DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1974 str. 35 <-- 35 --> PDF |
AKTUALNA PROBLEMATIKA OSNIVAČKI SKUP SAVJETA ZA ZAŠTITU ČOVJEKOVE OKOLINE U JUGOSLAVIJI Pod pokroviteljstvom druga Tita, a na inicijativu grupe društvenih i znanstvenih radnika (Dr Aleš Bebler, Voja Leković i drugi), održan je dne 1. i 2. veljače 1973. godine u Saveznoj skupštini u Beogradu osnivački skup SAVJETA ZA ZAŠTITU I UNAPREĐENJE ČOVJEKOVE OKOLINE JUGOSLAVIJE. Impozantni broj, od preko 400 zainteresiranih znanstvenih, javnih i političkih radnika iz svih socijalističkih republika i pokrajina, raspravljao je ta dva dana o problematici koja manje ili više tišti cijelo čovječanstvo, pa i našu zemlju, a odnosi se na sve veću ugroženost okoline u kojoj čovjek živi i radi. Pozdravljajući skupštinu u ime druga Tita a i u svoje ime, drug Edvard Kardelj je naglasio da je riječ o takovoj vrsti elementarnih opasnosti, koje se ne mogu otklanjati samo unutar naroda i država »već i zajedničkim naporima i neprekidnom zajedničkom akcijom celog čovečanstva«. Analizirajući dalje štetne posljedice koje doinosi sobom užurbani tempo intenzivne urbanizacije i industrijalizacije u suvremenom svijetu drug Karedelj kaže: »Savremeni čovjek ne može živeti u uverenju da su bogatstva prirode neiscrpna i da on u toj prirodi može da radi sve što hoće, bez obzira na posledice koje moraju da proističu iz takvog ponašanja. Ponašajući se bezobzirno i neodgovorno prema prirodi čiji je sastavni deo i od koje zavisi, čovek postaje sam sebi neprijatelj«. Do sadašnjeg stepena razvoja čovjek je bio u toku cijele svoje povijesti u izvjesnom sukobu sa prirodom nastavlja dalje drug Kardelj, ali je našao načina da bar djelimično i ispravlja štete koje je izazvao u prirodnom okviru svoga života. »Međutim, ono što je u sadašnje doba zaista novo u tom pogledu jeste neuporedivo brz tempo razvoja proizvodnih snaga koji takoreći skokovito postiže sve veće rezultate u stvaranju povoljnih uslova za materijalni napredak društva, ali koji istovremeno istim skokovitim tempom nanosi i štetne posledice za čovekovu prirodnu okolinu« (E. Kardelj). Međutim, problem izazvan ozbiljnim narušavanjem prirodnog okvira čovjekova života danas »nije u nekom nepremostivom sukobu moderne tehnologije, odnosno razvoja proizvodnih snaga i prirode, već u onom sukobu koji nastaje zbog zaostajanja čovekove svesti o neophodnosti sistematskog savlađivanja stihijskog delovanja materijalnog razvoja društva, odnosno načina proizvodnje i društvenog života na prirodu« (Ed. Kardelj). Spoznaja o važnosti a i ugroženosti upravo prirodneokolinečovjekovo g život a bila je prisutna kako u pozdravnoj riječi druga Kardelja (koji je naglasio da se neprijateljstvo prema prirodi pojavljuje uvijek u suštini kao neprijateljstvo prema čovjeku) tako i u brojnim referatima i diskusijama gotovo svih prisutnih. Kod toga je dobar dio učesnika ukazivao na 33 |