DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1974 str. 23     <-- 23 -->        PDF

UD K 634.0.114.4 (497.13—11)


KLASIFIKACIJA TALA SLAVONSKOG SREDOGORJA


Dr ing. MIRJANA KALINIĆ,


naučni suradnik


UVOD


Pedološka istraživanja slavonskog sredogorja, Psunja, Papuka, Krndije,
Požeške gore i Dilj gore, otpočeta su tek u novije vrijeme. Sredogorje je
pokriveno raznim tipovima šuma bukve, šuma kitnjaka i običnog graba,
zatim šuma bukve i jele, kojima se uglavnom ekstenzivno gospodarilo.
Upravo stoga, poticaj na pedološka istraživanja dala su nastojanja oko
intenziviranja šumarske proizvodnje, za koju je poznavanje tala od posebnog
značenja. Prva istraživanja u sredogorju obavljena su tako za potrebe
šumsko-uzgojnih i uređajnih radova (P. D r a g iš i ć, M. K a 1 i n i ć, 1958;


M. Kalinić , 1958). Istraživanja su otpočimana ovdje i u okviru tipologije
šuma i šumskih staništa SR Hrvatske (S. Bertović, M. Kalinić, 1963:
M. Kalinić , 1965). Pojedine predjele sredogorja obuhvatili smo i sistematskim
pedogenetskim istraživanjima i izradili pedološke studije i karte
mjerila 1:50000 (M. Kalini ć, 1966, 1967, 1970, 1972).
OSNOVNE KATEGORIJE I KRITERIJI SISTEMA
KLASIFIKACIJE TALA


Prilikom pedogenetskih istraživanja i klasifikacije tala sredogorja, usvojena
je podjela tala u dvije osnovne najviše kategorije, re d i klas a


(E. Muckenhausen , 1962, 1966, 1970) i primjenjen »jedinstven kriterij
klasifikacije tala od tipa tla na niže sistematske kategorije« (P. Kova č e-
v i ć, M. K a 1 i n i ć et al., 1967, 1972).
Izdvojene su tako slijedeće klasifikacione jedinice tala: T i p tla, prema
definiciji jugoslavenskih pedologa (V. Neugebauer , M. Ćiri ć et al.,
1963) i prema novoj klasifikaciji tala Jugoslavije (A. Škorić , G. F i 1 ipovski,
M. Ćirić, 1972). Podtip tla izdvojen je na osnovu kvalitativnih
modifikacija tipa tla (M. Gračanin, 1951; E. Muckenhausen,
1962, 1966, 1970), a varijetet , kao kvantitativna modifikacija podtipa


(E. Muckenhausen , 1962, 1966). Karakteristikama matičnog supstrata
definiran je ro d tla prema ruskim autorima, odn. forma ili serija prema
njemačkim i američkim autorima. Vrst a tla izdvojena je prema tekstur


ŠUMARSKI LIST 1-2/1974 str. 24     <-- 24 -->        PDF

nom sastavu soluma, a faza tla prema definiciji H. Pallmann-aameričkih pedologa (Soil Survey Manual, 1951).


SI. 1 — Granitske breče Požeške gore na kojima se formiraju smeđa kisela tla.
Foto: M. Kalinić


KLASIFIKACIJA TALA SLAVONSKOG SREDOGORJA


Naša zapažanja i morfografija reljefa slavonskog gorja upućuju na
kompliciranu morfološku evoluciji i heterogenu petrografsku građu sredogorja.
Stoga, u usporedbi s bilo kojim pedogenetskim faktorom, na
razvoj tala sredogorja dominantan utjecaj ima geološki supstrat. Pored
toga, područja Papuka, Psunja, Krndije sa strmim nagibima i razvijenim
uskim kosama znatno utječu na dubinu i razvoj tla. Požeška gora i Dilj
gora su zasebne geomorfološke cjeline, a predstavljaju dva horsta, ograničena,
prema A. Takšdć u (1971), rasjedom. Oblici reljefa su stoga umjereniji,
ove su gore naseljene, što sve ima utjecaja na razvoj tala.


U području sredogorja izdvojili smo dva elementa reljefa: brdoviti reljef,
iznad cea 230 — 250 m, pa do 985 m nadm. visine (najviši vrh, u Psunju)
i ravničarsko-breiuljkasti reljef obodnih dijelova sredogorja i Požeške
kotline, ispod cea 230 m nadm. visine. Klasifikacija terestričkih tala brdovitog
reljefa i terestričkih i samiterestričkih tala ravničarsko-brežuljkastog
reljefa prikazane su u tabelama I — VI. Uz tabelarni prikaz klasifikacije
tala donosimo nekoliko dopuna i objašnjenja.


U podtip eutričnih smeđih tala sredogorja uvrstili smo i »smolničasta
tla«. Ovim nazivom je P. Kovačev i č (1956) označio tla na miocenskim




ŠUMARSKI LIST 1-2/1974 str. 25     <-- 25 -->        PDF

vapnencima i laporima jedne manje površine u podgorju Požeške kotline.
Pedogenezu »smolničastih« tala objašnjava autor recentnošću nekih pedogenetskih
procesa i navodi da »u odnosu na smolnice Srbije, ova smolničasta
tla (tj. smolnicama slična tla) predstavljaju daljnju degradaciju«.
Isto tako, malu površinu »smolničastih« tala izdvojili smo i mi u brežuljkastim
predjelima prigorja Papuka, iznad sela Doljanovci i Vrhovci. Tla
su tamne boje (10 YR 3/2 sa 2,5 Y 3 2 u suhom stanju), praškasto-glinaste
i glinaste teksture, nepotpune prirodne dreniranosti. Potrebno ih je detaljnije
istražiti i sistematizirati.


SI. 2. — Šumski predjel Vražjak. Šumarija Pleternica. Sastojina kitnjaka i cera,
razvijena na lesiviranim tlima i na lessive-pseudoglejnim tlima istočnih predjela
Požeške gore.


Foto: M. Kalinić


U prikazu distričnih smeđih tala sredogorja, koja su karakteristična
posebno za šumu bukve i jele u Papuku, izdvojili smo tipična smeđa kisela
tla, zatim humusno-distrična smeđa kisela tla i smeđa kisela ilimerizirana
tla. Međutim, u arealu distričnih smeđih tala Papuka i Psunja nalazimo
i stadij tla koji je srodan humusno-distričnom smeđem tlu ili smeđem
podzolastom tlu. U našim istraživanjima tala Papuka i Psunja (M. Kali nić
, 1965, 1966, 1970), ovaj stadij tla označavali smo kao »jako kiselo smeđe


23




ŠUMARSKI LIST 1-2/1974 str. 26     <-- 26 -->        PDF

tlo«. Razvijeno je na visokometamorfnim, kvarcitičnim škriljcima, na arkozama
ili na kvarcnim pješčenjacima. Na osnovu građe profila i analiza,
zaključili smo tada da je ono vrlo srodno kiselom smeđem podzolastom
tlu.


Na gusto uslojenim škriljcima i paragnajsima koji usporuju proricanje
oborinske vode, opisali smo i pseudooglejeno smeđe kiselo tlo.


U pedokomplaksu »intrazonalnih substratogenih tala brdskog i planinskog
područja« Slavonije i Baranje, Dj. Janekovi ć (1971) navodi
»podzol na kremenim pješčenjacima«. Našim istraživanjima nismo ustanovili
podzol.


ZAKLJUČAK


Pri pedogenetskim istraživanjima i klasifikaciji tala slavonskog sredogorja
(Psunj, Papuk, Krndija, Požeška gora, Dilj gora), usvojena je podjela
tala u dvije osnovne najviše kategorije, red i klasa (E. Miiokenhausen, 1962,
1966, 1970). Primjenjen je »jedinstven kriterij klasifikacije tala od tipa tla
na niže sistematske kategorije«, kako je to učinjeno kod naših pedogenetskih
i kartografskih radova u područjima Posavine (P. Kovačević, M. Kalinić,
1967, 1972), U ovome radu prikazane su slijedeće klasifikacione jedinice
tala: Tip tla, podtip tla, zatim varijetet i rod tla, pa vrsta i faza tla.


U području sredogorja izdvojili smo dva elementa reljefa: brdoviti reljef,
iznad cea 230 — 250 m pa do 985 m nadm. visine (najviši vrh sredogorja
u Psunju) i ravničarsko-brežuljkasti reljef obodnih dijelova sredogorja
i Požeške kotline, ispod cea 230 m nadm. visine. Klasifikacija terestričkih
tala brdovitog reljefa i terestričkih i semiterestričkih tala ravničarsko-
brežuljkastog reljefa, prikazane su u tabelama I—VI.


LITERATURA


1.
A n t i ć, M., Jović, N. et al. (1963): Humusni varijetet smeđeg kiselog zemljišta
na Goču. Čas. »Zem. i bil.«, Beograd;
2.
B e r t o v i ć, S., Kalinić, M. (1963): Tipološka istraživanja šuma i šum.
staništa masiva Papuk-Psunj; preth. izvj., Zagreb;
3.
D r a g i š i ć, P. (1958): Njega čistih i mješovitih mladika bukve i mladika
hrasta kitnjaka. Zagreb;
4.
G r ačan i n, M. (1951): Pedologija, III. dio, Zagreb;
5.
Janeković , Dj. (1971): Pedološke karakteristike Slavonije i Baranje. Zbornik
znanstv. sabora, Osijek;
6.
Kalinić , M. (1958): Pedološka istraživanja u sastojinama bukve i hrasta
kitnjaka. Manuskript. Zagreb;
7.
Kalinić , M. (1965): Tla Papuka kao ekološki faktor hrastovih i bukovih
sastojina. Doktorska disertacija. Zagreb;
8.
Kalinić , M. (1966): Tla dijelova sekcija Slav. Požega 1, Slav. Požega 2,
Slav. Brod. 1. Studija sa pedološkom kartom 1:50000; Zagreb;
9.
Kalinić , M. (1967): Tla sekcije Slav. Požega 1. Studija sa pedološkom kartom
1:50000. Zagreb;
10.
Kalinić , M. (1970): Karakteristike tala bukovih i hrastovih sastojina Psunja.
Šumarski list, No 11—12, Zagreb;
11.
Kovačević, P., Kalinić, M. et al. (1957): Detaljna klasifikacija tala
i izrada pedološke karte hrvatske Posavine mjerila 1:50000. Zadar — Beograd,
12.
Kovačević, P., Kalinić, M. et al. (1972): Tla Gornje Posavine, knjiga,
Zagreb;


ŠUMARSKI LIST 1-2/1974 str. 27     <-- 27 -->        PDF

25




ŠUMARSKI LIST 1-2/1974 str. 28     <-- 28 -->        PDF

26




ŠUMARSKI LIST 1-2/1974 str. 29     <-- 29 -->        PDF

27




ŠUMARSKI LIST 1-2/1974 str. 30     <-- 30 -->        PDF

28




ŠUMARSKI LIST 1-2/1974 str. 31     <-- 31 -->        PDF

29




ŠUMARSKI LIST 1-2/1974 str. 32     <-- 32 -->        PDF

30




ŠUMARSKI LIST 1-2/1974 str. 33     <-- 33 -->        PDF

13.
Muc k enha u s en, E. (1962): Entstehung, Eingenschaften und Systematik
der Bodentypen und Bodensystematik. Handbuch der Pflanzenernahrung und
Diingung. Wien — New York.
14.
M ii c k e n h a us e n, E. (1966): Bodentypen und Bodensystematik. Handbuch
der Pflanzenernahrung und Diingung. Wien — New York.
15.
N e u g e b a u e r, V., Ć i r i ć, M., et al. (1963): Klasifikacija zemljišta Jugoslavije.
»Zemljište i biljka«, No 1 — 3. Beograd;
16.
* * * Soil Survey Manual by Soil Survey Staff. USD of Agricult., Washington,
1951;
17.
škorić, A., Filipovski, Gj., Ćirić, M. (1972): Klasifikacija tala Jugoslavije,
2. verzija. IV. Kongres, Beograd.
Summary


CLASSIFICATION OF SOILS
OF THE CENTRAL MOUNTAIN REGION OF SLAVONIA


In pedogenetic investigations and the classification of the soils of the
central mountains in Slavonia (Psunj, Papuk, Krndija, Požeška gora, Dilj gora)
the division of soils into two basic highest categories, order and class, was
accepted (E. Miickenhausen, 1962, 1966, 1970). The »uniform criterion of soil
classification from soil type to lower systematic categories« was applied, as
it was done in our pedogenetic and cartographic work in the Sava River Valley


(P. Kovačević, M. Kalinić, et al., 1967, 1972). This paper presents the following
classificational soil units: Soil type, soil subtype, soil variety, soil genus, soil
species and soil phase. (Table I — IV).
A) Terrestrial Soils of Mountainous Relief (over approx. 230—250 m. a. s. 1.)
Sierozems (Rhegosols) on clastic rocks, the structural composition of the profile:
(A)-C or (A)-C-R;
Sierozems (Lithosols) on hard rocks, the structural composition of the profile:
(A)-C or (A)-R;
Colluvial (Deluvial) soils, poorly developed with (A)- or A-horizonts, formed by
recent diluvion of eroded material. Subtypes: calcareous and dystric
siliceous colluvium;
Rendzinas and Pararendzinas, with the structural composition of the profile:
A-AC-R and A-AC-CR, etc.
Rankers (Humous-Siliceous Soils) of predominantly A-AC-CR composition, and
on hard rocks of A-R structural composition of the profile;


Eutric Brown Soils (Eutric Cambisols) developed on limy marls, limestones,
calcarenites, and in places also on non-calcareous loams, clayey loams or
solifluctional sediments which may cover the mentioned rocks. The structural
composition of the profile: A-(B)-C or A-(B)-CR. In the central mountains,
the subtypes eutric brown soils were determined;


Ilimerized Soils (Luvisols) have the ArA;rB-C profile structure. They are developed
on pleistocene loams and clays, loesslike sediments, sandy-loamy
substrata or loamy sands of the mountainous region of the Dilj, Krndija,
Požeška Gora mountains. They are frequently stands of Sessile Oak and
Common Hornbeam, Sessile Oak and Turkey Oak or Sessile Oak and
Hungarian Oak forests;


Dystric Brown Soils (Dystric Cambisols, Acid Brown Soils) are developed on
intrusive, metamorphic and sediment siliceous rocks and are of A-(B)-C
profile structure. In the central mountain region they are characteristic
of the Beech and Fir forests, in particular. A discription is given of typical
acid brown soils, humous-dystric acid brown soils, brown acid ilimerized
soils an the soil stage related to humous-dystric brown soil and brown
podsolic soil;


Pseudogleys (Planosols). Mainly slighty expressed pseudogleys were determined,
as well as short wet phases, and more often lessive-pseudogleys. The soils




ŠUMARSKI LIST 1-2/1974 str. 34     <-- 34 -->        PDF

are developed on pleistocene loams, clays or clayey loams of the mountainous
regions of Dilj, Krndija, Požeška gora, etc. The structural composition
of the soil: A-A:Jg-Bg-C or A-A3(g)-B-C, A-Eg-Bg-C or A-E(g)-B-C. They are
found under the forest of Sessile Oak and Common Hornbeam. Sessile
Oak and Turkey Oak or Sessile Oak and Hungarian Oak.


B) Terrestrial and Semiterrestrial Soils of Lowland-Hilly Relief of the Marginal
Parts of the Central Mountains and the Požega Valley (under approx.
230 m. a. s. 1.)


a) Terrestrial Soils


Rendzinas and Pararendzinas of the structural composition of the profile A-AC-R.
They are found on hilly, marginal parts of the ground. Pararenzinas are
developed mainly at the inclination of approx. 5—12«;


Eutric Brown Soils, developed on loess, on loesslike sediments, on pleistocene
loams, on limy marls, limestones, etc. of the mountainous part of the
relief;


Ilimerized Soils on loess or on pleistocene loams and clays, and on the loesslike
sediments of the Požega Valley of the mildly laid terraces of the foothills.
The structural composition of the profile: ArA3-B-C;


Pseudogleys (Planosols) are developed on pleistocene loams, clayey loams, and
on the loesslike sediments of the terraces of the lowland relief. The structural
composition of the profile: A-A3g-Bg-C or A-Eg-Bg-C. A discription
is given of lessive-pseudogleys, and of slighty and moderately expressed
pseudogleys.


b) Semiterrestrial Soils of the Narrow Orljava and Londža River Valleys
and of Mountain Creeks


Alluvial Soils (Fluvisols) and Diluvial-Alluvial Soils, calcareous or non-calcareous.
A discription is given of ungleyed, slightly and moderately gleyed soils;


Mineral-Hydromorphic Gleyed and Gley Soils. Small areas under these soils are
found in the Londža and Orljava River Valleys. In the Londža Valley
they are under the Pedunculate Oak forest (forest fragments of Querco-
Genistetum elatae Horv.).