DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 70     <-- 70 -->        PDF

STRANA STRUČNA LITERATURA


Dr Adolf Oliver Horvat: DIE
VEGETATION DES MECKSEKGEBIRGES
UND SEINER UMGEBUNG. Akademia
Kiadö, Budapest 1972 (Vegetacija Meček
gore i njene okoline).


Knjiga je napisana njemačkim jezikom,
a sadrži 375 stranica teksta, 111 crno-bijelih
slika, 24 slike u boji, 56 tabela,
velik broj grafikona i priloženu vegetacijsku
kartu istraživanog područja u boji
1:50000.


Djelo je rezultat 30-godišnjeg rada autora,
a kao suradnici za pojedina poglavlja
bili su znastveni radnici Šumarskog
instituta (Erdeszeti Tudomänyos Intezet)
Budimpeta dr Z. Järö i dr L. Papp. Opis
mahovina obavio je prof. A. Boras.


Autor je knjigu podijelio na Opći i
Specijalni dio. Opći dio sadrži 60 stranica
s dva (I—II) poglavlja, pet naslova i više
podnaslova. Specijalni dio sadrži 315 stranica
sa šest (III—VIII) poglavlja, dvadesetšest
naslova i više podnaslova te popis
literature i nekoliko registara.


U općem dijelu obradio je autor zemljopisni
položaj, geološku podlogu, reljef,
klimu i sadašnja floristička i vegetacijska
istraživanja spomenutog područja. Iznio
je koncepciju sistematske pripadnosti
i nazive pojedinih vegetacijskih jedinica
(razreda, reda, sveze, asocijacije i subasocijacije)
za cjelokupnu regiju Mečeka.
Zatim je svoje nazive biljnih zajednica
usporedio s nazivima identičnih zajednica
pojedinih autora iz Jugoslavije. Odredio
je karakteristične (svojstvene) vrste
za vegetacijske jedinice te njihov životni
oblik i areal tip. U posebnom podnaslovu
(str. 56—60) usporedio je dosadašnja^ istraživanja
vegetacije, klime i tla Mečeka
s istraživanjima vegetacije Balkana obavljenim
po dr I. Horvatu 1960. i 1962. god.


U specijalnom dijelu knjige je autoi
na prvom mjestu obradio fitocenološke analize
biljnih zajednica koje dolaze na
Meček gori i njenoj okolici, a to su:


1.
Cotino-Quercetum pubescentis mecsekense
(A. O. Horv. 46), Soö nom. nov.
64;
2.
Orno-Quercetum meosenkense (A. O.
Horv. 46), Jakucs et Fekete 58, Soö
61;
3.
Quercetum petraeae-cerris mecsekense
(A. O. Horv. 56) Tilio argentea-
Quercetum petraeae-cerris Soö 57;
4.
Genisto pilosae-Quercetum petraeae
Zölyomi, Jackus et Fekete 58;
5.
Mercuriali-Tilietum mecsekense A. O.
Horv. 64 — Tilio argentea-Fraxinetum
(A. O. Horv. 61 T) Soö et Borhidi
ap. Soö 62;
6.
Phyllitidi-Aceretum mecsekense A.
O.
Horv. 64 — Scutellario-Aceretum
(A. O. Horv. 38) Soö et Borhidi ap.
Soö 62 mecsekense Soö et Borhidi ap.
Soö 62;
7.
Castaneo-Quercetum (I Horv. 38) Soö
em. 45;
8.
Querco-Carpinetum mecsekense A. O.
Horv. (48) 58 — Asperulo taurinae-
Carpinetum Soö et Borhidi ap. Soö
62 mecsekense (A. O. Horv. 58) Soo
et Borhidi 62;
9.
Fagetum mecsekense A. O. Horv. 59
Soö et Borhidi 60 mecsekense (A. O.
Horv. 59) Soö et Borhidi ap. Soö
62;
10.
Aegopodio-Alnetum mecsekense A. O.
Horv. 60 ined. — Aegopodio-Alnetum
praeillyricum Borhidi ap. Soö 63 ined,
11.
Fraxino panonicae-Ulmetum Soo 60;
60;
12.
Fraxino pannonicae-Carpinetum Soo
et Borhidi 62b submecsekense A. O.
Horv. 65.
Zatim je u nastavnom dijelu knjige
autor obradio analize šumskih zajednica
Mečeka na temelju njihovih karakterističnih
i diferencijalnih vrsta kao flornih
elemenata i ekoloških grupa. Posebno je
grafički prikazan spektar flornih elemenata,
kao i spektar areal tipova za karakteristične
vrste svake zajednice.


Nakon toga su analizirane livadne zajednice
Mečeka i okolice.


Autor je usporedio svoja vegetacijska
istraživanja Meček gore i okolice sa sličnim
istraživanjima obavljenim u ostalim
predjelima Mađarske, Austrije i Jugoslavije.
Naročito su za nas od interesa
autorova uspoređivanja vegetacije Mečeka,
Avale i Fruške gore.


U nastavku je suradnik dr Zoltän Järö
obradio IV. poglavlje o šumskim tlima,
a dr Läszlö Papp V. poglavlje o mikroklimatskim
istraživanjima na gori Meček.