DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 49 <-- 49 --> PDF |
PONOVNO SUŠENJE HRASTA U SPAČVANSKOM BAZENU Već 1968. godine primjećeno je sporadično sušenje hrasta u Spačvanskom bazenu, koje je odstupalo od normalnih pojava, ali opet nije se moglo naslutiti da će se nastaviti u zabrinjavajućim razmjerima. Ovo sušenje u to vrijeme jače se pojavilo u šumskom predjelu Ljubanj, odjel 91, na području Šumarije Spačva i ostalim susjednim odjelima uz granicu prema području Šumarije Lipovac, a isto tako i u šumskom predjelu Somovac i Topolovac pod upravom Šumarije Lipovac, tj. graničnim odjelima ove Šumarije prema Šumariji Spačva i Strošinci vezane uz potoke Ljubanj, Koritanj i Studvu. U 1970. godini pojavilo se sušenje hrasta u šumskom predjelu Rađenovci na manjoj površini odjela 47 u jednoj ovećoj grupi. Međutim, danas se ova pojava proširila na cijelo područje Spačvanskog bazena, a posebno je poprimila katastrofalne razmjere u 1972. godini na području Šumarije Županja — Zapadna Kusara odjel 29, zatim kalamitetnih razmjera u šumskom predjelu Spačva 137, 138, 147, 148, 154 i 135 na području Šumarije Otok. U 1973. god. posebno je katastrofalno sušenje nastalo u šumskom predjelu Svenovo odjel 150. a kalamitetnih razmjera u šumskim predjelima Ljubanj, Boljkovo odjel 142 i Radiševo 2, 3, 5, 9 i 13. Sve ovo je na području Šumarije Spačva, a također ponovo kalamitetnih razmjera na području Šumarije Otok u šumskom predjelu Spačva 137, 138, 147 i 148, iako je 1972. godine izvršena sječa sušaca i vjetroloma. Sve ove sastojine starije su od 70 godina. Prvi utisak je, da je ovo sušenje jače izraženo u šumskim zajednicama Genistoelatae — Quercetum roboris aceretosum tatarici (Rauš), a manje u šumskim zajednicama Carpinobetuli — Quercetum roboris typicum (Rauš). Detaljnijim promatranjem ipak vidimo, da su se posušila u ovoj posljednjoj šumskoj zajednici elitna furnirska stabla s potpuno slobodnom i razvijenom krošnjom i promjera 50—70 cm, bez nekog vanjskog vidljivog znaka. Sušenje hrasta nastaje kao sušenje pojedinačnih subdominantnih i dominantnih elitnih stabala ili to sušenje nastaje u grupama manjeg ili većeg obima. Stabla u proljeće neka ne prolistaju, neka prolistaju s vrlo nekrotičnim lišćem i u toku cijele vegetacije se jedno po jedno naglo posuše. Sušenje nekih stabala nastaje vrlo brzo i na njima ostaje posušen uvrnut list. Često se na stablima pojavljuju po kori na cijeloj dužini stabla crne mrlje od curećeg soka iz debla. Na presjeku tih mjesta vide se na godovima ranijih 5—6, a negdje i više godina uzduž goda smeđe crtice prerasle ponovo novim drvom. Smeđe crtice predstavljaju uginuli dio goda (kambija), koji je prerašćen u slijedećoj godini, a gotovo u pravilu se ovo ponavlja na tom mjestu u radijalnom smjeru u slijedećim godinama do uginuća stabla. Često |