DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/1974 str. 54     <-- 54 -->        PDF

MEĐUNARODNI SIMPOZIJUM O TROJANSKOJ JELI
(ABIES EQUI TROJANI ASCHERS. ET SINTJ
I FLORI TURSKE


(Istanbul, 22 — 28. listopad 1973)


U Turskoj rastu četiri autohtone jele: Abies Nordmanniana Spach (kavkaska
jela), A. Bornmulleriana Mattfeld (BornmuUerova jela), A. equi trojani
Aschers. et Sint. (trojanska jela) i A. cilicia (Ant. et Kotschy) Carriere (cilicijska
jela). U posljednje vrijeme trojanska jela privlači sve veću pažnju istraživača
u vezi sa svojim porijeklom, sistematskim mjestom i šumskoprivrednim
osobinama (brzi rast, veliki prirast, dobre tehničke osobine, zapažena
otpornost prema biotskim i abiotskim oštećenjima itd.). Zbog toga je i bila
predmet razmatranja posebnog međunarodnog naučnog skupa. Simpozijum je
organizirala i vodila Katedra za šumarsku botaniku Fakulteta šumarskih
nauka Univerziteta u Istanbulu (Biiyiikdere), koji je održan u vremenu od 22.
do 28. listopada 1973. g. Program simpozijuma bio je slijedeći:


22. listopad: Svečano otvaranje nove zgrade Herbarijuma,
23. listopad: Predsjednik: prof, dr Y. de FERRE (France)
9.00 —- 9.15 — Adress of prof, dr I. ERASLAN (Dean of Faculty):
Welcome to delegates,
9.15 — 9.30 — The opening of the Symposium by prof, dr H. KAYACIK
(President of the Committee),
9.30 — 10.00 — Doc. dr Faik YALTIRIK (Turkey): A review of the
taxon of Abies equi-trojani Aschers. et Sint.
10.00 — 10.30 — Ass. dr C. ATA (Turkey): The distribution of Abies
equi-trojani in Turkey,
10.30 — 11.00 — Prof. dr. H. GAUSSEN (France): Les Resineux de
Turquie,
Predsjednik: Dr T. PRZYBYLSKI (Poland)
11.00 — 11.30 — Prof, dr B. AYTUG (Turkey): Le pollen d´Abies
equi-trojani,
11.30 — 12.00 — Doc. dr A. PAMUKCUOGLU (Turkey): Aspect
iBiogeographique de Mont Ida et Abies equitrojani,
12.00 — 12.30 — Ass. dr G. ELICIN (Turkey): Composition florale
des peuplements de Sapin sur le Mont Ida,
12.30 — 13.00 — Prof, dr FUKAREK (Yugoslavia): Die Tannen der
Balkanhalbinsel,
Predsjednik: Prof, dr FUKAREK (Yugoslavia)
14.30 — 15.00 — Prof, dr R. CETIK (Turkey): Thefloristic composition
of the vegetation on Geyikdagi,


ŠUMARSKI LIST 1-2/1974 str. 55     <-- 55 -->        PDF

15.00 — 15.30 — Prof, dr J. PAPAIOANNOU (Greece): Die zircummediterrane
Verbreitung der Cistus laurifolius L., besonders in Thrazien,
15.30 — 16.00 — Dr O. INCEOGLU (Turkey): Biogeography of Turkish
Campanulaceae and their pollen morphology,
Predsjednik: Prof, dr M. SELIK (Turkey)
16.30 — 17.00 — Prof, dr H. DEMIRIZ (Turkey): Endemiten der
Umgebung von Istanbul,
17.00 — 17.30 — Prof, dr M. JOVANCHEVICH (Yugoslavia): Quercus
troj ana dans la flore Yugoslave,
17.30 — 18.00 — Prof, dr N. ZEYBEK (Turkey): Hallophyten von
der Tiirkei,
24. listopad: Predsjednik: Prof, dr B. AYTUG (Turkey)
9.00 — 9.30 — Prof, dr H. EM (Yugoslavia): Peuplements de Sapin
en Macedonie,
9.30 — 10.00 — Doc. dr F. YALTIRIK (Turkey): The floristic composition
of major forests in Turkey,
10.00 — 10.30 — Prof, dr Y. de FERRE (France): Le Pin sylvestre
de Turquie,
Predsjednik: Prof, dr H. GAUSSEN (France)
11.00 — 11.30 — Prof, dr B. AYTUG (Turkey): Anatomie du bois
d´Abies equi-trojani,
11.30. — 12.00 — Doc. dr M. TANK (Turkey): Fibre morphology
and pulping characteristics of Abies equi-trojani,
12.00 — 12.30 — Prof, dr M. SELIK (Turkey): Die pilzlichen Krankheiten
von Abies euui-trojani,
Predsjednik: Prof, dr H. DEMIRIZ (Turkey)
14.30 — 15.00 — Prof, dr N. ZEYBEK (Turkey): Turkische Seealgen,
15.00 — 15.30 — Doc. dr B. TUTEL (Turkey): Cryptogamic flora
of Turkey,
15.30 — 16.00 — Prof, dr K. BROWICZ (Poland): The Genus Amygdalus
in Turkey,
Predsjednik: Prof, dr J. PAPAIOANNOU (Greece):
16.30 — 17.00 — Dr T. PRZYBYLSKI (Poland): La variabilis et
adaptation des arbres forestiers de la limite de l´aire naturelle et de populations
isolees,
17.00 — 17.30 — Dr H. PESMEN (Turkey): Contribution on the new
Taxa of flora of Turkey,
17.30 — Closing session.
Iz dnevnog reda Simpozijuma vidi se da je trojanska jela na spomenutom
skupu razmatrana sa raznih aspekata (geografskog, sistematskog, ekološkog,
fitocenološkog, florističkog, anatomskog, tehnološkog, fitopatološkog i dr.).
Time je dosadašnje znanje o ovoj vrsti uveliko dopunjeno, prošireno i ispravljeno.
Bilo je, naime, mišljenja da ona predstavlja samo jednu geografsku
formu kavkaske jele (Padre), prelaz između kavkaske i grčke jele (Mattfeld),
da se po svojim osobinama približava grčkoj jeli (Debazac) i si. Drugim
riječima, dovodio se u pitanje njen status kao samostalne vrste. Opsežna i
podrobna istraživanja (i botaničara i šumara) morfoloških, anatomskih i citoloških
osobina materijala sa svih važnijih nalazišta (Ida, Gargari, Katrandag,
Atkavasi, Giirgendag, Babadag, Egrikabaagac i dr.) pokazala su da trojanska




ŠUMARSKI LIST 1-2/1974 str. 56     <-- 56 -->        PDF

jela predstavlja prirodni hibrid između kavkaske i grčke jele, nastao u dalekoj
prošlosti, sa nekim posebnim karakterističnim odlikama (npr. bočne grane sa
četiri izbojka) koje joj daju status samostalne vrste. To su potvrdila i
istraživanja njenog polena (Aytug). Tako je ovaj Simpozij um najzad raščistio
pitanje i njene filogenije i njene taksonomije.


Sa šumarskog gledišta Simpozijum je naročito značajan što je ukazao
na neke dobre šumsko-uzgojne odlike trojanske jele. Tu se u prvom redu
može spomenuti njen brzi rast, zatim veliki prirast po jedinici površine,
izvanredno dobre tehničke osobine debla (dužina, pravnost, punodrvnost, čistoća
od grana i dr.), otpornost prema insektima i bolestima, snijegu i mrazu
(na planini Ida obrazuje odlične sastojine na visini od 1400 m, gdje snijeg
duže traje i dostiže visinu od 1 m), velika vitalnost i regenerativna sposobnost
itd. Sve je to do sada malo bilo poznato evropskim šumarima. Zato se i
u našoj zemlji i u drugim južnoevropskim državama od maloazijskih jela
nešto veća pažnja posvećivala jedino kavkaskoj jeli. Međutim, poslije simpozij
uma održanog u Istambulu biće potrebno i trojanskoj jeli dati odgovarajuće
mjesto i ulogu svuda tamo gdje šumari djeluju (nastava, naučni rad,
sjemenarstvo, rasadničarstvo, osnivanje novih kultura, dendroloških nasada,
parkova i si.). Za proširenje trojanske jele u našim odgovarajućim uvjetima
postoji više razloga.


Trojanskoj jeli ekološki odgovaraju mnogi naši viši submediteranski i
susjedni kontinentalni tereni. Dobro uspjevanje ove vrste na analognim staništima
u Maloj Azaji (Planina Ida i dr.) ukazuje na mogućnost njenog rasta
i u uvjetima brdsko-planinskog područja naše zemlje od Makedonije do
Slovenije. Zato treba započeti sa njenim gajenjem svuda tamo gdje postoji
najviše izgleda za zadovoljavajući uspjeh.


Kao što je već napomenuto, dokazano je da je u sistematskom i genetskom
pogledu trojanska jela najsrodnija grčkoj jeli (Abies cephalonica Loud.).
Međutim, smatra se da je i naša jela sa nekih područja Makedonije (Galičica)
prelazni oblik između obične (Abies alba Mill.) i grčke (Abies cephalonica
Loud.) jele. Prema tome, trojanska jela je preko grčke jele srodna i sa našom
običnom jelom.


Iz naprijed navedenog izlazi da se introdukcijom i hibridizacijom trojanske
i naše jele može oplemeniti domaća jela, dobiti nove i vrednije hibridne
forme, proširiti četinjarski fond i na kserofitnije terene, obogatiti sastojinski
i populacioni genofond jelovih šuma itd. Ovo je naročito važno kada se ima
u vidu da domaća jela i u nekim našim područjima (Slovenija, Hrvatska,
Bosna) počinje propadati i odumirati.


Prof, dr Milorad JOVANCEVIČ