DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1974 str. 77 <-- 77 --> PDF |
III — Uloga nacionalnih parkova i njihovi problemi Najvrijedniji prirodni objekti Jugoslavije su zaštićeni na rsnovi posebnih zakona u 14 nacionalnih parkova. To je očigledan dokaz da su narodi te zemlje svijesni potrebe da sačuvaju najljepše dijelove predjela i prirodne vegetacije u iskonskom stanju. Danas važnost nacionalnih parkova raste različito s obzirom na brze promjene nastale industrijalizacijom te u povezanosti s naglim razvitkom masovnog turizma. Među prvim razlozima koji su doveli do osnutka nacionalnih parkova bili su znanstveni, opće kulturni, povijesni i obrazovni ali je, također, bila prisutna i društvena važnost tih prirodnih objekata. Narodni parkovi su morali obuhvatiti zaštitu svih tipova pejsaža, koji su zastupljeni u Jugoslaviji. Uprkos teškoća nastalih radi decentralizacija vlasti, u oblasti očuvanja prirode ti su uvjeti bili skoro potpuno ispunjeni. U nacionalnim parkovima postoje odlične mogućnosti za provedbu istraživanja iz različitih prirodoznanstvenih oblasti. Rezultati takovih istraživanja predstavljaju osim teoretskih i veliku praktičnu gospodarsku vrijednost. Narodni parkovi su najbolji objekti za proučavanje razlika u horizontalnoj i vertikalnoj rasprostranjenosti vegetacije. Nažalost ima mnogo poteškoća s objavljivanjem znanstvenih radova koji se odnose na prirodu nacionalnih parkova. Te poteškoće se povećavaju prilikom kartografske obrade, a osobito u slučaju tiska vegetacijskih karata u boji. Financiranje nacionalnih parkova u Jugoslaviji znatno se razlikuje od onog u Poljskoj, gdje parkovima centralistički upravlja i uzdržava ih država. Narodni parkovi u Jugoslaviji prinuđeni su na samofinanciranje, koje osiguravaju različite ekonomske jedinice s dohocima ostvarenim kroz različite djelatnosti u parku. Uz takav način upravljanja lako se mogu uništiti one vrednote, koje su bile početnim razlogom za osnutak parka. Na taj način Uprave nekih nacionalnih parkova u kojima otpada prihod od sječe šuma radi nemoguće otpreme drva (npr. nacionalni parkovi Triglav i Paklenica) imaju stalne financijske neprilike. Svaki od narodnih parkova Jugoslavije ima svoje osobitosti i poteškoće. Međutim, za sve je zajednički problem ispaše ovaca i stoke; ona uzrokuje štete koje se često više ne mogu ispraviti. Stupanj porasta turizma vrlo je različit u pojedinim nacionalnim parkovima. Najveći promet turista je zapažen u Julijskim Alpama (n. p. Triglav) i na Plitvičkim Jezerima, a najmanji u nacionalnim parkovima Galičica i Kozara. Ne dostaje dobrih vodiča koji bi prikazali ljepotu pojedinih nacionalnih parkova i obrazložili vrijednosti i potrebu zaštite. Četrnaest nacionalnih parkova s ukupnom površinom od 235.915 ha najbolji je dokaz, da je zamisao o suvremenoj zaštiti prirode u Jugoslaviji bila shvaćena. Aktivnost svakog onog tko je povezan s ovim problemima treba usmjeriti na očuvanje vrijednosti, koje su u nacionalnim parkovima zakonom zaštićene. * * * U opisanoj publikaciji autor Teofi l Wojterski , šumarski stručnjak koji se bavi specijalno fitocenologijom i problematikom zaštite prirode, opisao je sažeto i vrlo dokumentirano glavne prirodne značajke i raznolikosti naših nacionalnih parkova. U tom je radu koristio vlastita znanstvena iskustva, |