DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1974 str. 50 <-- 50 --> PDF |
NAUČNI I STRUČNI SKUPOVI AKTIVNOST SEKCIJE ZA GENETIKU I OPLEMENJIVANJE ŠUMSKOG DRVEĆA (Savjetovanje u SE Srbiji od 10. do 16. rujna 1973. g.) Sekcija za genetiku i oplemenjivanje šumskog drveća, koja više od jedne decenije djeluje u okviru Zajednice istraživačkih organizacija u oblasti šumarstva i drvne industrije Jugoslavije, održala je u vremenu od 10. do 18. rujna 1973. g. svoj redovni sastanak, savjetovanje i stručnu ekskurziju na području SR Srbije. Učestvovali su članovi iz Slovenije (dr. M. Brinar), Hrvatske (ing. F. Mrva i ing. M. Stojković), Bosne i Hercegovine (prof, dr M. Jovančević, ing. T. Mikić, ing. M. Sudarić, ing. R. Ibrahimkadić i ing. A. Sehović), Srbije (prof. dr. A. Tucović, prof. dr. S. Stilinović, dr. M. Jovanović, ing. B Marić, ing. M. Jevtić, mr D. Vrcelj-Kitić i ing. D. Vuletić) i Makedonije (doc. dr A. Adonovski, dr N. Popnikola i mr M. Stamenkov). Prof, dr M. Vidaković, mr A. Krstinić i ing. J. Gračan su svoje najavljeno učešće u posljednjem momentu otkazali zbog službenog puta u inozemstvo. Članovi Sekcije sastali su se u Beogradu. Tamo su ih dočekali, primili, pozdravili i izrazili dobrodošlicu dekan Šumarskog fakulteta prof, dr Lj. Petrović i direktor Instituta za šumarstvo ing. R. Dekić. Poslije toga, po ustaljenom običaju i utvrđenom programu Sekcije, zajednički su posjećeni, pregledani i proučeni važniji terenski objekti na kojima se izvode radovi značajni sa gledišta genetike, selekcije i oplemenjivanja šumskog drveća. U toku stručne ekskurzije posjećeni su: Arboretum, staklara i ogledne površine oko Šumarskog fakulteta i Instituta za Šumarstvo u Beogradu, ogledni rasadnik u Sremčici, sjemenska sastojina duglazije na Avali, dendrološka zbirka i sjemenske plantaže bukve u Arboretumu »Šuplja stena«, parkovni nasadi u Aranđelovcu, sjemenske plantaže oraha i šumsko-kulturni nasadi na Bukulji, parkovno drveće i kulture munike na Oplencu, nasadi drveća na spomen-groblju na Šumaricama kod Kragujevca, šumske sastojine u okolini Resavske pećine, šumsko-vegetacijski punktovi u Derdapskoj klisuri, šume Majdanpečke domene i šumski objekti i nasadi na Deliblatskoj pješčari. Za vrijeme boravka u Debelom Lugu članovi Sekcije saslušali su, u prisutnosti i drugih istaknutijih šumarskih stručnjaka (prof, dr Lj. Petrović, ing. R. Dekić, ing. M. Jevtić, ing. M. Stciljković, ing. M. Veljković, ing. M. Platiša, ing. M. Jovanović, ing. M. Vučković) i mjesnih društvenopolitičkih radnika slijedeće referate: — Prof, dr A. Tucović i Lj. Marković: Genetički prilaz oplemenjivanju oraha na pravnost i prirast stabla, — Dr M. Jovanović, prof, dr A. Tucović i ing. D. Vuletić: Kontrolisana unutarvrsna i međuvrsna hibridizacija hrastova i koreferate: |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1974 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— Ing. R. Ibrahimkadić: Rezultati dosadašnjeg podizanja sjemenskih plantaža na području tvornice Maglaj, — Dr A. Andonovski: O nekim problemima oplemenjivanja šumskog drveća u Makedoniji i — Ing. F. Mrva: Vlastita iskustva na autotransplantaciji kod običnog bora. Raspravljanje o selektivnim mjerama u bukovim sastojcima na Boikulji (kod Aranđelovca). Foto: Jovančević M. Poslije završenih referata, diskusije i svih terenskih obilazaka prihvaćeni su slijedeći ZAKLJUČCI 1. Na području SR Srbije već su postignuti vrijedni rezultati u oblasti selekcije i oplemenjivanja šumskog drveća. Ti su uspjesi značajni i za susjedne republike, čitavu zajednicu, pa i više. 2. Rezultate i iskustva postignuta u Srbiji na oplemenjivanju bukve, hrastova, oraha i nekih drugih lišćara treba što više popularizirati putem javnih predavanja, demonstracija, stručne i dnevne štampe, radija, televizije odnosno svim mogućim informativnim sredstvima da bi što šira stručna i društvena javnost bila o tome upoznata. 3. Na teritoriju Majdanpečke domene i drugih nekih lokaliteta uže Srbije postoje prirodne dobro sačuvane populacije bukve i kitnjaka, čija stabla po fenotipskim, genotipskim, uzgojnim i tehničkim osobinama zaslužuju da se propisno izdvoje, zaštite, gaje, koriste i čuvaju kao polazni i reproduktivni materijal od šireg značenja. 4. Za oplemenjivanje šumskog drveća u Srbiji velika je korist što su u okviru spomenutih populacija pojedine sastojine, grupe i stabla već namjenje49 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1974 str. 52 <-- 52 --> PDF |
na za sjemensku proizvodnju. Međutim, te objekte prethodno treba urediti po principima genetike odnosno po uputstvima za izdvajanje sjemenskih baza pa tek onda koristiti u praktične (sjeme) i naučne (testovi) svrhe. 5. Na teritoriju Majdanpečke domene i Istočne Srbije uopće postoji genetski vrlo vrijedni polazni materijal i nekih tzv. plemenitih vrsta drveća (jasen, javor, mliječ, orah i dr.) koga treba u što većoj količini sačuvati i po istim principima selekcionirati i koristiti. 6. Vrlo je značajno da u Srbiji postoje sjemenske plantaže i nekih ekonomski važnih lišćara (bukva, orah). Pravilno je što se krenulo tim putem, jer su sjemenske plantaže dokazana metoda uspješne selekcije i relativno brzog oplemenjivanja šumskog drveća uopće. Započetim putem treba ići i pri oplemenjivanju drugih lišćara odnosno svih vrsta drveća kako u Srbiji tako i u drugim republikama. 7. Preporučuje se da se na već podignutim sjemenskim plantažama usporedo ispituje i mogućnost ubrzanja i povećanja cvjetanja i fruktifikacije bukve (i drugih vrsta) primjenom svih poznatih metoda (dodavanje mineralnog gnojiva u raznim kombinacijama, savijanje grana, obrezivanje grana, prstenovanje i si.). 8. Preporučuje se osnivanje takve sjemensko-rasadničke proizvodnje u Srbiji koja će omogućiti još veću i efikasniju primjenu genetike i selekcije u toj ranoj fazi šumske proizvodnje. Sekcija ostaje na svom ranijem stavu (vidi Šumarstvo, Beograd, br. 9-10, god 1973. i Narodni šumar, Sarajevo, br. 10-12, god 1973., zaključak pod točkom 5.), da toj svrsi najbolje odgovara jedinstvena sjemensko-rasadnička proizvodnja u okviru Republike. Samo preko tako organizirane proizvodnje oplemenjivanju se pruža mogućnost brže, veće i efikasnije aplikacije u oblasti praktičnog gajenja šuma. 9. Članovi Sekcije smatraju da što prije treba pristupiti izradi programa oplemenjivanja pojedinih vrsta drveća koji će poslužiti kao osnova budućeg rada i suradnje stručnjaka iz svih republika. Izradu programa treba povjeriti odgovarajućim institutima. Sekcija je spremna da svaki takav program razmotri, prouči, kritički proanalizira i nadopuni svojim primjedbama. 10. Članovi Sekcije smatraju da treba pojačati suradnju sa šumarskom praksom. Spremni su odgovoriti na svaku takvu inicijativu šumsko-privrednih organizacija, društava, sekcija i pojedinaca (naročito iz oblasti gajenja šuma), ukoliko se Sekciji za genetiku pruži za to odgovarajuća prilika, uvjeti i sredstva. 11. Konstatirano je da sa ovom godinom Sekcija uspješno završava svoj dugoročni program obilaska i pregleda polaznog materijala i početnih radova na selekciji i oplemenjivanju šumskog drveća po republikama. Izvršenje tof programa teklo je slijedećim redosljedom: Makedonija (1962), Bosna i Hercegovina (1963), Slovenija (1964), Hrvatska (1965), Crna Gora (1972) i Srbija (1973). Prikazi spomenutih obilazaka, sastanaka, održanih referata i donijetih zaključaka objavilo je više stručnih časopisa, npr. Narodn i šumar , Sarajevo, god. 1962, br 7-9, str. 413-415; god. 1964, br. 3-4, str. 196-199; god. 1973, br. 10-12, str. 385-387, Šumarstvo , Beograd, god. 1965, br. 3-5, str. 177-180; god. 1965, br. 11-12, str. 447-457; god. 1973, br. 9-10, str 54-56, Šumarsk i List , Zagreb, god. 1965, br. 5-6, str. 259-261; god. 1965, br. 11-12, str. 595-607, Topola , Beograd, god. 1965, br. 50-51, str. 52 itd. Ovim pothvatom Sekcija je pružila članovima dobru priliku da se upoznaju sa situacijom SU |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1974 str. 53 <-- 53 --> PDF |
u drugim republikama i da na osnovi stečenih iskustava, saslušanih referata i diskusija pravilnije planiraju, usmjeravaju i izvode svoje radove. Međutim, smatra se da započetu praksu treba nastaviti, kako u našoj zemlji tako i u inozemstvu. 12. Odlučeno je da se Zajednici istraživačkih organizacija u oblasti šumarstva i drvne industrije Jugoslavije predloži dodjeljivanje štampanih zahvalnica dr Miranu Brinaru i ing. Branislavu Maricu za njihov zaslužni, višegodišnji, pionirski i pregalački rad u Sekciji na oplemenjivanju šumskog drveća i šumarstva uopće. 13. Izražena je jednodušna zahvalnost dekanu Šumarskog fakulteta (prof, dr Ljubomiru Petroviću), direktoru Instituta za šumarstvo (ing. Rajici Dekiću) i direktoru Fakultetskog oglednog dobra »Momčilo Popović« (ing. Milošu Jevtiću) u Beogradu koji su svojom predusretljivoscu i pomoću omogućili da se sastanak, ekskurzija i savjetovanje održe i uspješno završe. Na jednak način izražena je zahvalnost i Mihajlu Stoiljkoviću (direktoru ŠIP-a »Južni Kucaj«) na ponudi i pozivu da bude domaćin jednog sličnog sastanka i savjetovanja na području njegovog poduzeća. 14. Dogovoreno je da se naredni godišnji sastanak Sekcije održi ponovo u SR Makedoniji (Skopje). Spomenuti šumarski stručnjaci, koji su kao domaćini ili gosti pratili rad Sekcije od početka do kraja (prof, dr Lj. Petrović, ing. R. Dekić, ing. M. Jevtić, ing. M. Stoiljković) u svojim završnim govorima istakli su da je Savjetovanje ostavilo nepodjeljeni utisak dobro organiziranog, vođenog i završenog rada. Skup se razišao tamo gdje se i sastao — ispred zgrade Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Beogradu — u želji da i naredna savjetovanja budu primljena i uspješna onako kao ovo u SR Srbiji. Prof, dr Milorađ JOVANCEVIC |