DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Iz navedene tabele je vidljivo da se godišnje pošumi prosječno 13,56 ha. Ako se pošumljivanje nastavi ovim tempom, za pošumljivanje krša trebalo bi nam 2035 godina, što je apsurdan podatak. Ukoliko društvena zajednica ne želi da napusti brigu o golom kršu, neophodno je da smogne sredstva za pošumljivanje. UVJETI RADA NA POŠUMLJIVANJU U 1966. godini dnevnica na pošumljivanju iznosila je 16,00 n din, a u 1973. godini 50,00 n din, što je više za 3,12 puta. Osim toga, radne snage za ovu vrstu radova sve je manje i postavlja sve teže uvjete, tako da se za 1974. godinu predviđa da će dnevnica iznositi 60,00 n din, bez čvrstog obećanja da ćemo i po toj dnevnici moći naći dovoljno radne snage. Planirana cijena pošumi jivan ja 1 ha sadnicama crnog bora i bagrema je 17.500,00 n din pa kada bismo po toj cijeni pošumili sav krš, trebalo bi nam 483,017.500,00 n din, a ova sredstva radna organizacija ne može ostvariti. Analizirajući uvjete rada na pošumljivanju, javljaju se dvije vrste problema. S jedne strane visina dnevnice vrlo brzo raste, a s druge strane radne snage je sve manje za ovu vrstu radova, dok izvori sredstava manje više ostaju fiksni, što rezultira u naglom smanjenju i onako malog opsega radova na pošumljivanju. šumsko gospodarstvo se ne može nositi s ovom problematikom bez pomoći društvene zajednice. Kada građevinari prestanu graditi kuće, kaže se nemaju sredstava, a kada šumari prestanu da podižu nove kulture, kaže im se da su neaktivni, da ne vole struku i da nemaju savjesti, kao da za podizanje kultura ne trebaju novčana sredstva. Predbacuje se šumarima da ne organiziraju dobrovoljan rad, kao da je to sve u njihovoj moći. Smatramo da su građani i forumi društveno-političkih organizacija zapostavili ovu vrstu aktivnosti i nisu se odazvali na inicijative Šumskog gospodarstva. IZVOĐAČI RADOVA NA POŠUMLJIVANJU U 1973. GODINI Rad na pošumljivanju izvodili su radnici u građansko-pravnom radnom odnosu i učenici nekih škola. Učenici su za svoj rad tražili nagradu, koja ima tendencu da se približava cijeni rada koja se plaća u građansko-pravnom radnom odnosu. U 1973. godini učenici su iskopali 18.185 rupa, dimenzije 40 X 40 cm, a za taj rad su dobili nagradu od 30.000,00 n din. Za sadnju rupa koje nisu mogli zasaditi učenici utrošeno je još 27.500,00 n din. Radna zajednica ovog Gospodarstva je sredstva amortizacije šuma usmjerila na izgradnju šumskih puteva i vlaka radi rentabilnije eksploatacije šuma, tako da nedostaju sredstva u iznosu od 40.000,00 n din za podržavanje akcije škola na pošumljivanju uz iste uvjete rada i za isti opseg kao prošle godine. Aktivno su učestvovale na pošumljivanju slijedeće škole: Plavno, Golubić, Kosovo, Strmica, Žagrović, Vrbnik, Biovčino selo, Gimnazija Knin te JNA. Nikakove aktivnosti nije bilo od strane mjesnih zajednica, omladine i ostalih organizacija. Mještani po selima su nam otežavali utvrđivanje lokacije za pošumljivanje, jer im to ograničava komoditet za ispašu stoke. 465 |