DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 65     <-- 65 -->        PDF

Ad 1. Najvažniji je zahtjev da sjeme potrebno za dobivanje sadnog materijala
dobivamo s lokacije, koja je klimatski slična terenu na koji se biljka
presađuje. U planinskim šumama biljka je najviše izložena djelovanju vjetra,
snijega, i leda. Istraživanjem u području Grosser Falkenstein (Bavarska)
utvrđena je korelacija između otpornosti na lom uslijed snježnog opterećenja
i potencijala rasta smreke, na vertaklnom profilu od 600—1300 metara.


Na visinama 600—750 metara, kod približno istog opterećenja snijega,
ne nastupa promjena u genetski uvjetovanoj sposobnosit rastenja. Na visinama
800—1000 metara rast jako opada, a to se poklapa s visinskim područjem,
koje je najviše ugroženo lomom uslijed snijega. U oblastima iznad 1200
metara nadmorske visine nisu se mogle utvrditi nikakve promjene. Na istraživanom
području smreka se prilagođivala različitim uvjetima ne samo u
pogledu sposobnosti rasta, već i u tipu krošnje, grananja i dr.


Ad 2. Vrlo važan momenat kod presadnje u planinskim predjelima je veličina
biljke. Istraživanjem se došlo do zaključka, da sadnice koje su kod
Masiranja označene kao najvrijednije, tzv. ekstra klase, nisu otporne na
lomove uslijed snježnog opterećenja. Naprotiv, manje biljke dobro podnose
snježni teret.


Dosadašnji rezultati su pokazali, da jake sadnice, srednje veličine, predstavljaju
najbolji kvalitet za sadnju na visokim terenima.


Za vrednovanje šumskih sadnica važi pravilo, da najveći šumarski i financijski
uspjeh postiže ona vrsta sadnica, kod koje su ukupni troškovi za
uzgoj biljaka, osnivanje kultura, zaštitu i njegu kulture, sve do njene konačne
stabilizacije — najniži.


BEDA G.:


TEHNIKA POSU MU IV AN JA U PLANINAMA


Autor ovog napisa je šef švicarskog istraživačkog zavoda Birmensdorf


Da mehanizacija može doći u obzir i u visokim planinama potvrđuju
iskustva iz Švicarske. U tu svrhu izgrađeno je u planinskom području 25 km
terasa nazvanih »berme«, širine 08—1 metar na visinama 700—1900 metara
i s nagibom padina 30—100%. Na ovako podignutim terasama sadnja biljaka
i ostali radovi su vrlo olakšani, a biljke nisu izložene oštećivanju od klizanja
snijega.


Mehanizacija ima realne šanse svuda, gdje površina dozvoljava obradivost,
a samim tim jedinstvenost na većoj površini i gdje se na neki način
može stvoriti prilaz terenu.


SCHIECHTL H. M.:


PONOVNO POŠUMLJIVANJE EKSTREMNIH TERENA — OSNOVE I
PREDUVJETI POSUMLJIVANJA NA VISOKIM PLANINSKIM
PODRUČJIMA I SIROVIM TLIMA


Autor je šef odjeljenja za istraživanje subalpskih šuma iz Innsbrucka.


U svome referatu autor ukazuje na najvažnije momente prilikom ponovnog
pošumljivanja na ekstremnim terenima u visokim planinama i sirovim
tlima.


483