DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 50 <-- 50 --> PDF |
se prije uginuća stabla javlja sušenje donjih grana, a ponekad pored donjih grana i cijela krošnja se posuši, a nova krošnja se javlja iz novoistjeralih izbojaka iz jačih grana obično bliže vrha stojećih na stablu. Ovakva stabla se u toku vegetacije osuše. No na nekim stablima nema pojave tamnih mrlja. Za sva stabla je karakteristično naglo propadanje — truljenje drveta. Bjelika je već kod samog sušenja u većini trula, a trulež se intenzivno širi i na srž. Gotovo svuda gdje ima jasena u smjesi sa hrastom, jasen izgleda pun vitalnosti s lišćem tamnozelene boje. Što je uzrokom ovog sušenja? Neki kolege na terenu primjetili su, da se jače sušenje pojavilo kada su u sastojmama izvršene sječe, (jače prorjede s vađenjem zrelog jasena) ili su nastale jače štete od oluja. Jednom riječju, kada nastaje veći priliv svijetla u sastojinu uz prisustvo jačeg otpadnog materijala (grana) koji se ne može na vrijeme odstraniti iz sastojine. Zatim, da se jače sušenje javlja poslije napada insekata i pepelnice. Neki to dovode u vezu, da je melioracijom, pogotovo zadnjih 10 godina, vrlo spušten nivo podzemne vode, a osim toga se javlja veliko kolebanje nivoa podzemne voue, kako u toku godine tako i u odnosu jedne prema drugoj godini, što djeluje na opću oslabljenost hrasta koja uz druge nepovoljne uvjete dovodi do potpunog sušenja hrasta. Ovo nisu tvrdnje, već letimično uočene pojave i reakcije praktičara na terenu. Kako sam zadužen za uzgoj u Gospodarstvu, krećem se u cijelom području ovog bazena i dok bi se za neke slučajeve moglo reći da su uzrok gusjenice, kao što je sušenje u Zapadnoj Kusan, 29 odjel, to većina sušenja ne može se podvesti pod nijedan od ovih uzroka kao presudan. Sušenje u ovom bazenu nije identično sušenju u Žutici ili uopće u šumama koje plavi Sava, jer je ovaj bazen zaštićen od svih voda, a osim toga sušenje se javlja i na gredama (uzvišenim mjestima), koje nikakve vode ne plave. Moje je mišljenje, da je uzrok sušenju hrasta kompleksan i da na tom problemu trebaju učestvovati ekipe stručnjaka duži niz godina upornim promatranjem i izučavanjem ekoloških prilika staništa i tek zajedničkim radom možda će biti moguće otkriti uzrok sušenja hrastu. Mislim, da je stanje alarmantno, jer se dnevno srećem na terenu s divovima elitnih stabala hrasta dominantnih furnirskih stabala bez ikakve ugroženosti, a ipak su se posušila, bez ikakvog na oko vidljivog uzroka. Upravo dobivam utisak da je ugrožena ova vrsta, istina u starijim sastojinama, kao nedavno brijest, koji je gotovo već nestao. Držim, da bi nadležni naš Sekretarijat za šumarstvo i Poslovno udruženje u zajednici s Institutom za šumarska istraživanja i Šumarskim fakultetom pokrenuli akciju za pronalaženje uzroka ovom sušenju, kako nam ne bi nestala u cijelom svijetu poznata vrsta slavonskog hrasta. Ovo sušenje prelazi okvire lokalnog značaja. Marko Cvitić, dipl. ing. šum. i ecc. |