DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 66     <-- 66 -->        PDF

Između dva ekstrema u reljefu visokih planina, kao što su kotline s dugotrajnim
i visokim snježnim pokrivačem te planinski grebeni, leže površine
prikladne za pošumljivanje. Za ovakove terene najprikladnije su vrste
smreka, ariš i limba. Pošto po pravilu samo jedna vrsta drveća prodire do
granice šumske vegetacije, zato su šume na najvišim terenima u većini slučajeva
čiste šume jedne vrste drveća. Za pošumljivanje ovakvih terena posebno
se preporučuje limba, jer je ta vrsta najprikladnija za tla sastavljena
od humusa s velikim postotkom željeza, te podzole s debelim slojem sirovog
humusa.


Za pošumljivanje sirovih tala najekonomičnija metoda je sadnja biljaka
uzgojenih u Jiffy lončićima. Najbolje rezultate pokazali su lonci s velikim
volumenom i mogućnošću zadržavanja vode. Kod izbora vrsta drveća za ponovno
pošumljivanje sirovih tala cilj je stvaranje šume, a ne proizvodnja
drva.


Referat je obuhvatio i problem požarišta. Uslijed labilne veze pepela i
mineralnih čestica, vrlo brzo dolazi do erozije i potpunog nestajanja tla.
Naj ekonomičnija metoda za brzo vezivanje i učvršćivanje tla je ozelenjivanje
mješavinom leguminoza uz primjenu »mulčiranja«. Ta metoda bi trebala
uslijediti što prije nakon požara, a naredne godine već se može vršiti pošumljivanje.
Kod toga se preporučuje unošenje oko 30% pionirskih vrsta.


MLINŠEK D.:


PRIRODNO NASTAJANJE I OBNAVLJANJE ŠUMA


Prof. dr Mlinšek je predstojnik Zavoda za uzgajanje šuma na Šumarskom
fakultetu u Ljubljani.


U svome referatu autor iznosi prednosti prirodnog pomlađivanja. U Slovenijni
se oko 80% šuma pomlađuje prirodnim putem. Na taj način je pomlađivanje
jeftinije za oko 70%. a težište radova se prenosi na njegu šume.
Najbolje sredstvo za racionalno stvaranje nove šume je ograda, bez obzira
u kome vidu: žičane ili drvene ograde, zakon ili zabrana.


Prirodno pomlađivanje treba da ima prednost ispred umjetnog pomlađivanja,
kako u šumi tako i izvan nje. Prirodno pomlađivanje je jeftinije, obilnije,
a ovako nastala šuma je zdravstveno stabilnija.


U sklopu simpozija bila je organizirana stručna ekskurzija, gdje se moglo
vidjeti mnogo zanimljivih stvari.


Rasadničarska proizvodnja firme Rath i Ezensberger mehanizirana je do
najvišeg stupnja. Dovoljno je iznijeti podatak, da je po jednom hektaru rasadnika
godišnje zaposleno 0,27 radnika.


Prikazana je sadnja sa sadiljem »Pottiputki«, koji je namijenjen za sadnju
sadnica uzgojenih po »Paper — Pot« sistemu. Za osam satno radno vrijeme
može se na taj način zasaditi 1000—4000 komada sadnica.


Sadnja pod kutem, koja se izvađa specijalnom motikom, omogućuje da
jedan radnik zasadi za 8 sati 800—1000 sadnica.