, i da će se ta zakonomjernost odraziti i u našoj zemlji u idućim razdobljima. Ako je tome tako, a izgleda da jest (jer se ne ukazuje nikakva pojava koja bi potkrepljivala suprotna kretanja), onda je to veoma važan putokaz za kreiranje određenih privrednih instrumenata u budućoj šumsko pri * Julius Speer, Kostenpreiskalkulation in der Fortwirtschaft, München, 1959. godina. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 63 <-- 63 --> PDF |
vrednoj politici. Na osnovu te zakonomjernosti moramo pred društvo posta viti zahtjev za ukidanje raznih obaveznih davanja i za stvaranje mogućnosti za dodatna (nepovratna) sredstva, ukoliko društvo želi da se šumski fond očuva i poboljša. Pozivom na ovu zakonomjernost, trebalo bi revidirati sve naše dugoročne planove razvoja šumarstva koji predviđaju porast vlastitih slobodnih sredstava u idućim razdobljima, jer je činjenica da se stvarnost kreće upravo u obrnutom smjeru. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 56 <-- 56 --> PDF |
4 — Da se % povraćaja carine plaćene na uvezeni repromaterijal koji se upotrebljava za proizvodnju robe za izvoz sa l°/o koji uživa drvna indu strija u cjelini, poveća na 3°lo za industriju namještaja. 5 — Da se povećaju poreske olakšice prilikom izvoza u razvijene prekomorske zemlje sa 7 na 12"Io, a za zemlje u razvoju sa 12 na 16°fo. 6 — Da se uvedu bescarinski kontigenti kod uvoza iverica, tkanina i furnira. b — U oblasti investicija Novostvorena vrijednost i fondovi drvne industrije dovoljni su da podmire tek 50% stvarnih potreba za modernizaciju proizvodnje. Ni izdaleka nisu dovoljni za nove objekte i znatnije proširenje postojećih. Da bismo održali korak s drugima trebalo bi u slijedećih 5 godina iz izvora sa strane godišnje cea 90 min dinara za investicije. Izgubiti ćemo korak s drugima ukoliko se naredne 2 godine ne uspije započeti izgradnju: Vrijednost investicije. 1. jednog kapaciteta građevne stolarije za proizvodnju prozora 200 min din. 2. rekonstrukciju jednog kapaciteta za proizvodnju vrata 30 min din. 3. jednu tvornicu iverica 200 min din. 4. 2 kapaciteta za proizvodnju stolica 45 min din. 5. modernizaciju primarne prerade 80 min din. 6. modernizaciju i dovršenje objekata finalne prerade 150 min din. SVEGA 705 min din. U izgradnji kapaciteta pod 1, 2 i 3 drvna industrija mora učestovavati sa svojim sredstvima u visini od 20 — 25%, dok bi u drugim objektima mogla učestovati sa do 50%. Problemi investicija traže određeniji i odlučniji stav i Naslova, jer bez usmjerenja sredstava i u ovu granu ne mogu se očekivati značajniji rezultati. Ovim brojkama nisu obuhvaćene sve potrebe drvne industrije. c—Obrtna sredstva Već je poslovično da drvna industrija nema potrebnih obrtnih sredstava, a s druge strane prisiljena je koristiti tuđa kratkoročna sredstva, što onda ionako malu akumulaciju oduzima. U ovom momentu drvnoj industriji nedostaje cea 350 min din. trajnih obrtnih sredstava. O ovom smo problemu iscrpno upoznali Sekretarijat za industriju i Izvršno vijeće našim pismom od 18. XI 1972. god. Smatramo da je naša grana po pitanju trajnih obrtnih sredstava zapostavljena, pa zahtjevamo da nam se, ako ne sve, a ono dio sredstava dodjeliiz emisije. Danas drvna industrija nema pokrivene zalihe s obrtnim sredstvima. Sada dolazi ponovo povišenje cijena osobito sirovina i ostalih repromaterijala, što će još više potencirati probleme pomanjkanja trajnih obrtnih 138 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 57 <-- 57 --> PDF |
sredstava. Amortizacija nije dovoljna da pokrije anuitete, a akumulacija ne može pokriti ni potrebe na obrtnim sredstvima. Eto zašto drvna industrija nije investiciono sposobna i zašto je u pitanju daljnji razvoj ako se ne pronađu izvori van nje same. d — Problemi organiziranosti grane Teško je dati decidiran odgovor na pitanje zašto se nedovoljno brzo i zašto se nedovoljno efikasno ne koriste amandmanske mogućnosti organiziranja grane. Ali su sigurno najveća prepreka tomu — subjektivne ljudske slabosti. Nama u drvnoj industriji očito nedostaje to što još nije provedena odgovarajuća suradnja i povezanost i između proizvodnje i trgovine u većem obimu. Sada su ti procesi u toku dogovaranja. Mislimo da dijelom i zbog dosadašnjih labilnih veza na liniji proizvodnja — trgovina drvna industrija nema konkretnih razvojnih ostvarenja. Radi toga brzo treba mjenjati odnose. Integraciona povezivanja unutar drvne industrije još se ne razvijaju u potrebnoj mjeri. Krug je i dalje zatvoren na nivou ranijeg poduzeća. Treba bez uvijanja reći da u uvjetima disproporcije između ponude i potreba drvnih sirovina, šumarstvo obilno koristi monopolistički položaj. Sporazumi i ugovori sa šumarstvom točno su onakovi kako ih zahtjeva šumarstvo. Ovo se ne smije shvatiti kao prigovaranje šumarstvu, ali jednome prigovaramo a to je da bez sporazuma i ugovora o dugoročnoj suradnji i integraciji sa svojom sirovinskom bazom drvna industrija ne samo da ne može imati dobre razvojne programe, nego ih uopće ne može ni donijeti. U takvoj situaciji onda drvna industrija ne može efikasno razvija i planirati razvoj pratećih djelatnosti (kemijske, metalne, tekstilne industrije.). Prema tome između šumarstva i drvne prerade moraju se temeljito regulirati dugoročni odnosi, jer postojeći odnosi vode u nerazvijenost. Prepreka za integralnu povezanost sa šumarstvom u drvnoj industriji, uglavnom nema. Da bi se pospješili što bolji i svrsishodniji odnosi šumarstva i prerade predlažemo da se formira jedinstveni Sekretarijat z.a šumarstvo, preradu drva i celulozu i papir. Mi smo izradili studiju mogućnosti dugoročnog razvoja drvne industrije do 1985. godine. Ovaj program međutim neće živjeti ukoliko ga dogovorom ne prihvatimo obveznim. Drvna industrija je radno intenzivna grupa i s tog stajališta je ona interesantna i prema njoj bi morao biti drugi tretman u ekonomskoj politici republike. Ona je dakle interesantna sa stajališta zaposlenosti radne snage, a to za sobom povlači veće mogućnosti rješavanja komunalnih problema — prosvjete, zdravstva, itd., tim više što je rasprostranjenost tvornica takova da pokriva sva područja, a osobito nerazvijena područja i manja naselja. Nama bi bila korisna politička podrška oko postizanja dogovora i sporazuma da i na dalje ne dolazi do dupliranja nekih kapaciteta, a jednakotako nam je potrebna podrška IV-a i CK na pitanjima integracije u drvnojindustriji. To tim više što su koncepcije i poimanje o integracionim zahvatima i organiziranosti grane onih koji u gradu rade, različiti. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 70 <-- 70 --> PDF |
II. DRUŠTVENI DIO PLENUMA TAJNIČKI IZVJEŠTAJ o radu Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske u proteklih 16 mjeseci tj. od 86. skupštine Saveza, koja je održana 9. 6. 1972. g. u Zagrebu do danas. (Izvještaj je podnio tehn. tajnik Saveza ing. R. Antoljak). Sadanji Upravni odbor, koji je izabran na 86. skupštini, broji 11 članova i na čelu mu je kao predsjednik ing. S. Tomaševski. U ovom času naš Savez okuplja 17 teritorijalnih Šumarskih društava koja djeluju na području SR Hrvatske. Ovdje ne računamo 4 šumarska društva: Buzet odnosno Pulu, zatim Kutinu, Ogulin i Delnice. Zadnja veza sa ŠD-Pulom odnosno Buzetom bila je 1963. g. U Delnicama nije niti bilo formirano Šumarsko društvo, iako se tamo 1967. g. održao Plenum Saveza. Veza sa ŠD Kutinom je trajala do 1966. g., odnosno do 1968 g. kada je na tom području održan, također, Plenum Saveza. Sa ŠD Ogulinom nema nikakvog kontakta još od 1967. g. Prema ovim podacima, uprava Saveza računa da na području SRH djeluje 17 teritorijalnih ŠD, preko kojih je u članstvo okupljeno oko 1890 inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije. Naime, do 1970. g. smo raspolagali barem nekim podacima, ali kasnije naša veza sa ŠD sve je više slabila, zapisnici i podaci o društvenom radu terena sve manje i manje su stizali u Savez. Prema tome, niti za ove sadanje podatke ne možemo reći da su sigurni i točni. Predpostavljamo da u ovoj brojci nije obuhvaćeno u članstvo preko 600 — 800 inženjera i tehničara aktivnih radnika šumarstva i drvne industrije kao i umirovljenika. Kao karakterističan primjer neobuhvaćanja u članstvo ŠD naših kolega navodimo primjer ŠD Zagreb gdje živi, djeluje ili su umirovljenici preko 450 inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije. Međutim, ŠD Zagreb ima prema svojoj evidenciji učlanjeno 271 inženjera i tehničara. Za komparaciju i naš nemar navodimo da je u ŠD Ljubljana 1972. g. bilo ubuhvaćeno u članstvo 352 inženjera i tehničara. Za mandatno razdoblje od 3 godine, U. O. Saveza sastavio je Plan rada 1972—1975. g. Svim teritorijalnim ŠD dostavljen je ovaj Plan rada, kao što im se redovno dostavljaju i zapisnici održanih sjednica U. O. Saveza, koji se osim toga redovno objelodanjuju i u Šumarskom listu. Važnije točke ovo 3-god. plana rada jesu: 1. Sprovoditi i realizirati zaključke »Akcionog programa«, koji je donesen 1972. g. i u cijelosti prihvaćen po teritorijalnim šumarskim društvima. 152 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 71 <-- 71 --> PDF |
2. Organiziranim radom i svojom aktivnošću Savez i teritorijalna ŠD doprinijeti će unapređenju kvaliteta i pouzdanosti proizvoda šumarstva i drvne industrije kao i stručnih usluga naših članova. Mi smo se na ovaj način priključili rezoluciji Savezne Narodne Skupštine, koja je 1972. i 1973. g. proglasila godinama kvalitete. 3. Prilikom rješavanja stručne problematike šumarstva i drvne industrije, Savez će se i njegova terenska ŠD preko svojeg brojnog članstva uključivati u rad i predlagali zajedničke stavove i najbolja rješenja. 4. Savez i njegova ŠD pravovremeno će započeti sa pripremama oko organiziranja proslave 100-g. izlaženja Šumarskog Lista, u cilju što dostojnije proslave neprekidnog izlaženja lista i 130.-g. osnutka ŠUMARSKOG ODSJEKA PRI HORVATSKO-SLAVONSKOM GOSPODARSKOM DRUŠTVU (osnovan 1846. g.). 5. Povećati napore i nastojanja oko denacionalizacije našeg »Šumarskog doma«, te pokušati ishoditi rješenje o vraćanju 50°/o nacionaliziranog dijela natrag u vlasništvo Saveza. 6. Formirati i izdati ADRESAR, odnosno almanah svih inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije SR Hrvatske do 1976/77. g. 7. Započeti s pripremama oko izdavanja: a) šumarskog i drvno industrijskog godišnjeg kalendara; b) Malog-đepnog šumarsko-tehničkog priručnika I, II i III; c) Šumarske bibliografije 1955—1975. g. — III dio. 8. U cilju ojačanja materijalne baze Saveza nastaviti sa izdavanjem neophodno potrebnih i obnovljenih formulara i tiskanica za potrebe šumarstva, uz obvezu šumskih gospodarstava i šumarija da će ih i dalje nabavljati samo kod Saveza. Iz slijedećih redaka i dokumentacije ovoga tajničkog izvještaja razabire se da je Savez utvrđujući svoje dugoročne zadatke uskladio svoje djelovanje sa nastalim promjenama i pojačao suradnju sa Socijalističkim savezom, Sindikatom, privrednim komorama SR Hrvatske te sa republičkim i druglim samoupravnim strukturama našega društva. Tako npr. Savez sa teritorijalnim Šumarskim društvima — sudjeluje u akcijama na stabilizaciji naše privrede: — aktivno djeluje u radovima oko zaštite čovjekove sredine, —- unapređenju kvalitete produkata čovječjeg rada, — u donošenju šumarskih zakona i pratećih tehničkih propisa, — u preuzimanju odgovornosti za zaštitu stručnosti, — organiziranju stručnih skupova i razmjeni iskustva, — vodi akciju da se Savez i teritorijalna Šumarska društva priznaju kao tijela za ocjenu stručnih elaborata i razvojnih programa iz područja šumarstva i drvne industrije i da se tako uključimo u sistem odlučivanja te da čvrsto zauzmemo i branimo argumentirani stav struke. Naših 17 aktivnih Šumarskih društava obuhvatila su, kako smo to naprijed iznijeli, posljednjim podacima oko 1890 inženjera i tehničara, od čega je inženjera 1100 ,a 790 su tehničari. U teritorijalnim ŠD je u toku 1972/73. održano 28 stručnih predavanja, 18 stručnih ekskurzija po domovini i jednim dijelom u inozemstvu. U svemu su ŠD održala prema njihovim izvještajima 57 sjednica i 6 šumarskih zabava. 153 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 72 <-- 72 --> PDF |
— U ovom izvještaju ističem Šumarsko društvo — Vinkovci, kojega vodi predsjednik ing. A. Jurić. Ovo ŠD obuhvaća 129 IT. U razdoblju od proteklih 16 mj. održali su 2 stručna predavanja: 1) prof, dr M. Vidaković: Dosadanja perspektiva i dostignuća oplemenjivanja šum. drveća u SRH, i 2) prof, dr P. Fukarek: Prašuma Peručica i njezine prirodne rijetkosti. Društvo je vodilo i raspravu o nacrtu Zakona o šumama te su stavljene brojne primjedbe i nadopune. Otkriven je spomenik ing. Tugomilu Rogini, koji je tragično preminuo. Šumarsko društvo Vinkovci je organiziralo veoma uspjelu ekskurziju u Bosnu. Tom su prilikom posjetili drvnu industriju Blažuj i »Maglić« u Foči, i obišli Peručicu, Sutjesku, Tjentište i šume Igman planine. Prihvatili su članove šumskog gospodarstva Celje, koji su razgledali šumske i drvno industrijske objekte slavonskih šumarija. U 1974. g. pred ŠD Vinkovci je proslava 100 godina organiziranog šumarstva Istočne Slavonije odnosno proslava 100 g. Brod, I. O. Evo nekoliko podataka iz izvještaja ŠD BJELOVAR, kojem je na čelu ing. T. Krnjak. Društvo broji 127 inženjera i tehničara. U proteklom razdoblju održano je 8 sjednica. Održana su 4 predavanja o aktualnim temama: Ustavnim amandmanima, zatim o opće društvenom dogovoru i samoupravnom sporazumu, mjestu i ulozi rukovodioca prilikom sprovođenja ustavnih amandmana, sudjelovali su u izradi prednacrta republičkog Zakona o šumama i dr. Organizirali su ekskurziju do: Šumskog gospodarstva — Postoj na, razgledali šumsku mehanizaciju u Grazu, ekskurziju u Italiji, Osijek i na sajam u Novi Sad. Održali su i 3 šumarske zabave: u Grđevcu, Miokovićevu i Bjelovaru. Ovdje je potrebno istaknuti, također, i dobar rad ŠD — KOPRIVNICE, koje okuplja ukupno 95 inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije. Predsjednik društva je ing. E. Gazivoda. Održali su 6 sjednica U. O., ali zapisnike kao ni izvještaj sa godišnje skupštine, koju su održali još 1972. g., nisu dostavili Savezu. Od stručnih predavanja koja su održali spominjemo: ing. J. Pintar: »Plantaže topola nakon 10 godina«, ing J. Gregurec: »Konverzija lišćara i četinjara«, ing. S. Lovošević: »Upotreba drveta za ambalažu i papir«, ing. E. Gazivoda i ing S. Ivković: »Eksploatacija šuma i prerada drveta sa akcentom na pilanu Đurđevac«, ing. M. Tomek: »Zaštita šuma danas«, a koreferat po ovoj temi: ing. M. Tompak. Članovi ŠD posjetili su u Nazarju jedinstveno integrirano poduzeće šumarstva i drvne industrije u Sloveniji, obišli šumski rasadnik Močila, plantaže topola i kulture četinjača i plemenitog oraha na području Šumskog gospodarstva Sisak, razgledali tvornicu furnira i ploča u Bosanskom Novom, tvornicu »Natron« u Maglaju i rasadnik četinjara u Doboju. Ističemo i primjer ŠD — SISAK koje okuplja 153 inženjera i tehničara na svojem širokom području u općinama: Petrinji, Kostajnici, Glini, Dvoru i Sisku. Na čelu društva je ing. A. Zahirović i tajnik ing. Harapin. Zadnju su god. skupštinu održali 1971. g. i nisu nam poslali kao ni druge izvještaje o radu društva. Održali su 7 sjednica U. O. i 3 sastanka cjelokupnog članstva. 154 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 73 <-- 73 --> PDF |
Održana su 4 predavanja sa temama: 1. Perspektiva razvoja ind. prerade drveta na sisačkobanijskom području i zadaci struke na realizaciji ovoga razvoja; 2. Mogućnost dugoročnog razvoja drvne industrije u SR Hrvatskoj do 1985. g.; 3. Regeneracija hrasta lužnjaka u Posavju na području Šumarije Sunje i Dub ice — ekskurzija; 4. Perspketivni razvoj šumarstva SRH do 1985. g. Dr B. Prpić i mr S. Matić (kao predstavnici Saveza i Šumarskog fakultera) sudjelovali su u Savjetovanju ŠD Sisak u VI/73, o problemu regeneracije hrasta lužnjaka u nizinskim šumama. Potrebno je istaknuti i rad ŠD — VIROVITICE, koja okuplja 64 člana. I ŠD Virovitica održalo je svoju skupštinu 1972. g. i do danas nije poslalo zapisnik o radu ove skupštine. ŠD — ZAGREB okuplja preko 271 IT. Ono je do danas održalo samo 1 sastanak i 3 predavanja iz područja geografsko-šumarskog i to: Ing. P. Ziani: »Vegetacija, planine i naselja predsahar. područja Sjev. Afrike«; Ing. P. Strineka: »Zemlja, ljudi i običaji Kenije«; Ing. P. Strineka: »Gradovi, ceste, vodoprivredne naprave i grad. objekti u USA« (sve kolor-diapozitivi). Prisutno je bilo preko 40 inženjera i tehničara što je dokaz da ima zanimanja i za ovakav način rada. U centru šumarstva i drvne industrije Hrvatske ovo bi društvo moralo mnogo bolje i uspješnije djelovati, pogotovo što u svoje članstvo okuplja inženjere i tehničare Šumarskog fakulteta, Instituta, šumskog gospodarstva Zagreb, Poslovnog udruženja proizvođača drvne industrije, Poslovno udruženje šumsko privrednih organizacija, Exportdrveta i ostale, gdje ima još itekakovih društvenih radnika i entuzijasta struke. Evo nekoliko primjedaba i konstatacija iz izvještaja teritorijalnih ŠD koje je vrijedno čuti i koji će nam danas poslužiti kao baza za diskusiju: ŠD — BJELOVAR: najveća poteškoća u radu je povezivanje sa inženjerima i tehničarima koji su zaposleni u drvnoj industriji. Osim toga, tamo se teško osiguravaju financijska sredstva za normalan društveni rad. Nadalje, smatra da u Šumarskom Listu ima previše naučnih tema, koje sa praksom imaju veo ma malo zajedničkoga. ŠD — GOSPIĆ: priznaje svoj nerad još od 1967. g. Međutim, osnovan je izvršni odbor društva na čelu sa ing. M. Vardom i svi su izgledi da će društvo ipak proraditi i da će se u slijedećem tajničkom izvještaju reći mnogo više o ovome društvu. ŠD — KARLOVAC: preko svojeg predstavnika ing. S. Lukačića ističe mane svojega velikog područja pa je članstvo teško okupiti. Osim toga, društvo je suočeno sa financijskim poteškoćama već duže vremena. Obećava da će uskoro održati godišnju skupšlinu i donijeti program rada za 1974. i dalje sve do 1976. g., kad će biti proslava 130 g. šumarstva Hrvatske i 100 godina izlaženja Š. L. SD — NAŠICE: na čelu s predsjednikom ing. S. Ivkovićem obećajc, da će ŠD donijeti naskoro svoj plan rada za 1974. g. i biti mnogo aktivnije. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 81 <-- 81 --> PDF |
koje je zainteresirana većina članstva, a koje bi preko šumarskih društava i Saveza moglo i moralo dati još i više. Postoji niz neriješenih stručnih problema, različiti i šaroliki stavovi. To nas sve nagoni da se služimo slobodnom tribinom Saveza gdje stručnjaci iznose svoja mišljenja i probleme, oslobođeni mogućih raznih obveza i pritisaka uvjetovanih radnim mjestom ili ustanovom gdje takav stručnjak radi. — Putem i preko zapisnika održanih sjednica Saveza i terenska ŠD dobivaju kompletniji uvid u važnija stručna zbivanja, dok ostali inženjeri i tehničari naše struke mogu da prate te aktualne događaje putem Šumarskog Lista. Smatramo, da je ovakovo prikazivanje događaja (zadužen predsjednik Saveza ing. S. Tomaševski) privuklo članove Upravnog Odbora i Nadzornog odbora da redovno dolaze na sjednice Saveza, a objavljivanje ovih zbivanja u Šumarskom Listu predstavlja dio naše šumarske povijesti, registriranje događaja iz naše šumarske politike i registriranje kretanja i praćenja rada naših brojnih organizacija i reorganizacija. Mi ćemo ovim putem nastaviti i nastojati da naše društveno glasilo zabilježi svaku veću promjenu, svako veće zbivanje, kao i promjenu ili obnovu svakog temeljnog šumarskog propisa ili zakona i si. — Svakako da se Savez treba više uključiti u problematiku operative i terena, ali bi to trebalo tek tada učiniti kad teren osjeti potrebu da ojača svoje ŠD i potrebu za pomoć i vezu sa matičnim Savezom. U Zagrebu ova je veza u posljednje vrijeme znatno oslabila. — Osnovna je stvar u ovom času da ŠD jače aktiviraju svoj društveni rad i izaberu prodoran i marljivi U. O., zatim pronađu i osvoje za sebe društvene prostorije i pristupe formiranju evidencije svih zaposlenih inženjera i tehničara na svojemu području, kako u šumarstvu tako i kod drvno industrijskih poduzeća. — Ovaj zadatak registriranja svih zaposlenih inženjera i tehničara šumara i drvaraca na svojem području i u svojim radnim organizacijama, a kroz to i evidentiranje i učlanjivanje članstva, stvoriti će bazu za izradu ALMANAH-a svih zaposlenih u šumarstvu i drvnoj industriji sa srednjom, višom i visokom stručnom spremam, koji bi se tada otštampao bilo u š. L. ili Šumarskom kalendaru. Ovakova evidencija doprinijela bi boljoj preglednosti i informiranju gdje je tko i na kojem mjestu. — Savez, a to se odnosi i na terenska ŠD, svojom aktivnošću u razmatranju i rješavanju aktualnih problema treba da stiče ugled i povjerenje odgovarajućih foruma i organizacija, da bi mogao postati njihov stalni suradnik, pouzdani oslonac u tehničkim i privrednim pitanjima, pogodan i privlačan sadržajem i formom rada, podešen lokalnim specifičnostima, po trebama i interesiranju članstva. — U interesu je svih inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije da rade u svojim ŠD kao i u Savezu, jer time najorganiziranije mogu dati svoj tehnički doprinos, a i sami se mogu najbrže razviti i obogatiti svoje znanje u tehničkom i znanstvenom smislu. — Individualno angažiranje pojedinaca-entuziasta ne bi više smjelo da zamijeni društvenu aktivnost i odgovornost SITŠDIH i teritorijalnih ŠD. — Ukoliko se slažete sa ovim izvještajem molimo Vas da nam u diskusiji pomognete, da se zauzmu konkretni stavovi i donesu zaključci, da se oživi rad teritorijalnih ŠD, da se poboljša sadržaj Š. L. stručnim člancima 163 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 82 <-- 82 --> PDF |
i sastavcima iz operative, da se pristupi štampanju potrebnih stručnih publikacija, izvršenju plana Saveza za razdoblje 1972 — 1975, g. Za ovaj posao potrebno je da se terensk a ŠD organizirano srede, jer su ona kl j učna središta šumarstva i drvne industrije svoje regije i djeluju samostalno u okviru svojih zadataka. U ovom času novčani problemi su i tu svakako prisutni te pred time ne treba zatvarati oči. I na kraju smatramo, da nas sve ovo može ispuniti ponosom što pripadamo stručnom društvu, koje tako dugo djeluje i koje je stvorilo tako časnu i sjajnu tradiciju. Sada je na nama da, putem svojega mnogobrojnog članstva, teritorijalnih Šumarskih društava i Saveza, pomognemo da šumarstvo i drvna industrija Hrvatske nađe i zauzme svoj društveno-ekonomski položaj, koji im pripada. Naš Šumarski dom, Šumarski List i naša teritorijalna Šumarska društva, odnosno Savez inženjera i tehničara šumars´-va i drvne industrije Hrvatske bili su u prošlosti veliki oslonac i snaga struke, a to su i danas, i na nama je da tako i ostane. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 78 <-- 78 --> PDF |
za financiranje ove izgradnje. Ovim bi se zajmom — prema sadanjim prijavama izgradilo na području šumskih gospodarstava: Bjelovara cea 300 km novih šumskih cesta, Delnica 250 km, Gospića 200 km, Karlovca 60, Koprivnice 110, Našica 40, Nove Gradiške 230, Ogulina 100, Osijeka 35, Podr. Slatine 45, Senja 80, Siska 85, SI. Požege 70, Varaždina 25, Vinkovaca 70, Zagreba 40 km itd. — Iz oblasti šumarstva doktorske titule su stekli: ing. Đuro Rauš, asistent Šum. fakulteta u Zagrebu (u VI/1973) obranom svoje disertacije: »Vegetacijski i sinekološki odnosi šuma u bazenu Spačva« i ing. Nikola Komlenović iz Instituta za četinjače. Jastrebarsko radnjom »Koncentracija hraniva u iglicama kao indikatoru stanja ishrane kultura obične smreke«. Savez se priključuje čestitkama! — U posljednje vrijeme omladina i Narodna armija sudjeluju u sveobuhvatnim akcijama pošumljivanja. Međutim Savez je časovito financijski nespreman da sa svoje strane uzme učešće, ali podržava i pomoći će ove akcije u vezi pošumljivanja ubuduće. — Osjeća se pomanjkanje propagande šumarstva, napose u akcijama pošumljivanja, unapređenja šumarstva, štetama u šumarstvu od nedavnih poplava, radu Saveza, instituta za šumarska istraživanja, zaštiti čovjekove sredine i si. U cilju davanja jačega akcenta ovakovim masovnim radovima, Savez će uskoro sastaviti prijedlog o pojačanom i smišljenom djelovanju šumarske propagande uz učešće svih šumsko-gospodarskih organizacija udruženog rada naše republike. — U Našicama je održan Kolokvij o opće korisnim funkcijama šuma u okviru priredbe »Dani slavonske šume«. Neke od tema ovoga kolokvija su bile: Protiverozivna i hidrološka uloga šuma (prof, dr V. Velašević), Korištenje slav. šuma kao sredstvo zaštite mentalnog i fizičkog zdravlja čovjeka (prof, dr M. Relac), šuma i škola (Mr D. Gucunski), šume, šumarstvo i društvo (ing. J. Kulaš), Šume u općenarodnoj obrani (puk. R. Marjanović), Zdravstvo i šuma (Dr B. Miljuš), Lovni turizam (Mr J. Brna) i dr. Organizator kolokvija bila je »Slavonska šuma« Vinkovci. — Utvrđivanje i vrednovanje opće korisnih funkcija šuma za prilike čitave SFRJ je uglavnom više verbalno, a nije dovoljno dokumentirano i potkrijepljeno brojkama, mjerenjima, i naučnim dokazima. To je za sada jedan od najprečih zadataka šumarstva, ako se želi uvjeriti privredne i političke organe i organizacije o golemosti i neophodnosti ne samo održavanja, nego i povećanja površina postojećih šuma i njihovog uticaja na zaštitu zemljišta, regulaciju režima voda, hidroenergetskih sistema, plodnosti zemljišta, poljopr. proizvodnje, šume kao proizvođača kisika, prečišćivaća zagađenosti zraka, prostora za liječenje, oporavak, odmor, rekreaciju i turizam, konzervatora sunčeve energije, zaštitni faktor u obrani zemlje, estetske uloge šume i si. — Rentabilnost se šuma još uvijek uglavnom mjeri i gleda samo kroz drvnu masu, kroz kubični metar, dok tu i tamo po neki naučenjak ili šumar radi na dokumentaciji i proračunu, ispitivanju i mjerenju onih »drugih» koristi šuma osim drveta i m3, tj. sa stanovišta očuvanja čovjekove sredine. Mi smo dobro znali tko će nam i kada zagaditi zrak, zemlju, vodu, šume i što sve donosi industrijalizacija. Međutim, mi šumari smo to sve veoma slabo dočekali i pripremili se za borbu. Da li ste primj etili kako 160 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 74 <-- 74 --> PDF |
ŠD — IOSIJEK: nam se nije javilo sve do početka Plenuma, niti je poslalo zatraženi izvještaj o radu. ŠD — PULA ond. BUZET: javlja da ŠD ne postoji već godinama. Članstvo je raštrkano po čitavoj Istri. Tvrdi se u dopisu da ne postoji niti evidencija inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Istre. Stručni kolegij Šumskog hortikulturnog gospodarstva »Istre« u Buzetu nadoknađuje ŠD, gdje šumari aktivno djeluju u rješavanju svih zadataka koji zadiru u šumarstvo, a napose problematiku krša. ŠD — RIJEKA: napokon je javilo da je održalo 15. V. o. g. godišnju skupštinu. ŠD okuplja 40 — 50 inženjera i tehničara ovoga područja. (Zapisnik o radu skupštine nije do danas stigao). Navodi za razloge slabije aktivnosti male radne organizacije, rasuto članstvo, različita poduzeća, različite interese i bez prave kohezije koja bi vezala članove. Obećava da će naskoro sastaviti plan rada za 1974/75. g. ŠD — Rijeka vodi predsjednik ing. Lj. Nežić. ŠD — SENJ: okuplja 39 inženjera i tehničara iako na tom području radi oko 6 inženjera i tehničara. Trebalo je skupštinu održati 30. IV. o. g., ali do danas nema o tome obavijesti a niti skupštinskog zapisnika. Mišljenja su, da je članarina Savezu visoka, a oni ne raspolažu sa većim novčanim sredstvima. Prihvaćaju plan rada Saveza za period 1972—75. g. Osjeća se slaba zainteresiranost članova društva, pasivnost u akcijama i programima. Mišljenja su da ŠD nije pravilno valorizirano na njihovom području. ŠD — SISAK: smatralo je za potrebno da u Petrinji održi sastanak članstva u cilju uspostavljanja korektne poslovne suradnje između drvne industrije i šumarstva, jer je došlo do vrlo nepovoljnih odnosa između DIP-a i ŠG — Sisak. Pismo tajništva Saveza pozdravljaju i smatraju, da se u radu Saveza izvršila pozitivna promjena. ŠD — SL. BROD: okuplja 90 inženjera i tehničara i na čelu mu je predsjednik ing. Z. Kovačić iz DIP-a. Tajnik ŠD — SI. Brod ing. V. špoljarić smatra da je osjećaj pripadnosti SIT Hrvatske i društvu jak, te bi se s te strane mogao razviti mnogo aktivniji rad od dosadašnjeg. Navodi da nisu uspjeli oduševiti mlađe kadrove za društveni rad. Naskoro će održati glavnu skupštinu društva. Na rad Saveza nemaju primjedbi, žele da šumarski List ima više članaka sa terena iz operative. Ističe krivnju članova ŠD koji nisu dali svoj prilog ŠL-u iz područja operative i rada sa terena. Daju podršku Savezu da 1976. g. organizira Kongres struke povodom spomenutih jubilarnih proslava i žele da se ponovno štampaju godišnji šumarski i drvno industrijski kalendari i priručnici. ŠD — SPLIT: Javlja da ih je u šumarskom društvu okupljeno 11 iako na području Splita ima ih preko 30 inženjera i tehničara. Poteškoće su u malobrojnosti članstva i financijskim problemima. ŠD — VIROVITICA: okuplja 64 inženjera i tehničara. Na čelu društva je ing. Kolar, a tajnik: ing. V. Bogati. Smatraju da nedostatak financijskih sredstava koči njihovu veću aktivnost u afirmaciji šumarstva i drvne industrije. ŠD — ZAGREB: nije uopće poslao svoj izvještaj. Društvo okuplja preko 271 člana, a na čelu ŠD je Dr Jakob Martinović, dok je tajnik društva ing. D. Böhm. 156 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 79 <-- 79 --> PDF |
su se za očuvanje čovjekove sredine u prvi plan ubacili hidrotehničari i urbanisti i nema dana a da se ne piše o zagađenosti Save, Une, Sane Kupe i drugih rijeka. Mi šumari stoj ima po strani i čekamo neku novu konjukturu, a ona je upravo sada. Čekamo da nas neko brani ili podsjeti da se sve više i više zagađuje nego što se pročišćava, a istoga časa naše šume i šumski fond čitave Jugoslavije stvara preko 150 milijuna tona kisika i izbacuje ga u atmosferu. — Savez potiče ŠD, Šumarske i drvno industrijske ustanove, poduzeća i organizacije da daju svoje prijedloge za dodjeljivanje godišnjih nagrada, kao i nagrada za životno djelo naših stručnjaka iz područja šumarstva i drvne industrije, razumljivo sa iscrpnim obrazloženjem. Ovo vrijedi i za predlaganje počasnih i zaslužnih članova. — Na našu molbu, Savjet za naučni rad Hrvatske dodijelio je u 1973. g. za pokriće troškova Š. L. iznos od 60.000 din. — Uslijed porasta troškova papira, usluga štampanja Šumarskog Lista trebalo bi odrediti novu pretplatnu cijenu listu u 1974. g. — Početkom 1976. g. u Zagrebu će se svečano proslaviti 100 godina izlaženja Š. L. (1877—1976) stručnog i društvenog glasila našega Saveza. To je značajan i veliki datum povijesti našega šumarstva. Rijetke su one društvene i privredne organizacije koje se time mogu pohvaliti i vrlo je maleni broj stručnih listova koji su premašili ovu starost našega lista. Šumarski List će tim povodom izaći u obliku spomenice na 200—250 stranica i obuhvatiti će prilike i zbivanja u našoj zelenoj struci, koja je opisana i zabilježena na 45.000 dosad otiskanih stranica Šumarskog Lista. — Suradnici svečane edicije Š. L. povodom 100 g. izlažena su: dr D. Andrašić, dr M. Androić, dr S. Bertović, dr D. Klepac, ing. N. Lovrić, dr J. Martinović, dr S. Matić, ing. O. Piškorić, dr Z. Potočić, dr. B. Prpić, dr Đ. Rauš, ing. J. Šafar, ing. F. Štajduhar i mr A. Vranković. — Ovim svečanim brojem odalo bi se priznanje i poštovanje onim starijim šumarskim generacijama koje su tada bile nosioci rada i borbe za povoljniji položaj i priznatiji rad našega šumarstva. Ova edicija predstavljati će ne samo uvid u rast našega šumarstva, nego i pomoć u proširivanju znanja i obrazovanja današnjih stručnih generacija. — Savez je zaključio da se u jesen 1974. g. ili početkom 1975. g., u Zagrebu održi sastanak užeg kruga šumara-povjesničara, koji će razmotriti stanje arhivske građe, dokumentacije, kartografije i fotografije i si., koja se nalazi kod Šumskih gospodarstva, Drvno industrijskih poduzeća, Instituta i dr., te zakonske mjere za njezino očuvanje od propadanja, kao i pristupanje opisivanju prilika i zbivanju u šumarstvu naše domovine od davnine do današnjih dana. — Još 1879. g. naš šumarski List donosi na str. 6. vijest: »Ustrojiti će se opća šumarska kronika u kojoj će se svi važniji događaji glede šumarstva u Hrvatskoj i Slavoniji unijeti na vječnu uspomenu«. Sve što sačuvamo jednoga dana će biti neprocjenjiva dokumentacija za povijest naše struke i naroda. — Vadimo podatke iz »Spomenice« Hrvatskog Slavonskog šumarskog društva 1899. godine: — svečano otvorenje šumarskog Doma bilo je 20. 10. 1898. g. prilikom XXII. glavne skupštine ŠD, |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 80 <-- 80 --> PDF |
— broj članova Šumarskog društva 1898. g. 1.121 čl. (str. 45) — u Savez preko ŠD učlanjeno je danas 1.890 članova (IT) — Tiraža Šumarskog Lista 1898. g. 1.150 prmjeraka. — Tiraža šumarskog Lista 1973. g. 1.150 primjeraka. (Gozd. vestnik) 1972. g 870 primjeraka. — dr Stjepan Frančišković poklonio je društvenoj knjižnici svoje separate: »šumarski toponimićki elementi u zapad. hrv. kršu« i separat: »Zašita šuma u propisima Mošćeničkog statuta iz 1501 g.«, a dr Đ. Rauš (Zagreb): »Šume Slavonije i Baranje od M. A. Relkovića do danas« i »Fitocenološke osobine šuma na obroncima dijela Fruške gore«. — Društvena aktivnost Saveza očituje se i u održavanju poznatog »šumarskog četvrtka«, kada se u našem domu, u društvenim prostorijama od 18 — 21 sati svakoga četvrtka okupljaju većinom stariji kolege-umirovljenici kao i oni koji se spremaju za mirovinu. Po koji put zaluta u dom i kakav mlađi kolega. Savez će i dalje održati svjetlu tradiciju »šumarskog četvrtka«. — Potrebno je istaknuti, da je početkom proljeća ili točnije 18. III 1973. g. naš kolega ing. Milan Duduković proslavio u šumarskom domu svoj 91 rođendan. To je vjerojatno najstariji šumar Hrvatske. — U našim se knjižarama rijetko vidi novija knjiga iz područja šumarstva pa ako se i vidi to je onda u razmaku od 3—4 godina između jedne do druge knjige. — Pod konac 1972. g. u III. kat Šumarskog doma, nakon dogradnje, uselilo se Poslovno udruženje proizvođača drvne industrije. Ovaj dio tavana pretvoren je i izgrađen u poslovne prostorije veličine 220 m2 za 9 lijepih uredskih prostorija. Vrijednost ovoga prostora iznosi oko 800.000 dinara. Pretvaranje tavana u daljnji uredski prostor će se nastaviti za daljnjih 200 m2. — U 1974/75 g. Savez će pristupiti obnovi fasade šumarskog doma. To će predstavljati znatan izdatak za Savez kao i njegove stanare. U 1973. god. završena je adaptacija i uređenje sanitarnog čvora u prostorijama Saveza u vrijednosti od 26.000 dinara. — U ovom času potrebno je spomenuti i sjetiti se onih naših kolega koji više nisu među nama, koji su se zauvijek od nas oprostili u ovih proteklih 15 mjeseci. To su kronološki: u 1972. g.: Ing. Miroslav Ježić, ing. Stjepan Šurić, šum. tehn. Mladen Bebek, ing. Dimitrije Belov; u 1973. g. do danas: Ing. Matija Ileković, cand. ing. šumarstva Ivo Britvec, šum. tehn. Krsto Ambriović, ing. Branimir Jurašković, ing. Marijan Majnarić, ing. Dane Hranilović, ing. Adolf Rožić, ing. Rade Rodić, ing. Nikola Vrančić i dr Zvonko Car. Slava i hvala im! — Savez preko Šumarskih društava okuplja samo 1.890 čl., a to znači u odnosu na 26.000 članova, koliki je broj sveukupnog članstva što ga okuplja SIT — Hrvatske, 7,3% inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije. — Postoji izvanredna snaga, visoki tehnički potencijal, jedna tehnička inteligencija koja radi u neposrednoj sprezi sa radnicima, sa radničkom klasom. Međutim, to društvo, ili bolje rečeno jedan dio ovoga društva, nije pokazao dovoljno interesa za tu i takovu tehničku inteligenciju, koja kao jaka društvena snaga mora da dobije svoj prostor za djelovanje. Članstvo se treba povezati u jednu kohezionu cjelinu i naći zajedničke probleme za 162 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 75 <-- 75 --> PDF |
A sada nekoliko riječi o radu samoga Saveza, važnijim zbivanjima u struci, našim vezama i suradnji. — SIT Hrvatske održao je VII. skupštinu 17. I 1972. g. i za predsjednika je ponovo izabran arh. ing. Vj. Radauš . Sa strane našega Saveza skupštini su prisustovali dr B. Prpić i ing. S. Vanjković. — Kod SITH formirana je Komisija za produknost rada i nju vodi prof, dr Branko Kraljić. Isto tako, sa naše strane delegiran je u SITH dr Branimir Prpić koji vodi Komisiju za stručnu štampu. — Savez je za rad u SITH-e odredio niz istaknutih stručnjaka šumarstva i drvne industrije Hrvatske koji sudjeluju u dokumentaciji problematike: zašto se privreda SRH ne razvija dinamičnije, odnosno zašto nemamo boljih rezultata poslova nj a, te zašto Hrvatska nema razvojne programe, koji bi zainteresirali inozemne partnere? Problematiku je postavio dr Vito Gašparović, predsjednik PK Hrvatske. — predsjednik SITH arh. ing. V. Radauš, u zajednici sa članovima SITJ. u HI/73, posjetili su predsjednika Savezne skupštine Mijalka Todorovića, gdje su vođeni razgovori o mjestu i ulozi SITJ, mjestu republičkih SIT-ova i republičkih stručnih saveza i teritorijalnih organa (ŠD). — Pri republ. konferenciji SSRN Hrvatske, u komisiji za zaštitu čovjekove okoline, Savez predstavlja kao stalni član dr B. Prpić. Ing. Tomaševski je kao rep. potsekretar stalni član ovoga tijela. — Savez je surađivao sa Urbanističkim zavodom grada Zagreba u izradi prostornog plana Medvednice, zatim priobalnog područja rijeke Save i si. — U radovima na izradi novog statuta SIT Hrvatske, kao i statuta našega Saveza zadužen je ing. R. Antoljak. — Objavljen je zakon o udruživanjima građana u NN broj 26 od 9. VII o. g. Primjena ovoga zakona iziskivati će neke nadopune i promjene u Statutu Saveza kao i u pravilima terenskih Šumarskih društava. Međutim, kako je sa strane SIT-Hrvatske, odnosno Jugoslavije najavljena izrada novoga Statuta Saveza ITŠID — Jugoslavije, čeka se na to. — Naša veza sa SITŠIDJ-e je korektna. Sazive i podatke o njihovim akcijama, kongresima, simpozijima, savjetovanjima i si. prenosima na terenska ŠD, ŠG i DIP-ove i raspačavamo stručne materijale u vezi ovih saziva. — U Beogradu je, u organizaciji SITŠDIJ i Savjeta za šumarstvo i drvnu industriju Savezne Privredne Komore, održano 24. XI 1972. Savjetovanje pod nazivom: »Društveno ekonomski položaj šumarstva i drvne industrije « gdje su prihvaćeni zaključci izneseni u samom stručnom referatu. Ovaj stručni materijal razaslali smo zainteresiranim i jedan veliki dio ovoga nije nam plaćen te nismo u stanju dostaviti novac SITŠDIJ-u. Svakako da je ovaj sažeti materijal relativno dosta skup, ali je i to razumljivo: stručna izrada, prepis, štampa i mala tiraža od najviše 500 kom. — Sa Simpozijem o kvaliteti i pouzdanosti proizvoda, specijalno namještaja, koji je održan 16. XI 1972. g. u Beogradu, organiziran po Savjetu za šumarstvo i drvnu industriju Privredne Komore Jugoslavije i SITŠlDJ-u, također, smo upoznali naša ŠD, ŠG, i DIP-ove. — Ing. S. Tomaševski, kao predsjednik našega Saveza prisustvuje gotovo svim sjednicama SIT — Hrvatske, kao i sjednicama SIT ŠDI — Jugo |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 77 <-- 77 --> PDF |
strije Privredne komore SR Hrvatske, Republički zavod za planiranje, Republički zavod za zaštitu prirode, Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, Savez sindikata — konferencija za šumarstvo, šumarski fakultet i dr. Odbor je formiran u svrhu razmatranja složenih pitanja i problema u oblasti šumarstva, usklađivanju stavova, predlaganju i poduzimanju odgovarajućih mjera itd. Savez je prihvatio pravilnik o radu ovoga tijela i za svojega predstavnika imenovao ing. S. Horvatinovića, člana U. O. Saveza i direktora ŠG »Hrast« iz Vinkovaca. — U toku HI/73, razmatran je prednacrt Zakona o šumama SRH kod odbora za agrarnu politiku odnosno Republ. sekretarijata za poljoprivredu prehrambenu industriju i šumarstvo. U ova razmatranja i dostavu primjedbi na ovaj Zakon bila su uključena sva Šumska gospodarstva, Poslovna udruženja, šumarski fakultet, Instituti, Savez i teritorijalna šumarska društva. — Objavljivanje Zakona o šumama odloženo je radi predhodne izrade Ustava SFRJ i SRH. U međuvremenu su stigle komisiji brojne primjedbe, nadopune i proširenja iz redova šumarskih privrednih organizacija, koje su u većini usvojene i pretočene u zakonske odredbe. Sastavljen je i obrazložen načelni prigovor na ustavnu definiciju da je šuma »prirodno dobro«. Sav ovaj materijal prikupljen i obrađen kod republičkog podsekretarijata za šumarstvo poslan je I. V. Sabora SRH na daljnji postupak. — Uočena je karakteristična činjenica, da svaka naše republika, pa čak i pokrajina, priprema svoj Zakon o šumama (6 nacrta!) — Nakon što je republički Savjet za naučni rad usvojio zamisao o integraciji: Instituta za šumarska istraživanja — Zagreb, Jugoslav, instituta za četinjače — Jastrebarsko i Zavoda za kontrolu sjemena na Rijeci, sastavljen je zajednički prijedlog o postizanju sporazuma za formiranje jedinstvenog instituta u oblasti šumarstva pod nazivom »Šumarski institut« — Jastrebarsko, Cvjetno naselje bb. Ovako zamišljeni institut imao bi odjele: a) za gospodarenje šumama, b) za tehnologiju i iskorišćivanje šuma, c) rasadnik, d) zajedničke službe. Cilj ove integracije bio bi: sjedinjenje postojećeg programa istraživanja, formiranje jedinstvenog dugoročnog programa, bolje korišćenje opreme, mogućnost za popunjavanje kadrova za istraživanja u šumarstvu i poboljšanje postojeće kadrovske strukture. — U II. mj. o. g. održano je u Privrednoj komori Hrvatske savjetovanje o »Idejnom programu dugoročnog razvoja šumskodrvnog kompleksa Južni bazen (kompleksno tretiranje razvoja šumarstva i drvne industrije na području Primorsko-ličke makroregije i karlovačkokordunske subregije). U izradi ovoga idejnog programa sudjelovali su: Zavod za produktivnost — Zagreb, Institut za šumarska istraživanja — Zagreb i Institut za drvo — Zagreb. Zaključeno je da treba ovaj program, prije njegovog definitivnog prihvaćanja, podvrgnuti detaljnjoj stručnoj analizi i kritici. — Preko Izvršnog vijeća Sabora i Udruženih banaka Hrvatske, Međunarodna banka (IBRD) kreditirati će Šumska gospodarstva Hrvatske zajmom za izgradnju šumskih cesta dužine od cea 1.800 km i iznosom od cea 14 milijuna dolara. Kod Poslovnog udruženja šumskoprivrednih organizacija u Zagrebu potpisan je »Samoupravni sporazum o pribavljanju financijskih sredstava za izgradnju šum. cesta na području SRH« i formiran Konzorcij 159 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 83 <-- 83 --> PDF |
FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ O POSLOVANJU SAVEZA INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE (Izvještaj je podnio Mr. Zvonko Hren) Ovom Plenumu podnosim skraćeni (više informativni) financijski izvještaj o novčanom poslovanju (razdoblje od posljednje 86. glavne skupštine Saveza, tj. od VI mjeseca 1972. godine do konca IX mjeseca 1972. godine. Nadzorni odbor Saveza izvršio je pregled poslovanja za period I do XII 1972. god. i o svojem nalazu podnio je na 5. sjednici U. Odbora (održana 19. IV o. g.) izvještaj i predao zapisnik o izvršenom pregledu. Da Vas mnogo ne zamaram pročitat ću Vam neke glavne stavke iz spomenutog zapisnika (zapisnik je sastavljen 14. IV 1973.) u kojem se utvrđuje slijedeće: 1. — da su svi obračuni i isplate vršeni u 1972. godini na osnovu urednih blagajničkih dokumenata prema propisima u okviru prihvaćenog plana prihoda i rashoda za 1972. g. 2. — da su svi blagajnički dokumenti uredno potpisani po likvidatoru, zatim blagajniku, predsjedniku ili tajniku Saveza. 3. — da Savez ima svoj tekući račun kod NB 30102-678-6249. 4. — da je račun kod NB na dan 30. XII 1972. god. iznosio 333.958,70 Din. 5. — da je knjigovodstvo Saveza proknjižilo svu novčanu dokumentaciju za 1972. godinu. Na kraju spomenutog zapisnika Nadzornog Odbora (kojeg su potpisali sva tri njegova člana Ing. Mudrovčić, Prof. Potočić i Ing. Vanjković) dan je prijedlog Upravnom odboru Saveza da se odobri u cijelosti izvještaj Nadzornog odbora o pregledu novčanog poslovanja Saveza u prošloj godini te da se prihvati sa Završnim računom Saveza za 1972. godinu. Upravni odbor Saveza — kako je već rečeno — na svojoj 5. sjednici — održanoj 19. IV 1973, — prihvatio je i usvojio ovaj izvještaj. Međutim, sada za financijsko poslovanje u 1973. godini u vremenu I — IX mjesec 1973. godine smatram potrebnim da ovom Plenumu podnesem daljnji izvještaj (za ova 3/4 dijela godine), kako bi predstavnici terenskih ŠD, preko Vas i članstvo naše republike bilo upoznato sa stanjem i načinom kojim Savez gospodari i novčano posluje. U tu svrhu pružam Vam i pred Vas iznosim slijedeće financijske podatke: 165 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 84 <-- 84 --> PDF |
1. Stanje Žiro računa na dan 1. I 1973. bilo je 333.958,79 Din 2. Stanje Žiro računa na dan 30. IX 1973. bilo je 503.397,20 Din Pozitivna razlika: + 149.438,41 Din 3. Plan prihoda i rashoda za 1973. godinu, kakav je usvojio U. prema kojem je U. O. Saveza novčano poslovao, iznosi: 318 Ovaj plan prihoda i rashoda tiskan je u skraćenom obliku List br. 5 — 6. 1973. g.) I. Stanje pritjecanja prihoda I—IX/1973 (samo važnije stavke): — a) Članarina Š. D. predviđena za 1973. god. Prispjelo do 30. IX 1973. U 1973. god. članarinu je jedino uplatilo ŠD — Virovitica (Svi ostali duguju) Dug iz 1972. god. na članarinama 6.500 Din (Sva ŠD duguju osim: SI. Broda, Virovitice i Vinkovaca = 1.500 D.) Dug iz 1971. god. na članarinama: 4.500 Din (Uplatili su samo ŠD: SI. Brod, Vinkovci, Virovitica, Bjelovar, Karlovac i Našice = 3.000 Din) — b) Pretplata na Šumar. List za 1973. god. Predviđeno: Do 30. IX 1973. ubrano: c) Iznajmljivanje društvene dvorane: dviđeni prihod: Ubrano do 30. IX 1973. d) Prihod od tiskanica: Predviđeno: Realizirano: Prema planu predviđeno u 1973. god. Svega prihoda: Do 30. IX 1973. god. unišlo Razlika: II. Stanje rashoda u razdoblju I—IX 1973. — a) Za osobne dohotke predviđeno: Za osobne dohotke od I—IX/1973. Utrošeno: — b) Materijalni troškovi — razni (predviđeni) Utrošeno: — c) Funkcionalni troškovi (Šumarski List: štampanje, administracija, autorski honorar i si., više štampanje tiskanica za potrebe šumarstva) O. Saveza, 495,00 Din. (Šumarski Dinara 5.000 500 65.000 55.018,35 36.000 19.220 80.000 65.490 318.495 253.289,95 62.205,05 122.000 78.552,45 35.280,00 19.475,35 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 85 <-- 85 --> PDF |
— U 1973. god. predviđeno 149.500,00 — Do IX mjeseca 1973. utrošeno 56.775,00 Svega predviđeno za rashod u 1973. god. 318.495 Utrošeno do 30. IX 1973. za OD + Šumarski List i dr. 161.752,10 III. Važnija potraživanja od terenskih SD + ŠG + DIP-ova — 1. Članarina Saveza od Šumar, društva za 1973. godinu (ovdje nije uračunat dug ŠD iz ranijih godina) — 2. Knjige »Utvrđivanje i društveno vrednovanje općekorisnih funkcija šuma« — dug iz 1971. god. 11.400 — 3. Knjiga »Društveno ekonomski položaj šumarstva i drvne industrije«, dug iz 1972. godine 5.250 Svega u 1973. godini bez starih potraživanja za članarinu: 24.150 Analiza stanja Žiro računa Dinara Unatoč toga što je stanje žiro računa 30. IX 1973. bilo 503.397,41 ipak će biti potrebno još stvoriti prihoda do kraja ove godine. Naime žiro račun Din 503.397,41 dijeli se na: a) Stambeni fond »Šumarskog doma« (Za održavanje zgrade, upravljanje, društvena davanja i si.) i to: — stambeni fond od vlastite zgrade 322.403,55 — fond zajedničke potrošnje — stan. dio 13.566,15 — fond zajedničke potrošnje slobod. dio 10.911,50 Ukupno: 346.881,20 Razlika od 156.516 Din jeste slobodan dio za pokriće daljnjih troškova kojih će biti do kraja godine (tiskanje Šumarskog Lista, osobni dohoci do kraja godine, razlika materij. troškova) Struktura predviđanja trošenja sredstava do kraja godine 1973. (IX—XII/73) Dinara a) tiskanje Šumarskog Lista 55.000 b) ostali troškovi Šumarskog Lista, autorski honorari i ostale tiskanice 40.000 c) osobni dohoci služb. 27.000 d) ostali materijalni troškovi 34.516 Ukupno: 156.516 Međutim, sigurno je da pozitivna razlika ne može biti dovoljna da nam osigura dalje poslovanje pogotovo što nailazi godina proslave i izdavanja zacrtanih edicija pa prema tome do kraja godine moralo bi se povisiti i prihod prema slijedećoj strukturi (planu). |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 86 <-- 86 --> PDF |
Dinara a) Treba da se ubere još do 31. XII 73. 62.205,05 b) Iz 1972. godine prelazi prihod 46,603,00 Ili ukupno potrebno: 111.808,85 Taj predvidivi prihod do kraja godine imao bi se formirati od — pretplata za Šumarski List, prihoda od tiskanica, prihoda od dvorane, vanrednih prihoda i dotacija. Na kraju izvješćujem da zaliha tiskanica iznosi 60.760,75 Din, a od važnijih knjiga imamo na zalihi: a) Bibliografiju I — štampanu 1947. god. tiraža 1000 zaliha 27 b) Bibliografija II — štampanu 1958. god. tiraža 1000 „ 735 c) Šafar: Uzgajanje — štampano 1963. godine tiraža 1000 ,, 194 d) Tablice za kubiciranje — štampano 1970. tiraž 2000 ,, 732 e) Dnevnik rada — štampano 1969. godine tiraž 6080 ,, 800 IZVJEŠTAJ UREDNIKA ŠUMARSKOG LISTA dr BRANIMIRA PRPIĆA Šumarski List je najstariji stručni časopis na Balkanu i 1976. g. proslavit će 100 godina svojega izlaženja. U listu od davnine pišu najvrsnija šumarska pera. Međutim, sadanji Šumarski List ne zadovoljava potrebe naše šumarske prakse, jer sve je manje d manje članaka iz operative, a znastvenih sve više i više. Čuju se i, već godinama poznati, prigovori iz privrede, da je časopis razumljiv za uski krug čitalaca-specijalista iz pojedinog područja. Ovo objavljivanje pretežno znanstvenih članaka u listu ne povećava osjetljivije troškove izdavanja, jer nas je i ove godine pomogao Republički savjet za naučni rad svotom od 60.000 dinara. Međutim, prigovori i dalje ostaju, iako su oni razumljivi i opravdani, jer problem pomanjkanja članaka naših operativaca« nije nov. Mi ponovno iskorišćujemo priliku i apeliramo na inženjere i tehničare operative i pozivamo na suradnju: objavljujte rezulate svojeg rada, objavljuyte rezultate svojih šumskih gospodarstava i šumarija. Uredništvo lista ima prilično prikupljenog materijala za slijedeće brojeve i prelazi na tematsko uređivanje lista prema namjeni: brojevi posvećeni npr. uzgoju šuma, iskorišćivanju, uređivanju i si. Paziti će se ipak ubuduće, da niti jedan znastveni članak ne bude veći od 12 sadanjih štampanih stranica lista. Ovo je nedavno zaključio redakcijski odbor lista. Ponovno apeliramo i pozivamo teritorijalna šumarstva društva, predstavnike Šumskih gospodarstva, Šumarske Institute, DIP-ove i pojedince da pomognu redakciju lista sa većim brojem članaka iz operative, sastavcima iz stručne prakse i iskustava, potkrijepljenih brojkama, grafikonima i si. Ne ustručavajte se ove članke poslati u nedorađenom obliku. 168 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 87 <-- 87 --> PDF |
Posebno vas pozivamo, da se svojom stručnom suradnjom i pisanjem priključite i pomognete oko proslave 100 godina* izlažena Š. L. Ova će se proslava, kako je to već rečeno u tajničkom izvještaju, održati početkom 1976. g. i izdati posebna svečana edicija! Na njoj u ovom času rade najvrsnija pera struke. Prihvaćamo svaku suradnju i sugestiju povodom ove proslave. Dapače, očekujemo od mnogih i sa njihove strane sastavak,, koji bi objavili već u 1975. g. uoči same proslave lista. DISKUSIJA Ing. S. Vanjković (Karlovac): Nije baš lako uzeti riječ i stupiti u diskusiju poslije izlaganja prof, dr B. Kraljića. Referati su veoma dobro obrađeni i sada je potrebno donijeti konačne zaključke u sažetom obliku. Tema prof. Kraljića je dublja i tu bi se zadržao na »minulom radu« koji po mome sudu nije potpuno definiran, a niti raščlanjen na »živi — sadanji« i »protekli« rad. U šumarstvu je zatečen minuli rad i mlađe dolazeće generacije zatekle su rezultate ovog minulog grada, dapače već oplođenog, i nastavljaju s njime te ga još za vrijeme svojega rada i djelovanja i uživaju. Taj minuli rad je zapravo već odrađeni rad u prošlosti i gdje su rezultati već poznati i priznati, i on je prema mojem mišljenju povezan trajno sa sadašnjim radom te ga kao takovog treba i priznati stručnjacima i radnicima u šumarstvu. Nadalje, smatram da je svakako važno razmotriti i konačno donijeti odluku da li šuma ima vrijednost ili ne, jer ovakova podvojenost u tome mišljenju naših znanstvenika samo donosi teškoće šumarstvu u svojoj konsolidaciji i negativno se odražava na financijskoj strani. Isto je i sa pitanjem rente u šumarstvu, koja sad počima biti aktualna, pa su i tu podvojena mišljenja. Treba voditi brigu da ne bi bio konačan zaključak tog pitanja neprihvatljiv za šumarstvo, tj. da nebi došlo do otuđenja novčanih iznosa iz djelokruga šumarstva. Napomenuo bi što se tiče propagande o ulozi šumarstva — ista je vrlo slaba ili bolje reći nikakova. Trebalo bi nastojati, da se na široj bazi upoznaju svi radovi koje vrši šumarstvo, ali ne samo za proizvodnju drvne mase, nego i za opću korisnu funkciju šume i šumskog zemljišta (rekreacija, turizam, zaštita funkcije itd). Za ovo potonje bi trebalo društvu dati učešća u novčanim sredstvima, međutim, do danas sve ostaje samo na šumarstvu, koje nije u stanju da zadatke, koji su pred njega stavljeni, samo iz svojih sredstava izvršava. Dolazi čak do apsurda i stavlja se pod upitnik da li će se pojedini uzgojni zahvati vršiti ili ne (a koji su inače obavezni) jer — nema novaca! Pa pitam se tada — koja je svrha šumarstva, ako ne izvršenje svojih osnovnih zadataka. I krediti nažalost teško se dobivaju za radove u šumarstvu, slično kao što je ovdje napomenuto i za drvnu industriju, pa to još više otežava cjelokupno stanje u šumarstvu. * (1877 —1976 g.) |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 76 <-- 76 --> PDF |
slavije, obišao je gotovo sva šumarska društva Hrvatske, kao i stručne Saveze u Bosni i Sloveniji. — U organizaciji Jugoslavenskog Centra za zaštitu drveta u Sarajevu je 26. i 27. IX o. g. održana Konferencija na temu »Zaštita bukove sirovine u proizvodnji bukovog drveta«. Ovaj je problem zaokupio ne samo našu šumsku privredu, nego i stručnjake gotovo svih zemalja Srednje Evrope u čijim šumama bukva čini glavnu vrst drveta. Konferenciji su prisustovali brojni predstavnici zelene struke iz naše zemlje i iz ČSSR, SSSR, Poljske, Bugarske, Njemačke i Turske. — Za stalnu i pokretnu izložbu štampanih izdanja svih IT organizacija, koja je otvorena ovih dana u Beogradu u organizaciji SITJ, dostavio je i naš Savez neka svoja izdanja: šumarski List 1972. i 1973. g., šum. bibliografiju I i II, Šafarovo: Uzgajanje šuma, i si. — Savezna Privredna komora Jugoslavije dostavila je stav svojega Savjeta za šumarstvo i drvnu industriju povodom pokušaja nekih krugova o držanju koza i nastojanja da se ukinu postojeći zakon, propisi. Sa strane Saveza ovaj prikaz i stav šumarstva objavljen je u šumarskom Listu u broju 3—4/73., našega stručnog i društvenog glasila. — Godina 1974. bit će proglašena godinom šumarstva i drvne industrije. U tu svrhu Ujed. nacije spremaju veliku akciju pošumljivanja. S tim u vezi treba spomenuti da je 1972. g. u Buenos Airesu održan Svjetskišumarski kongres, gdje je bilo prisutno 85 država i 2.200 učesnika. Kongres se založio za očuvanje čovjekove sredine i za ubrzanu izobrazbu stručnih kadrova, napose obrazovanje profila šumarskih stručnjaka, zatim imperativ da se šumarstvo mora više pozabaviti odgojem stanovišta na relaciji šuma — čovjek. Kongres je prihvatio zaključak da je zdrav a okolin a vrednija od proizvodnje drveta. Kongres preporuča šumarstvu da zahtjeva i traži od svoje vlade, za uređenje šuma u svrhu zaštite okoline, posebna sredstva. Sa strane šumarstva Jugoslavije Kongresu je prisustovao prof. Dušan Mlinšek iz Slovenije, koji smatra velikim promašajem jugoslavenskih šumara da nitko osim njega nije sudjelovao u radu ovoga svjetskog kongresa. — Savez je bio suorganizator informativnog prijema za »INTERFORST 1974« koji je organiziran po upravi Münchenskog sajma 6. X o. g. u Zagrebu, gdje se okupilo oko 60 predstavnika šumarstva i drvne industrije iz čitave Jugoslavije. Ovaj međunarodni sajam šumarske i drvno industrijske tehnike u Munchenu u VI. mj. 1974. g. predstavlja u svjetskim razmjerima pomaganje napora šumarstva da intenzivnom mehanizacijom održ i drv o konkurentnim na nacionalnom i internacionalnom tržištu . Osim izmjene iskustava između proizvođača alata, opreme i mehanizacije u šumarstvu i drvnoj industriji, ovaj međunarodni sajam pruža i reprezentativan presjek svjetske ponude i tehnike. To je bio glavni razlog što se je Savez prihvatio suorganiziranja ovoga informativnog prijema. — U vezi dopisa Republičkog sekretarijata za poljoprivredu prehrambenu industriju i šumarstvo, naš Savez je pozdravio i prihvatio osnivanje Koordinacionog odbora republičkih organa, organizacija i ustanove iz oblasti šumarstva SR Hrvatske, kojega čine: Institut za šumarska istraživanja Zagreb, Poslovno udruženje proizvođača drvne industrije — Zagreb, Poslovno udruženje šumsko privrednih organizacija, Savjet za šumarsko i drvne indu |