DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1974 str. 4 <-- 4 --> PDF |
zetak je provenijenčni pokus s običnim orahom, koji obuhvaća 14 provenijencija s područja Jugoslavije testiranih na dva lokaliteta (Tu c o v i ć i dr. 1972.). U tom pravcu treba poduzeti odgovarajuće mjere i organizirati pokuse provenijencija naših važnih vrsta na nivou Jugoslavije, ako ne Srednje odnosno Jugoistočne Evrope. S obzirom da uvjeti za istraživalački rad u šumarstvu kod nas sada nisu optimalni, jer se nije riješilo na zadovoljavajući način pitanje financiranja, to radove na ispitivanju provenijencija šumskog drveća moramo tako planirati da njihovo izvođenje ni u jednoj etapi ne dođe u pitanje. To znači da je potrebno prvo dobro planirati, a izvođenje započeti tek onda kada zn to budu stvoreni svi potrebni uvjeti. Mislimo da je sazrelo vrijeme da se pokrene pitanje izučavanja provenijencija, jer naše šumarstvo, pored svih poteškoća, nastoji ići naprijed koristeći nova saznanja nauke za unapređenje svoje proizvodnje. To je najvažniji motiv zbog kojega pokrećemo ovo pitanje, ali pored toga postoji još. jedan kojega moramo imati na umu. Radi se o slijedećem: sada mnoge zemlje Evrope učestvuju na međunarodnim pokusima provenijencija, dok će ih u skoroj budućnosti biti još više. Bilo bi veoma štetno za reputaciju našeg šumarstva i naše šumarske znanosti da mi i u buduće ne učestvujemo u tim pokusima ili da nemamo svojih pokusa, koji bi obuhvatili cijelu zemlju. Iz svih navedenih razloga, Sekcija za šumarsku genetiku je pokrenula ovo pitanje i kao prvo dajemo stručnoj javnosti na uvid prijedlog metodologije i plana istraživanja provenijencija šumskog drveća u Jugoslaviji. Za izradu toga držali smo se uputstva IUFRO: Standardizacija metoda za izučavanje i testiranje provenijencija, 1967, te publikacija: Edward s (1956), Wright (1962), Lacaze i Lemoine (1962), C a 11 a h a m (1964), Lacaze (1967), Giertyc h (1966) i South. For. Tree Impr. Com. (1952). U ovim radovima citirana je opširna literatura. SVRHA ISPITIVANJA U Evropi je započeto s podizanjem šumskih kulutra prvom polovicom 19. stoljeća. Tada nije pridavana skoro nikakva pažnja podrijetlu sjemena. U relativno kratkom vremenu mnoge od plantaža su dale negativne rezultate. Nakon toga se pridaje sve veća pažnja podrijetlu sjemena, koje će se koristiti za nove plantaže. S obzirom da je važan izvor sjemena, to su uvedeni novi termini provenijencija i podrijetlo. Prema O. E. D. C. (Radni dokument 1966). predložene su slijedeće definicije: Provenijencija: »Područje na kojoj bilo koja sastojina šumskog drveća raste. Sastojina može biti autohtona, unesena ili nepoznatog podrijetla.« Podrijetlo: »Za autohtonu sastojinu drveća podrijetlo je područje u kojoj drveće raste, za unešenu sastojinu podrijetlo je mjesto odakle sjeme ili biljke su prvobitno unesene.« (Vidaković i Williamson 1968). Prema tome, pod ispitivanjem provenijencija se razumijeva eksperiment sa sjemenom i sadnicama od stabala iz sastojina bilo prirodnih ili umjetnih. Ispitivanje provenijencija ima praktičnu svrhu da ustanovi populacije ili provenijencije čije sjeme će proizvesti dobro prilagođene produktivne šume u jednoj određenoj regiji (IUFRO 1967). Dakle, to je eksperimenat gdje se uspoređuju različite populacije, a ne različite individue. Takva ispitivanja ? |