DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 45 <-- 45 --> PDF |
AKTUALNA PROBLEMATIKA O POŠUMLJIVANJU KRŠA NA PODRUČJU ŠG KNIN (Informacija) Cilj ovog prikaza je upoznavanje društvene zajednice i naše šumarske javnosti sa problematikom pošumljivanja krša na području šumskog gogospodarstva Knin, s težnjom da se iskoriste sve mogućnosti i utvrdi pravac djelovanja svih društvenih činilaca, koji se mogu angažirati na ovom poslu koji je od općeg interesa. NEKI PODACI O ŠUMSKOM FONDU ŠG KNIN Površin a šuma i šumsko g zemljišt a Tip šume Crni bor bukva OTL UKUPNO ha Visoke šume 1.445 664 4 2.113 Degradirane vis. šume — 021 284 905 Niske šume — — 9.651 9.651 Degrad. niske šume — — 13.785 13.785 Šikare — — 6.968 6.968 Ukupno : 1.445 1.285 30.692 33.442 KRŠ 27.601 SVEUKUPNO: 1.445 1.285 30.692 61.043 Kod visokih šuma drvna masa se kreće za bukvu od 100 do 300 m´/ha, za crni bor od 80 do 93 m3/ha. Kod niskih šuma drvna masa je 17 m3/ha, a kod degradiranih niskih šuma 4 m3/ha, kod šikara 2,5 m3/ha. Prirast je 18.373 m3, a etat 8.185 m3. Gore navedeni podaci su izračunati na osnovi šumskog fonda iz 1955. godine. Od tada do danas došlo je do prirasta drvne mase, ali njen kvalitet nije bitno izmijenjen. Iz tabele je vidljivo da se radi o lošijoj kvaliteti drvne mase i visokom učešću krša, koji iznosi 45% od ukupne površine te zahtjeva investicije za melioracije i pošumljivanje. PODACI O POSLOVANJU ŠG KNIN U 1972. godini šumsiko gospodarstvo Knin je zapošljavalo ukupno 33 radnika u stalnom radnom odnosu te je ostvarilo ove rezultate poslovanja: 463 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Ukupan prihod 1,768.910,65 nd Dohodak 1,218.884,75 nd Utrošena sredstva 550.025,90 nd Ugovorene obaveze 13.390,85 nd Zakonske obaveze 81.524,80 nd Osobni dohoci 1,022.445,80 nd Ostvarena dobit 101.523,30 nd Prosječno ostvareni netto osobni dohodak po radniku iznosi 1.476,23 nd, što iznosi 95% od prosjeka komune ili 79% od prosjeka republike. Raspon osobnih dohodaka se kreće od 1114,00 do 3400,00 n din. Iz izloženog proizlazi da je standard radnih ljudi šumskog gospodarstva Knin nizak i da pored najbolje volje ovaj kolektiv ne može izdvojiti znatnija sredstva za pošumljivanje krša. IZVORI SREDSTAVA ZA POŠUMLJIVANJE U JESEN 1972. I PROLJEĆE 1973. GODINE Amortizacija šuma ŠG Knin 69.520,00 n din Sredstva Vodoprivrede Split 100.000,00 n din Sredstva Zavoda za zaštitu kulturno-historijskih spomenika Zagreb 15.000,00 n din Sredstva Fonda za podizanje i uređenje šuma Skupštine općine Knin 20.000,00 n din UKUPNO: 204.520,00 n din Visina amortizacije šuma godišnje se ostvaruje u visini 40.000,00 n din. Svi ostali iznosi nisu sigurni. Istina je da se oni ostvaruju iz godine u godinu u podjednakim iznosima, ali nema garancije za njihovo dugoročno priticanje. Zato predstavlja priličan rizik uzimanje izvjesnog broja radnika u stalni radni odnos. IZVEDENI RADOVI NA POŠUMLJIVANJU KRŠA SADNJOM SADNICA Godina Crni bor Bagrem ha Topola Ukupno 1965 — 1,00 2,00 3,00 1966 0,50 13,50 — 14,00 1967 9,00 14,00 1,50 24,50 1968 9,20 3,98 — 13,18 1969 12,50 8,20 1,50 22,00 1970 9,00 3,00 — 12,00 1971 1,11 3,60 — 4,70 1972 7,00 8,00 — 15,00 1973 9,32 3,92 0,50 13,74 57,63 59,20 5,30 122,12 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Iz navedene tabele je vidljivo da se godišnje pošumi prosječno 13,56 ha. Ako se pošumljivanje nastavi ovim tempom, za pošumljivanje krša trebalo bi nam 2035 godina, što je apsurdan podatak. Ukoliko društvena zajednica ne želi da napusti brigu o golom kršu, neophodno je da smogne sredstva za pošumljivanje. UVJETI RADA NA POŠUMLJIVANJU U 1966. godini dnevnica na pošumljivanju iznosila je 16,00 n din, a u 1973. godini 50,00 n din, što je više za 3,12 puta. Osim toga, radne snage za ovu vrstu radova sve je manje i postavlja sve teže uvjete, tako da se za 1974. godinu predviđa da će dnevnica iznositi 60,00 n din, bez čvrstog obećanja da ćemo i po toj dnevnici moći naći dovoljno radne snage. Planirana cijena pošumi jivan ja 1 ha sadnicama crnog bora i bagrema je 17.500,00 n din pa kada bismo po toj cijeni pošumili sav krš, trebalo bi nam 483,017.500,00 n din, a ova sredstva radna organizacija ne može ostvariti. Analizirajući uvjete rada na pošumljivanju, javljaju se dvije vrste problema. S jedne strane visina dnevnice vrlo brzo raste, a s druge strane radne snage je sve manje za ovu vrstu radova, dok izvori sredstava manje više ostaju fiksni, što rezultira u naglom smanjenju i onako malog opsega radova na pošumljivanju. šumsko gospodarstvo se ne može nositi s ovom problematikom bez pomoći društvene zajednice. Kada građevinari prestanu graditi kuće, kaže se nemaju sredstava, a kada šumari prestanu da podižu nove kulture, kaže im se da su neaktivni, da ne vole struku i da nemaju savjesti, kao da za podizanje kultura ne trebaju novčana sredstva. Predbacuje se šumarima da ne organiziraju dobrovoljan rad, kao da je to sve u njihovoj moći. Smatramo da su građani i forumi društveno-političkih organizacija zapostavili ovu vrstu aktivnosti i nisu se odazvali na inicijative Šumskog gospodarstva. IZVOĐAČI RADOVA NA POŠUMLJIVANJU U 1973. GODINI Rad na pošumljivanju izvodili su radnici u građansko-pravnom radnom odnosu i učenici nekih škola. Učenici su za svoj rad tražili nagradu, koja ima tendencu da se približava cijeni rada koja se plaća u građansko-pravnom radnom odnosu. U 1973. godini učenici su iskopali 18.185 rupa, dimenzije 40 X 40 cm, a za taj rad su dobili nagradu od 30.000,00 n din. Za sadnju rupa koje nisu mogli zasaditi učenici utrošeno je još 27.500,00 n din. Radna zajednica ovog Gospodarstva je sredstva amortizacije šuma usmjerila na izgradnju šumskih puteva i vlaka radi rentabilnije eksploatacije šuma, tako da nedostaju sredstva u iznosu od 40.000,00 n din za podržavanje akcije škola na pošumljivanju uz iste uvjete rada i za isti opseg kao prošle godine. Aktivno su učestvovale na pošumljivanju slijedeće škole: Plavno, Golubić, Kosovo, Strmica, Žagrović, Vrbnik, Biovčino selo, Gimnazija Knin te JNA. Nikakove aktivnosti nije bilo od strane mjesnih zajednica, omladine i ostalih organizacija. Mještani po selima su nam otežavali utvrđivanje lokacije za pošumljivanje, jer im to ograničava komoditet za ispašu stoke. 465 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 48 <-- 48 --> PDF |
ZAKLJUČCI 1. Problem pošumljivanja krša je po svom opsegu veliki i ne može ga rješavati Šumsko gospodarstvo, ovako organizirano, sa svojom neznatnom akumulaci j om. 2. Uslijed nestabilnosti izvora sredstava za pošumljivanje, šumsko gospodarstvo ne može uzeti u stalni radni odnos 5—10 radnika, što bi mu omogućilo kontinuirano kvalitetno izvođenje radova na pošumljivanju u postojećem opsegu pa je zbog toga izloženo sezonskom udaru cijena i lošijoj kvaliteti izvedenih radova. 3. Šumsko gospodarstvo je uvijek iniciralo dobrovoljne radove, međutim, izuzev angažiranja na tom poslu škole u Strmici, Plavnu, Golubiću, Žagroviću, Biovčina selu, Gimnazije Knin i JNA, nije imalo pri tom podršku niti foruma društveno-političkih organizacija, niti građana, niti omladine. Nagrada plaćena školama ima tendencu da se približi cijeni rada u radnom odnosu. Tražimo odgovor — što je s dobrovoljnosti? 4. Ukoliko želimo zadržati postojeći opseg aktivnosti gore navedenih škola, društvena zajednica treba u 1974. godini Šumskom gospodarstvu osigurati 40.000,00 n din za ove svrhe. 5. Rijetke su komune na području Dalmacije koje ovako malo vode brige o šumarstvu na svom području kao što je kninska, a što se ispoljava u: oduzimanju rasadnika šumskom gospodarstvu bez naknade, nezakonitom oduzimanju eksploatacije šljunka i pijeska, ne ulaganju sredstava u fond za podizanje i uređivanje šuma, a to znači da se još nije shvatila općekorisna funkcija šuma i šuma kao opći interes. 6. Neophodno je pristupiti primjeni mehaniziranog načina pošumljivanja krša, budući da je radne snage sve manje. 7. Pošumljivanje krša nije sistemski riješeno i trebalo bi to pitanje pokrenuti i na nivou republike. Miloš Prijić, dipl. ing. šum. Šumsko gospodarstvo Knin |