DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1974 str. 68 <-- 68 --> PDF |
STRANA STRUČNA LITERATURA Teofil Wojterski: PARKI NARODOWE JUGOSLAWII, Ochrona przyrodo (R. 36, Krakow, 1971), Zaklad ochrone przyrodu Polskiei Akademii Nauk. Nacionalni parkovi Jugoslavije, Zaštita prirode (Br. 36, Krakow, 1971.), Zavod Za zaštitu prirode Poljske Akademije nauka. Djelo ima 119 stranica i obuhvaća osim uvoda, literature i sažetka (na engleskom jeziku) slijedeća tri osnovna poglavlja: I — Rasprostranjenost nacionalnih parkova u Jugoslaviji, II — Opis nacionalnih parkova i razlozi njihovog osnutka i III — Uloga nacionalnih parkova i njihovi problemi. Publikacija je bogato ilustrirana s 20 karata, 35 fotografija, 19 klimadijagrama, 2 tabele brojčanih podataka i 4 vegetacijska profila. Format publikacije je A — 4. »Zaštita prirode i očuvanje spomenika prirodnih rijetkosti je tema o kojoj se zadnjih decenija vrlo mnogo raspravlja. Ta tema nameće se dz dana u dan sve više zbog brojnih razloga koji ozbiljno zabrinjavaju savremenog čovjeka. Razvoj civilizacije i nagla industrijalizacija pojedinih zemalja imala je za posljedicu brzo i nepovratno narušavanje prirodnih odnosa i prirodne ravnoteže sa svim svojim opasnim posljedicama. Nagla sječa i krčenje šuma u izvorišnim predjelima rijeka izazvali su (stalne) poplave u ravnicama, a na padinama eroziju i bujice koje su svojim razornim dej stvom izazvale na mnogim mjestima ogromna pustošenja. Sječa i paljenje šuma izazvale su ne samo promjene u plodnosti (proizvodnosti) tla, nego su djelovale i na promjenu klime u nekim krajevima. Nacionalno iskorištavanje prirodnih dobara, koje se u nekim slučajevima pretvaralo u pravo pljačkanje prirode, ugrozilo je opstanak mnogih biljnih i životinjiskih vrsta koje su nestajale iz ugroženih područja ili su čak potpuno iskorjenjene. Tome u prilog dao bi se navesti niz primjera sa područja naše države«. Ovo 1945-1956. godine, Beograd 1958., str. 63-78.), opisuje stanje i problematiku tih zaštićenih prirodnih objekata u našoj zemlji. Danas, nakon 15 godina, opisano se stanje izmijenilo utoliko... što se broj ugroženih biljnih i životinjskih vrsta povećao i što se toj grupi ugroženih sve više pridružuje i sara čovjek. Imamo li pred očima primarne zadatke u kompetenciji službe zaštite prirode ili pak šire suvremene pokrete i nastojanja usmjerena racionalnom korištenju i očuvanju cjelokupne životne okoline čovjeka — djelo T. Wojterskog, bez sumnje, zaslužuje pobliži osvrt. Zato, s obzirom na specifičnost opisanih prirodnih objekata i problematike, nastavno donosimo kratak prikaz o ovoj zanimljivoj, dokumentarnoj i vrlo aktualnoj publikaciji. Kako se razabire iz Uvoda (Str. 11-13) autor — Prof, dr ing. Teofi l Wojterski , predstojnik Zavoda za sistematiku i geografiju bilja na Sveučilištu A. Mickiewicza u Poznanu — opisao je na osnovi svojih obilazaka (God. 1957, 1964, 1967 i 1968), literature i usmenih konzultacija naših stručnjaka glavne karakteristike 14 narodnih parkova, koji danas postoje u pojedinim republikama SFR Jugoslavije. Ti nacionalni parkovi su (Slika 1): 1. Triglavski (u SR Sloveniji), 2. Risnjak, 3. Plitvička jezera, 4. Paklenica, 66 |