DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1974 str. 37 <-- 37 --> PDF |
šumarskog instituta, naše šume apsorbiraju godišnje 75 miliona tona ugljika i oslobode 150 miliona tona kisika što daje novu spoznajnu kvalitetu naših šuma. Ovdje nije ni potrebno nabrajati sve one brojne pozitivne efekte koje daju šume, a ne odnose se direktno na proizvodnju i eksploataciju drvne mase. Bilo bi veoma korisno da se ti efekti vezani direktno na zaštitu prirodne okoline čovjeka znanstveno valoriziraju i obrade i to prema našim stvarnim podacima i pokazateljima. Predsjednik društva arhitekata SR Hrvatske dipl. ing. arh. Neven Kovačević je iznio da su i do sada mnogi pojedinci kao i institucije činili napore da se vrednuju i očuvaju naši prostori, ali pune efikasnosti nije bilo. Zbog toga je nužno da se stvore čitavi sistemi organizacionih oblika, koji će omogućiti stalnu brigu i praćenje svih zbivanja u prostoru koja se bilo direktno ili direktno tiču zaštite čovjekove okoline. Osim toga društvo mora biti zainteresirano da stručna valorizacija pojedinih zbivanja u prostoru bude oslobođena tehnokratske prinude, često uvjetovane nečijim momentanim interesom ili kratkoročnim ekonomskim efektom. U završnom dijelu rada osnivačkog skupa novo izabrani Savjet koji broji 70 članova (po 10 iz svake republike, i po 5 iz autonomnih pokrajina) je izabrao predsjedništvo Savjeta u slijedećem sastavu: Dr Aleš Bebler, predsjednik, Prof, dr Vera Johanides podpredsjednik i Tadija Popović, dipl. ing. tajnik. Također su poslani pozdravni telegrami: drugu Titu, generalnom sekretaru OUN Kurtu Valdhajmu kao i apel građanima Jugoslavije kojeg donosimo u prilogu. Završavajući ovaj izvještaj biti će uputno citirati švicarski uđbenik za osnovne škole u kom piše: »Ja, imenom taj i taj, 7 godina star obavezujem se da ću čuvati prirodna bogatstva svoje zemlje, njezinu faunu i floru, rude i minerale kao najveću svetinju«. Tim ljudima nije nužno kasnije tumačiti potrebu zaštite prirode, a rezultati takovog odgoja vidljivi su u gotovo svakom djeliću Švicarske. DRAGUTIN KIŠ, dipl. ing. Urbanistički institut SR Hrvatske |