DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1974 str. 5 <-- 5 --> PDF |
mogu biti jako dugotrajna i zbog toga je potrebno da se ona što bolje planiraju i čim prije započnu. Opravdanost financijskog ulaganja u takva istraživanja postoji, jer dobra proizvodnost budućih šuma na prvom mjestu ovisi o izboru ispravnih provenijencija sjemena i biljaka za njihovo podizanje. Cesto puta je testove provenijencija moguće kombinirati sa testovima potomstva. Testovi potomstva imaju za cilj određivanje genetske vrijednosti pojedinih stabala unutar određene populacije, dok sam test provenijencija, kako smo već rekli, ima za cilj određivanje genetske vrijednosti cijele populacije. Vrsta provenijenčnog pokusa ovisit će o a) saznanjima o ispitivanoj vrsti, b) prirodnoj varijabilnost vrste, c) varijabilnosti staništa u kojem će se dotična vrsta uzgajati, d) važnosti vrste za šumarsku ekonomiku zemlje, e) financijska sredstva, površine i drugo potrebno za izučavanje provenijencija i f) svrha pokusa (IUFRO 1967.). Navedeni činioci su u uskoj međusobnoj vezi. Tek kada dobro poznamo činioce od (a) do (e) možemo se odlučiti za svrhu pokusa. Uzmimo kao primjer crni bor. O ovoj vrsti općenito se dosca zna o njegovoj biologiji, šumsko uzgojnim svojstvima, prirodnoj varijabilnosti i upotrebnoj vrijednosti drveta. Poznato je da je njegov areal isprekidan. Ustanovljene su mnoge svojte (taksoni) kod ove vrste. Crni bor je jedna od najvažnijih vrsta za pošumljivanje ogromnih površina našeg hladnijeg submediterana. Površine za pokuse provenijencija crnog bora stoje nam na raspolaganju od krajnjeg zapada do krajnjeg istoka Jugoslavije. Stručno vodstvo kao i provođenje pokusa na terenu moglo bi se osigurati. Jedini nedostatak su materijalna sredstva, koja bi trebala biti prilično velika i uvijek na vrijeme osigurana. Uzimajući u obzir sve navedeno, smatramo da bi u sadašnjim uvjetima, dok se ne riješe financijski problemi, svrha istraživanja trebala biti razjašnjenje postojanja nekih rasa crnog bora u centralnom i istočnom dijelu Jugoslavije kao i ispitivanja provenijencija u rasadniku i to u 3 — 4 regije Jugoslavije. Kod toga pokusa bi se mogle ispitivati mnoge kompleksne karakteristike sjemena i biljaka kao što su ritam rasta, otvaranje i formiranje pupova, trajanje vegetacionog rasta, otpornosti na biotske i abiotske faktore, izučavanje nekih morfoloških karakteristika i drugo sa svrhom da se bolje upozna varijabilnost vrste i da se ustanovi koje su provenijencije u rasadničarskim uvjetima najbolje za određena područja. Ukoliko bi se osigurala materijalna sredstva, onda bi se na ovaj pokus mogao nadovezati pokus provenijencija crnog bora na terenu. Taj pokus bi trajao 20 pa i više godina. U tome slučaju mogao bi se ustanoviti odnos juvenilni-adultni stadij za neka važna fiziološka svojstva. Pitanje rasa crnog bora u nekim krajevima zemlje nadopunila bi biotaksonomska istraživanja. Uzorci za takva istraživanja trebali bi biti predstavljeni s 10 — 30 stabala svaki, što ovisi o varijabilitetu dotične populacije i vrste. NABAVKA SJEMENA ZA POKUS Prvo treba da se provede izbor sastojina iz kojih će se sabrati sjeme za pokus provenijencija. Prema definiciji O. E. C. D., pod sastojinom podrazumijevamo dovoljno veliku populaciju drveća koja posjeduje dovoljnu uniformiranost u kompoziciji, konstituciji i rasporedu da bi se razlikovala od |