DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1974 str. 17 <-- 17 --> PDF |
liku od dušika, u prvoj smo godini utvrdili najniže koncentracije kalija u iglicama. Taj smo fenomen zapazili i u nekim drugim pokusima (K o m 1e nović i Popović , 1972). Utjecaj gnojidbe na porast koncentracije fosfora u iglicama slabije je izražen. Dosta dobro slaganje sa spomenutim promjenama koncentracije kalija i fosfora u iglicama pokazuju i promjene u rastu biljaka. U kulturama smreke kod približno istih koncentracija nismo mogli utvrditi pozitivan utjecaj fosfornih i kalijevih gnojiva na rast biljaka. Ti efekti nisu niti u ovom pokusu veliki, ali su ipak značajni. S ovim smo se problemom susreli već ranije (Komlenovi ć 1973), a uočili su ga i drugi autori (Ley ton 1958, Nebe 1962, Höhne 1964, Kennel i Wehrmann 1967 i dr.). Radi se o odnosu starosti drveća i njegovog stanja ishrane. Naši rezultati potvrđuju mišljenje Wehrmann a (1963), prema kom šumsko drveće u mlađoj dobi treba imati veće koncentracije hraniva u lišću (iglicama) za postizavanje određenog rasta. ZAKLJUČCI Na osnovi rezultata trogodišnjih proučavanja mogu se donijeti slijedeći zaključci: (1) Na istraživanom supstratu primjena dušika u prvom je redu pozitivno utjecala na rast biljaka smreke. Djelovanje kalija i fosfora bilo je osjetno slabije. v (2) Utjecaj magnezija na rast biljaka nije utvrđen. (3) Tri prihranjivanja dušikom u količini od 20 kg N/ha jače su utjecala na rast biljaka nego dva takova prihranjivanja. (4) Izostavljanje prihranjivanja dušikom u mjesecu svibnju imalo je za posljedicu najveću redukciju visinskog i dobijinskog rasta biljaka, a time i redukciju proizvedene biljne tvari. (5) Prihranjivanje u travnju pokazalo je tendencu jačeg utjecaja na visinski a prihranjivanje u lipnju na debljinski rast biljaka i produkciju ukupne suhe tvari. (6) U pogledu registriranih elemenata rasta i prirasta biljaka smreke nije utvrđena statistički značajna razlika između varijante u kojoj su primijenjena tri prihranjivanja s po 20 kg N/ha i jednog prihranjivanja s 60 kg N/ha, kada je to prihranjivanje provedeno sredinom mjeseca svibnja. (7) Na nijednoj varijanti gnojidbe nisu u periodu istraživanja utvrđena značajnija oštećenja od niskih temperatura. (8) Dobiveni rezultati vrijede samo za smreku i uvjete pod kojima su oni postignuti pa ova istraživanja zahtijevaju daljnji nastavak. LITERATURA 1. Aleksić, Ž., Anić, J., I v o v i ć, P., Leskošek, M., Rajković, Ž., Šestić, S., Vajnberger, A. (1973): Razvoj, stanje i aktuelni problemi u ispitivanju plodnosti zemljišta i đubrenja. Razvoj i aktuelni problemi u proučavanju zemljišta Jugoslavije, Beograd. 2. Anić, J. (1973): Biljna hraniva, Zagreb, (skripta). 3. Baule, H., Fricker , C. (1967): Die Düngung von Waldbäumen, BLV, München, Basel, Wien. |