DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 70 <-- 70 --> PDF |
STRANA STRUČNA LITERATURA Dr Adolf Oliver Horvat: DIE VEGETATION DES MECKSEKGEBIRGES UND SEINER UMGEBUNG. Akademia Kiadö, Budapest 1972 (Vegetacija Meček gore i njene okoline). Knjiga je napisana njemačkim jezikom, a sadrži 375 stranica teksta, 111 crno-bijelih slika, 24 slike u boji, 56 tabela, velik broj grafikona i priloženu vegetacijsku kartu istraživanog područja u boji 1:50000. Djelo je rezultat 30-godišnjeg rada autora, a kao suradnici za pojedina poglavlja bili su znastveni radnici Šumarskog instituta (Erdeszeti Tudomänyos Intezet) Budimpeta dr Z. Järö i dr L. Papp. Opis mahovina obavio je prof. A. Boras. Autor je knjigu podijelio na Opći i Specijalni dio. Opći dio sadrži 60 stranica s dva (I—II) poglavlja, pet naslova i više podnaslova. Specijalni dio sadrži 315 stranica sa šest (III—VIII) poglavlja, dvadesetšest naslova i više podnaslova te popis literature i nekoliko registara. U općem dijelu obradio je autor zemljopisni položaj, geološku podlogu, reljef, klimu i sadašnja floristička i vegetacijska istraživanja spomenutog područja. Iznio je koncepciju sistematske pripadnosti i nazive pojedinih vegetacijskih jedinica (razreda, reda, sveze, asocijacije i subasocijacije) za cjelokupnu regiju Mečeka. Zatim je svoje nazive biljnih zajednica usporedio s nazivima identičnih zajednica pojedinih autora iz Jugoslavije. Odredio je karakteristične (svojstvene) vrste za vegetacijske jedinice te njihov životni oblik i areal tip. U posebnom podnaslovu (str. 56—60) usporedio je dosadašnja^ istraživanja vegetacije, klime i tla Mečeka s istraživanjima vegetacije Balkana obavljenim po dr I. Horvatu 1960. i 1962. god. U specijalnom dijelu knjige je autoi na prvom mjestu obradio fitocenološke analize biljnih zajednica koje dolaze na Meček gori i njenoj okolici, a to su: 1. Cotino-Quercetum pubescentis mecsekense (A. O. Horv. 46), Soö nom. nov. 64; 2. Orno-Quercetum meosenkense (A. O. Horv. 46), Jakucs et Fekete 58, Soö 61; 3. Quercetum petraeae-cerris mecsekense (A. O. Horv. 56) Tilio argentea- Quercetum petraeae-cerris Soö 57; 4. Genisto pilosae-Quercetum petraeae Zölyomi, Jackus et Fekete 58; 5. Mercuriali-Tilietum mecsekense A. O. Horv. 64 — Tilio argentea-Fraxinetum (A. O. Horv. 61 T) Soö et Borhidi ap. Soö 62; 6. Phyllitidi-Aceretum mecsekense A. O. Horv. 64 — Scutellario-Aceretum (A. O. Horv. 38) Soö et Borhidi ap. Soö 62 mecsekense Soö et Borhidi ap. Soö 62; 7. Castaneo-Quercetum (I Horv. 38) Soö em. 45; 8. Querco-Carpinetum mecsekense A. O. Horv. (48) 58 — Asperulo taurinae- Carpinetum Soö et Borhidi ap. Soö 62 mecsekense (A. O. Horv. 58) Soo et Borhidi 62; 9. Fagetum mecsekense A. O. Horv. 59 Soö et Borhidi 60 mecsekense (A. O. Horv. 59) Soö et Borhidi ap. Soö 62; 10. Aegopodio-Alnetum mecsekense A. O. Horv. 60 ined. — Aegopodio-Alnetum praeillyricum Borhidi ap. Soö 63 ined, 11. Fraxino panonicae-Ulmetum Soo 60; 60; 12. Fraxino pannonicae-Carpinetum Soo et Borhidi 62b submecsekense A. O. Horv. 65. Zatim je u nastavnom dijelu knjige autor obradio analize šumskih zajednica Mečeka na temelju njihovih karakterističnih i diferencijalnih vrsta kao flornih elemenata i ekoloških grupa. Posebno je grafički prikazan spektar flornih elemenata, kao i spektar areal tipova za karakteristične vrste svake zajednice. Nakon toga su analizirane livadne zajednice Mečeka i okolice. Autor je usporedio svoja vegetacijska istraživanja Meček gore i okolice sa sličnim istraživanjima obavljenim u ostalim predjelima Mađarske, Austrije i Jugoslavije. Naročito su za nas od interesa autorova uspoređivanja vegetacije Mečeka, Avale i Fruške gore. U nastavku je suradnik dr Zoltän Järö obradio IV. poglavlje o šumskim tlima, a dr Läszlö Papp V. poglavlje o mikroklimatskim istraživanjima na gori Meček. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 71 <-- 71 --> PDF |
Opis vegetacijskog kartiranja prikazao je autor u VI. poglavlju posvećujući mu dovoljno prostora (str. 261—295) pa je iznio detaljan prikaz kartiranja vegetacije. Značajno je to, da je autor terenska kartiranja obavio terestričkom metodom pomoću karte mjerila 1:10.000 iz koje je za tisak priredio kartu 1:50.000 (princip iz većeg u manje) i na taj način je dobio vegetacijsku kartu s dovoljno detalja i točnosti. Moglo bi se primjetiti jedino to, da na karti osim biljnih zajednica nije prikazano ništa drugo (mjesta, putevi, kote i dr.) pa je za nepoznavaoca lokalnih prilika otežana orijentacija na terenu putem spomenute karte. Inače, karta je u tehničkom i stručnom pogledu na zavidnoj visini, vrlo jasna i pregledna u vegetacijskom smislu. U VII. poglavlju obrađena je antropogena (kultivirana) vegetacija Mečeka, kao što su voćnjaci, vinogradi, kestenici i dr. Tipologiju šumske vegetacije donosi autor u VIII. poglavlju iznoseći da u hrastovim šumama Mečeka dolaze slijedeći tipovi šumske vegetacije: 1. Poa nemoralis-Festuca heterophylla- Typ, 2. Melica uniflora-Typ, 3. Brachypodium silvaticum-Typ i dr. Dok su u bukovim šuma razvijeni ovi tipovi: 1. Carex pilosa-Typ, 2. Festuca drymeia-Typ, 3. Asperula odorata-Typ, 4. Allium ursinum-Typ, 5. Melica uniflora-Typ i dr. Ujedno je obrađena i sukcesija šumskih tipova. Zatim slijedi zaključak o cjelokupnom istraživanju i prikazu vegetacije Mečeka i okolice. Radu je priložena vrlo opširna literatura koju je autor koristio prilikom svojih istraživanja. Na kraju možemo iznijeti da je knjiga svojim sadržajem i opremljenošću vrlo vrijedno djelo monografskog karaktera, koje može odlično poslužiti velikom broju stručnjaka (fitocenologa, geologa, klimatolcga, šumara, agronoma, pedagoga i dr.) kao neophodan priručnik i školski primjer kako se obrađuje vegetacija jednog užeg područja. Autoru knjige Adolfu Oliveru Horvatu, suradniku Janus-Pannonius-Meseuma Pecs, srdačno čestitamo na uspješno obavljenom i prezentiranom 30-godišnjem radu. Zainteresirani mogu knjigu nabaviti preko knjižare »Mladost« po cijeni od 327,40 Din. Dr B. Rauš |