DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 73 <-- 73 --> PDF |
Ove četiri vrste obrađene su po istoj metodi: originalna bibliografija; diferencijalna dijagnostika: morfološke značajke mužjaka i ženke; individualne varijacije; popis španjolskih bilježaka izvađenih iz literature, uz lokalitete s približnom nadmorskom visinom odakle potječu primjerci koje je autor pronašao; granice i, za Španjolsku, područje rasprostranjenja u horizontalnom i vertikalnom smislu kao i granični datumi letenja; hrastovi koji brste u Španjolskoj, prema literaturi; podaci dobiveni iz uzgoja ili izvedeni iz lokaliteta nalaza, kratke bilješke o gusjenicama i konačno diferencijacija kukuljica prema građi kremastera s iznimkom vrste monochroma, kod koje to nije bilo moguće. Osim tabela u boji koje prikazuju varijacije četiriju vrsta i njihove genitalije, autor daje isti broj geografskih karata o rasprostranjenosti svake vrste uŠpanjolskoj kako je to danas poznato, crteže segmenta ticala mužjaka, tipova frenuluma i različitosti donje strane stražnjih krila te kukuljičine zipke u D. roboris. Montova R., Robredo F.: Thaumatopea pinivora Tr., »ljetni četnjak«. U ovom radu autori uspoređuju morfologiju ,ponašanje i biološki ciklus Thaumatopea pinivora Tr. i Th. pityocampa Schiff., dotično »ljetnog« i »zimskog četnjaka «. Pokazuju kako su neki načini ponašanja, prividno različiti, zapravo homologni te naglašavaju razliku u ponašanju prilikom ovipozicije, što bi moglo biti interesantno za razjašnjavanje filogenije Th. pinivora Tr. Morillo C, LalandaJ.: Prvi popodaci o ekologiji sokolovki (Falconiformes) u planinama Toleda. Planine Toleda predstavljaju skupina niskih gorskih lanaca, pokrivenih gustom degradiranom mediteranskom vegetacijom i međusobno odijeljenih prostranih dolinama. Posljednjih godina čovjek je svojom aktivnošću u mnogo čemu promijenio ekologiju ove regije. To se najjasnije očitovalo u slijedećem: a) promjeni biljnog pokrova dolina; b) nestanku migracija stada ovaca; c) pojavi miksomatoze; d) stvaranju velikih lovišta i e) promjenama u ratarskoj proizvodnji. Te su promjene utjecale na faunu na razne načine, modificirajući položaj nekih vrsta (Ciconla ciconia, C. nigra, Aegypius mo nachus, Gyps fulvus itd.). Autor daje listu dnevnih ptica grabljivica kao i onih koje se gnijezde u tom području. Proučavan je način hranjenja Accipiter gentilis, čije su žrtve najčešće Pica pica i Lacerta lepida. Daju se i neki podaci o ishiani Buteo buteo. Malobrojnost vrste Aquila heliaca izgleda da predstavlja reliktnu populaciju, koja je preostala u brdima nakon što ju je čovjek u dolinama istrijebio. Daju se podaci o ishrani Aegypius monachus tijekom godine te se diskutira o mjestima gdje se gnijezde kolonije u odnosu na migracione putove stada domaćih životinja. Promatrano je i ponašanje sokola Falco peregrinus prema njegovim mladuncima. Ce bali os P., G ti 1 de Santivanes E., Mir a A., Molina J, F., Ortiz de la To irre F., Pechuan L.: Rezultati prstenovanja ptica koje je provelo Ministarstvo poljoprivrede: 1969. — 1972. Centralna stanica za ekologiju. Autori rezimiraju rad na prstenevanju ptica koje je provelo Ministarstvo poljoprivrede Španjolske u posljednje četiri godine. U tabelama i grafikonima prikazan je broj uhvaćenih i prstenovanih ptica različitim metodama: u umjetnim i prirodnim gnijezdima te mrežama. Dat je i kratki prikaz istraživanja o pticama na otocima Columbretes i u planinama Sierra de Cameros. Borba protiv šumskih požara u Španjolskoj Šumski požari predstavljaju jedan od najtežih problema zaštite šuma u Španjolskoj. U proteklih deset godina bila su iprosječno 1872 požara godišnje, oštećeno je 23.371 ha pošumljene i 50.256 ha ukupne šumske površine, a šteta se cijeni na oko 344 milijuna peseta (cea 90 milijuna novih dinara). Kako se godišnje pošumi oko 100.000 ha površine, izlazi da četvrtinu od toga uništi požar. U nedavno osnovanom. Nacionalnom institutu za zaštitu prirode (ICONA) djeluje Sekcija za šumske požare, koja rukovodi borbom protiv požara u cijeloj zemlji. U članku se detaljno prikazuje organizacija i aktivnost ove sekcije te iznose planovi za budući rad. I. Mikloš |