DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 48 <-- 48 --> PDF |
ZAKLJUČCI 1. Problem pošumljivanja krša je po svom opsegu veliki i ne može ga rješavati Šumsko gospodarstvo, ovako organizirano, sa svojom neznatnom akumulaci j om. 2. Uslijed nestabilnosti izvora sredstava za pošumljivanje, šumsko gospodarstvo ne može uzeti u stalni radni odnos 5—10 radnika, što bi mu omogućilo kontinuirano kvalitetno izvođenje radova na pošumljivanju u postojećem opsegu pa je zbog toga izloženo sezonskom udaru cijena i lošijoj kvaliteti izvedenih radova. 3. Šumsko gospodarstvo je uvijek iniciralo dobrovoljne radove, međutim, izuzev angažiranja na tom poslu škole u Strmici, Plavnu, Golubiću, Žagroviću, Biovčina selu, Gimnazije Knin i JNA, nije imalo pri tom podršku niti foruma društveno-političkih organizacija, niti građana, niti omladine. Nagrada plaćena školama ima tendencu da se približi cijeni rada u radnom odnosu. Tražimo odgovor — što je s dobrovoljnosti? 4. Ukoliko želimo zadržati postojeći opseg aktivnosti gore navedenih škola, društvena zajednica treba u 1974. godini Šumskom gospodarstvu osigurati 40.000,00 n din za ove svrhe. 5. Rijetke su komune na području Dalmacije koje ovako malo vode brige o šumarstvu na svom području kao što je kninska, a što se ispoljava u: oduzimanju rasadnika šumskom gospodarstvu bez naknade, nezakonitom oduzimanju eksploatacije šljunka i pijeska, ne ulaganju sredstava u fond za podizanje i uređivanje šuma, a to znači da se još nije shvatila općekorisna funkcija šuma i šuma kao opći interes. 6. Neophodno je pristupiti primjeni mehaniziranog načina pošumljivanja krša, budući da je radne snage sve manje. 7. Pošumljivanje krša nije sistemski riješeno i trebalo bi to pitanje pokrenuti i na nivou republike. Miloš Prijić, dipl. ing. šum. Šumsko gospodarstvo Knin |