DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1974 str. 73 <-- 73 --> PDF |
4. Nacionalni park Paklenica (Str. 40-49). Zaprema ukupnu površinu od 3.617 ha i zaštićuje dva uska i duboka prodora u vapnenačkom masivu Velebita. Zanimljiva geološka građa i mnogobrojni krški fenomeri (spilje, erozijski oblici, ponornice i dr.) su sekundarne turističke atrakcije (Slika 4). Razmjerno dobro očuvane šume bukve (Fagetum croaticum seslerietosum) i kserotermne šume crnog bora (Pinetum nigrae submediterraneum). Na pojas pretplaninske šume bukve nadovezuje se klekovina bora. Veliki požari uzrokovali su znatne štete u tamošnjim (osobito borovim) sastojinama, a predstoji još rješavanje problema ispaše i servituta (1 pregledna karta, 1 geološka karta, 1 klimadijagram, 4 fotografije). 5. Nacionalni park Mljet (Str. 49-55). Obuhvaća zapadni dio istoimenog otoka, s površinom od 3.100 ha, gdje su zaštićeni tipični oblici reljefa i vegetacijskog pokrova jadranske obale. Osobitost narodnog parka predstavlja slikoviti morski zaljev u obliku dvaju jezera. Izrazito blaga klim? uvjetuje razvitak različitih tipova vazdazelene vegetacije (Orno-Quercetumilicis i dr.). Makiju na otoku Mljetu karakterizira alepski bor, koji tamo izgrađuje sastojine različitoga sklopa i starosti. Te šume, uključujući degradirane makije s mirtom, nepobitno dokazuju mogućnosti uzgajanja takvih sastojina u onim dijelovima Dalmacije, gdje različite gospodarski slabo proizvodne šikare obrašćuju velika prostranstva. Unutar teritorija nacionalnog parka posebno je izdvojeno strogo zaštićeno područje, a postoji i nekoliko vrijednih spomenika arhitekture (2 pregledne karte, 1 klimadijagram, 2 fotografije). 6. Nacionalni park Kozara (Str. 55-60). Glavni razlog osnutka ovoga narodnog parka bila je želja da se očuvaju lokaliteti, gdje su se odvijale povijesne borbe za vrijeme 2. svjetskog rata između Nijemaca i partizana. Zaštićeno područje obuhvaća središnji dio istoimene gore s vrlo zanimljivim reljefom (mnoge duboko usječene riječne doline, strmi vapnenački obronci i dr.). Na tim padinama razvijene su kserotermne šikare s crnim grabom (Ostrya carpinifolia) i šume hrasta na dubokim tlima. Neke obronke pokrivaju šume bukve s jelom (Galio-Abietetum) koje su gospodarski krajnje iskorisćene (1 pregledna karta, 1 klimadijagram, 2 fotografije). 7. Nacionalni park Sut ješka (Str. 60-68). Smješten u istoimenoj dolini obuhvaća površinu od 17.250 ha i općenito je poznat po herojskim borbama za vrijeme 2. svjetskog rata. Služi odgoju, rekreaciji i za neke posebne znanstvene svrhe. To je jedan od najzanimljivijih evropskih prirodnih šumskih objekata, slavna »Djevičanska šuma Peručica« koja predstavlja strogi rezervat unutar područja narodnog parka. Peručica je detaljno istražena s raznolikih gledišta i odlikuje se velikim brojem i zonalnošću šumskih zajednica. Vrlo je dobar primjer za ispravno gospodarenje šumama, temeljeno na prirodnim osnovama. Velike štete u parku su prouzrokovali požari, a, također, i pašarenje po rudinama iznad gornje granice šume (1 pregledna karta, 1 vegetacijska karta, 2 fotografije, 1 tabela brojčanih podataka). 8. Nacionalni park Durmitor (Str. 69-76). Povod za osnutak toga narodnog parka bila je rijetka ljepota tamošnjega planinskog krajolika. Osobitu atrakciju predstavlja oblicima bogat glacijalni reljef s kotlovima, cirkovima, vrtačama, dolinama, jezerima i ostalim mnogobrojnim krškim po |