DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 4     <-- 4 -->        PDF

Wardl (16), W. M. Stiell (15), T. E. Russell (11), K. Wentzel (17), 0. Kjersgärd
(6), R. E. Kenneth (5), Sadovničij (12).


Iz njihovih radova, i pored toga što postoje izvjesne razlike, može se izvesti
zaključak da veći početni razmak sadnje (manja gustoća) povoljno utječe
na deblj.inski prirast, a da visina pritom ostaje podjednaka.


Rezultati do kojih se došlo u svijetu za nas su vrlo značajni, mada se
u potpunosti ne mogu aplicirati na naše uvjete.


2. PROBLEMATIKA
Intenzivan rad na osnivanju kultura četinjača, koji je u nas započet pred
više od deset godina, otvorio je čitavi niz problema u vezi s tehnologijom
podizanja i tehnikom uzgoja. U tom kompleksu problema pitanje optimalnih
razmaka sadnje zauzima važno mjesto, jer se izborom razmaka, donekle,
opredjeljujemo za način uzgoja i dužinu ophodnje.


Za razliku od drugih biljnih proizvodnji, proizvodnja drvne mase traje
relativno dug vremenski period, radi čega je značaj životnog prostora svake
jedinke važan za uspjeh iste proizvodnje. Uz povoljan razmak sadnje, i uz
pravilnu i redovnu primjenu drugih uzgojnih mjera, najpotpunije ćemo iskoristiti
potencijalne proizvodne mogućnosti odgovarajuće vrste i staništa.


Koji je najpovoljniji razmak sadnje za običan bor i američki borovac u
intezivnim kulturama u nas? Kako gustoća utječe na razvoj sastojine i prirast,
te na oblik i kvalitet debla? Ova i druga pitanja, vezana uz ovu problematiku,
zahtijevaju sistematska dugoročna istraživanja putem odgovarajućih
terenskih pokusa. Institut u Jastrebarskom započeo je osnivanje takvih pokusa
na području SR Hrvatske. U program istraživanja, koji se financira iz
sredstava Republičkog fonda za naučni rad i Šumskih gospodarstva1), uneseni
su običan bor, obična smreka i američki borovac. To su vrste koje su danas
najčešće u primjeni kod osnivanja intenzivnih kultura.


3. EKSPERIMENTALNI RAD
Problem razmaka kod običnog bora i američkog borovca izučava se putem
pokusa koji su osnovani na tri odvojena lokaliteta u SR Hrvatskoj. Kod
izbora lokaliteta za osnivanje pokusa vodili smo računa o edafskim uvjetima.
Odlučili smo se za tla koja šumarstvu stoje na raspoloženju i danas se mahom
koriste za osnivanje intenzivnih kultura četinjača, a dobrih su mehaničkih
i fizikalnih osobina, sa znatnim proizvodnim mogućnostima.


Pokusi su osnovani prema variaciono-statističkim metodama, po blok sistemu
sa četiri ponavljanja (vidi plan). Primjenjeni su isti razmaci sadnje i
tehnologije osnivanja kod običnog bora i američkog borovca, i to:


Varijanta A . . . . 1,0 X 1,0 m-standrad;
» B . . . . 1,5 X 1,5 m;


C . . . . 2,0 X 2,0 m;
D . . . . 2,5 X 2,5 m;
E . . . . 3,0 X 3,0 m.
*) Šg. Bjelovar, Sg. Karlovac, Sg. Ogulin i Šg. Vinkovci.