DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/1974 str. 55     <-- 55 -->        PDF

15.00 — 15.30 — Prof, dr J. PAPAIOANNOU (Greece): Die zircummediterrane
Verbreitung der Cistus laurifolius L., besonders in Thrazien,
15.30 — 16.00 — Dr O. INCEOGLU (Turkey): Biogeography of Turkish
Campanulaceae and their pollen morphology,
Predsjednik: Prof, dr M. SELIK (Turkey)
16.30 — 17.00 — Prof, dr H. DEMIRIZ (Turkey): Endemiten der
Umgebung von Istanbul,
17.00 — 17.30 — Prof, dr M. JOVANCHEVICH (Yugoslavia): Quercus
troj ana dans la flore Yugoslave,
17.30 — 18.00 — Prof, dr N. ZEYBEK (Turkey): Hallophyten von
der Tiirkei,
24. listopad: Predsjednik: Prof, dr B. AYTUG (Turkey)
9.00 — 9.30 — Prof, dr H. EM (Yugoslavia): Peuplements de Sapin
en Macedonie,
9.30 — 10.00 — Doc. dr F. YALTIRIK (Turkey): The floristic composition
of major forests in Turkey,
10.00 — 10.30 — Prof, dr Y. de FERRE (France): Le Pin sylvestre
de Turquie,
Predsjednik: Prof, dr H. GAUSSEN (France)
11.00 — 11.30 — Prof, dr B. AYTUG (Turkey): Anatomie du bois
d´Abies equi-trojani,
11.30. — 12.00 — Doc. dr M. TANK (Turkey): Fibre morphology
and pulping characteristics of Abies equi-trojani,
12.00 — 12.30 — Prof, dr M. SELIK (Turkey): Die pilzlichen Krankheiten
von Abies euui-trojani,
Predsjednik: Prof, dr H. DEMIRIZ (Turkey)
14.30 — 15.00 — Prof, dr N. ZEYBEK (Turkey): Turkische Seealgen,
15.00 — 15.30 — Doc. dr B. TUTEL (Turkey): Cryptogamic flora
of Turkey,
15.30 — 16.00 — Prof, dr K. BROWICZ (Poland): The Genus Amygdalus
in Turkey,
Predsjednik: Prof, dr J. PAPAIOANNOU (Greece):
16.30 — 17.00 — Dr T. PRZYBYLSKI (Poland): La variabilis et
adaptation des arbres forestiers de la limite de l´aire naturelle et de populations
isolees,
17.00 — 17.30 — Dr H. PESMEN (Turkey): Contribution on the new
Taxa of flora of Turkey,
17.30 — Closing session.
Iz dnevnog reda Simpozijuma vidi se da je trojanska jela na spomenutom
skupu razmatrana sa raznih aspekata (geografskog, sistematskog, ekološkog,
fitocenološkog, florističkog, anatomskog, tehnološkog, fitopatološkog i dr.).
Time je dosadašnje znanje o ovoj vrsti uveliko dopunjeno, prošireno i ispravljeno.
Bilo je, naime, mišljenja da ona predstavlja samo jednu geografsku
formu kavkaske jele (Padre), prelaz između kavkaske i grčke jele (Mattfeld),
da se po svojim osobinama približava grčkoj jeli (Debazac) i si. Drugim
riječima, dovodio se u pitanje njen status kao samostalne vrste. Opsežna i
podrobna istraživanja (i botaničara i šumara) morfoloških, anatomskih i citoloških
osobina materijala sa svih važnijih nalazišta (Ida, Gargari, Katrandag,
Atkavasi, Giirgendag, Babadag, Egrikabaagac i dr.) pokazala su da trojanska