DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 48     <-- 48 -->        PDF

ZAKLJUČCI


1. Problem pošumljivanja krša je po svom opsegu veliki i ne može ga
rješavati Šumsko gospodarstvo, ovako organizirano, sa svojom neznatnom
akumulaci j om.
2. Uslijed nestabilnosti izvora sredstava za pošumljivanje, šumsko gospodarstvo
ne može uzeti u stalni radni odnos 5—10 radnika, što bi mu omogućilo
kontinuirano kvalitetno izvođenje radova na pošumljivanju u postojećem
opsegu pa je zbog toga izloženo sezonskom udaru cijena i lošijoj kvaliteti
izvedenih radova.
3. Šumsko gospodarstvo je uvijek iniciralo dobrovoljne radove, međutim,
izuzev angažiranja na tom poslu škole u Strmici, Plavnu, Golubiću, Žagroviću,
Biovčina selu, Gimnazije Knin i JNA, nije imalo pri tom podršku niti foruma
društveno-političkih organizacija, niti građana, niti omladine. Nagrada plaćena
školama ima tendencu da se približi cijeni rada u radnom odnosu. Tražimo
odgovor — što je s dobrovoljnosti?
4. Ukoliko želimo zadržati postojeći opseg aktivnosti gore navedenih
škola, društvena zajednica treba u 1974. godini Šumskom gospodarstvu osigurati
40.000,00 n din za ove svrhe.
5. Rijetke su komune na području Dalmacije koje ovako malo vode brige
o šumarstvu na svom području kao što je kninska, a što se ispoljava u: oduzimanju
rasadnika šumskom gospodarstvu bez naknade, nezakonitom oduzimanju
eksploatacije šljunka i pijeska, ne ulaganju sredstava u fond za podizanje
i uređivanje šuma, a to znači da se još nije shvatila općekorisna
funkcija šuma i šuma kao opći interes.
6. Neophodno je pristupiti primjeni mehaniziranog načina pošumljivanja
krša, budući da je radne snage sve manje.
7. Pošumljivanje krša nije sistemski riješeno i trebalo bi to pitanje pokrenuti
i na nivou republike.
Miloš Prijić, dipl. ing. šum.


Šumsko gospodarstvo Knin