DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 64 <-- 64 --> PDF |
NAUČNI SKUPOVI BRŽE, BOLJE I JEFTINIJE POŠUMLJIVANJE Simpozij održan u Celovcu, 13—15. kolovoz 1973. god. U organizaciji austrijskog sajma šumarstva i drvne industrije i Ministarstva za poljoprivredu i šumarstvo iz Beča, održan je u okviru Celovečkog sajma simpozij pod naslovom »Brže, bolje d jeftinije pošumljivanje«. Cilj simpozija je bio, da se kroz referate i demonstraciju iznese problematika osnivanja šumskih sastojina na visokim terenima te da se prikažu najnovija dostignuća iz područja mehanizacije i racionalizacije ovih radova. Pored pet referata iz Austrije, SR Njemačke, Švicarske i Jugoslavije u kojima su izneseni rezultati istraživanja na području pošumljivanja, organizirano je razgledavanje sajma šumarstva i drvne industrije te demonstriranje rada mašina i alata s područja rasadničarske proizvodnje i pošumljivanja. Ovome znanstveno-stručnom skupu prisustvovao je veliki broj šumarskih stručnjaka iz raznih zemalja Evrope. ECKMÜLLER O.: POŠUMJ1VANJE KAO ZADAĆA I DUŽNOST Autor uvodnog referata simpozija je sekcijski načelnik Ministarstva poljoprivrede i šumarstva u Beču. U referatu je iznesen osvrt na historijat pošumljivanja. Posebno je naglašeno, da nedostaci radne snage i sve veći troškovi navode šumarske stručnjake na nove, bolje i jeftinije postupke. SCHMIDT- VOGT G.: ŠTO ZAHTIJEVAMO OD ŠUMSKE SADNICE Autor ovog referata je direktor Instituta za uzgajanje šuma Univerziteta Freiburg im Brisgau. U referatu se navode osnovni zahtjevi, koje treba zadovoljiti šumska sadnica, a to su: 1. Prikladno porijeklo 2. Kvaliteta |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Ad 1. Najvažniji je zahtjev da sjeme potrebno za dobivanje sadnog materijala dobivamo s lokacije, koja je klimatski slična terenu na koji se biljka presađuje. U planinskim šumama biljka je najviše izložena djelovanju vjetra, snijega, i leda. Istraživanjem u području Grosser Falkenstein (Bavarska) utvrđena je korelacija između otpornosti na lom uslijed snježnog opterećenja i potencijala rasta smreke, na vertaklnom profilu od 600—1300 metara. Na visinama 600—750 metara, kod približno istog opterećenja snijega, ne nastupa promjena u genetski uvjetovanoj sposobnosit rastenja. Na visinama 800—1000 metara rast jako opada, a to se poklapa s visinskim područjem, koje je najviše ugroženo lomom uslijed snijega. U oblastima iznad 1200 metara nadmorske visine nisu se mogle utvrditi nikakve promjene. Na istraživanom području smreka se prilagođivala različitim uvjetima ne samo u pogledu sposobnosti rasta, već i u tipu krošnje, grananja i dr. Ad 2. Vrlo važan momenat kod presadnje u planinskim predjelima je veličina biljke. Istraživanjem se došlo do zaključka, da sadnice koje su kod Masiranja označene kao najvrijednije, tzv. ekstra klase, nisu otporne na lomove uslijed snježnog opterećenja. Naprotiv, manje biljke dobro podnose snježni teret. Dosadašnji rezultati su pokazali, da jake sadnice, srednje veličine, predstavljaju najbolji kvalitet za sadnju na visokim terenima. Za vrednovanje šumskih sadnica važi pravilo, da najveći šumarski i financijski uspjeh postiže ona vrsta sadnica, kod koje su ukupni troškovi za uzgoj biljaka, osnivanje kultura, zaštitu i njegu kulture, sve do njene konačne stabilizacije — najniži. BEDA G.: TEHNIKA POSU MU IV AN JA U PLANINAMA Autor ovog napisa je šef švicarskog istraživačkog zavoda Birmensdorf Da mehanizacija može doći u obzir i u visokim planinama potvrđuju iskustva iz Švicarske. U tu svrhu izgrađeno je u planinskom području 25 km terasa nazvanih »berme«, širine 08—1 metar na visinama 700—1900 metara i s nagibom padina 30—100%. Na ovako podignutim terasama sadnja biljaka i ostali radovi su vrlo olakšani, a biljke nisu izložene oštećivanju od klizanja snijega. Mehanizacija ima realne šanse svuda, gdje površina dozvoljava obradivost, a samim tim jedinstvenost na većoj površini i gdje se na neki način može stvoriti prilaz terenu. SCHIECHTL H. M.: PONOVNO POŠUMLJIVANJE EKSTREMNIH TERENA — OSNOVE I PREDUVJETI POSUMLJIVANJA NA VISOKIM PLANINSKIM PODRUČJIMA I SIROVIM TLIMA Autor je šef odjeljenja za istraživanje subalpskih šuma iz Innsbrucka. U svome referatu autor ukazuje na najvažnije momente prilikom ponovnog pošumljivanja na ekstremnim terenima u visokim planinama i sirovim tlima. 483 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Između dva ekstrema u reljefu visokih planina, kao što su kotline s dugotrajnim i visokim snježnim pokrivačem te planinski grebeni, leže površine prikladne za pošumljivanje. Za ovakove terene najprikladnije su vrste smreka, ariš i limba. Pošto po pravilu samo jedna vrsta drveća prodire do granice šumske vegetacije, zato su šume na najvišim terenima u većini slučajeva čiste šume jedne vrste drveća. Za pošumljivanje ovakvih terena posebno se preporučuje limba, jer je ta vrsta najprikladnija za tla sastavljena od humusa s velikim postotkom željeza, te podzole s debelim slojem sirovog humusa. Za pošumljivanje sirovih tala najekonomičnija metoda je sadnja biljaka uzgojenih u Jiffy lončićima. Najbolje rezultate pokazali su lonci s velikim volumenom i mogućnošću zadržavanja vode. Kod izbora vrsta drveća za ponovno pošumljivanje sirovih tala cilj je stvaranje šume, a ne proizvodnja drva. Referat je obuhvatio i problem požarišta. Uslijed labilne veze pepela i mineralnih čestica, vrlo brzo dolazi do erozije i potpunog nestajanja tla. Naj ekonomičnija metoda za brzo vezivanje i učvršćivanje tla je ozelenjivanje mješavinom leguminoza uz primjenu »mulčiranja«. Ta metoda bi trebala uslijediti što prije nakon požara, a naredne godine već se može vršiti pošumljivanje. Kod toga se preporučuje unošenje oko 30% pionirskih vrsta. MLINŠEK D.: PRIRODNO NASTAJANJE I OBNAVLJANJE ŠUMA Prof. dr Mlinšek je predstojnik Zavoda za uzgajanje šuma na Šumarskom fakultetu u Ljubljani. U svome referatu autor iznosi prednosti prirodnog pomlađivanja. U Slovenijni se oko 80% šuma pomlađuje prirodnim putem. Na taj način je pomlađivanje jeftinije za oko 70%. a težište radova se prenosi na njegu šume. Najbolje sredstvo za racionalno stvaranje nove šume je ograda, bez obzira u kome vidu: žičane ili drvene ograde, zakon ili zabrana. Prirodno pomlađivanje treba da ima prednost ispred umjetnog pomlađivanja, kako u šumi tako i izvan nje. Prirodno pomlađivanje je jeftinije, obilnije, a ovako nastala šuma je zdravstveno stabilnija. U sklopu simpozija bila je organizirana stručna ekskurzija, gdje se moglo vidjeti mnogo zanimljivih stvari. Rasadničarska proizvodnja firme Rath i Ezensberger mehanizirana je do najvišeg stupnja. Dovoljno je iznijeti podatak, da je po jednom hektaru rasadnika godišnje zaposleno 0,27 radnika. Prikazana je sadnja sa sadiljem »Pottiputki«, koji je namijenjen za sadnju sadnica uzgojenih po »Paper — Pot« sistemu. Za osam satno radno vrijeme može se na taj način zasaditi 1000—4000 komada sadnica. Sadnja pod kutem, koja se izvađa specijalnom motikom, omogućuje da jedan radnik zasadi za 8 sati 800—1000 sadnica. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Najveća novost koja nam je prikazana je »Quickwood«, stroj za pošumljivanje dnevnog kapaciteta 6000—10.000 zasađenih biljaka. To je priključni stroj dužine 108 cm, širine 140 cm i visine 110 cm, kojeg vuče mali zglobni traktor do 30 KS. Uspješno se mogu savladati nagibi do 55%. Zdravko Mihelčić, dipl. ing. šum. |