DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Wardl (16), W. M. Stiell (15), T. E. Russell (11), K. Wentzel (17), 0. Kjersgärd (6), R. E. Kenneth (5), Sadovničij (12). Iz njihovih radova, i pored toga što postoje izvjesne razlike, može se izvesti zaključak da veći početni razmak sadnje (manja gustoća) povoljno utječe na deblj.inski prirast, a da visina pritom ostaje podjednaka. Rezultati do kojih se došlo u svijetu za nas su vrlo značajni, mada se u potpunosti ne mogu aplicirati na naše uvjete. 2. PROBLEMATIKA Intenzivan rad na osnivanju kultura četinjača, koji je u nas započet pred više od deset godina, otvorio je čitavi niz problema u vezi s tehnologijom podizanja i tehnikom uzgoja. U tom kompleksu problema pitanje optimalnih razmaka sadnje zauzima važno mjesto, jer se izborom razmaka, donekle, opredjeljujemo za način uzgoja i dužinu ophodnje. Za razliku od drugih biljnih proizvodnji, proizvodnja drvne mase traje relativno dug vremenski period, radi čega je značaj životnog prostora svake jedinke važan za uspjeh iste proizvodnje. Uz povoljan razmak sadnje, i uz pravilnu i redovnu primjenu drugih uzgojnih mjera, najpotpunije ćemo iskoristiti potencijalne proizvodne mogućnosti odgovarajuće vrste i staništa. Koji je najpovoljniji razmak sadnje za običan bor i američki borovac u intezivnim kulturama u nas? Kako gustoća utječe na razvoj sastojine i prirast, te na oblik i kvalitet debla? Ova i druga pitanja, vezana uz ovu problematiku, zahtijevaju sistematska dugoročna istraživanja putem odgovarajućih terenskih pokusa. Institut u Jastrebarskom započeo je osnivanje takvih pokusa na području SR Hrvatske. U program istraživanja, koji se financira iz sredstava Republičkog fonda za naučni rad i Šumskih gospodarstva1), uneseni su običan bor, obična smreka i američki borovac. To su vrste koje su danas najčešće u primjeni kod osnivanja intenzivnih kultura. 3. EKSPERIMENTALNI RAD Problem razmaka kod običnog bora i američkog borovca izučava se putem pokusa koji su osnovani na tri odvojena lokaliteta u SR Hrvatskoj. Kod izbora lokaliteta za osnivanje pokusa vodili smo računa o edafskim uvjetima. Odlučili smo se za tla koja šumarstvu stoje na raspoloženju i danas se mahom koriste za osnivanje intenzivnih kultura četinjača, a dobrih su mehaničkih i fizikalnih osobina, sa znatnim proizvodnim mogućnostima. Pokusi su osnovani prema variaciono-statističkim metodama, po blok sistemu sa četiri ponavljanja (vidi plan). Primjenjeni su isti razmaci sadnje i tehnologije osnivanja kod običnog bora i američkog borovca, i to: Varijanta A . . . . 1,0 X 1,0 m-standrad; » B . . . . 1,5 X 1,5 m; C . . . . 2,0 X 2,0 m; D . . . . 2,5 X 2,5 m; E . . . . 3,0 X 3,0 m. *) Šg. Bjelovar, Sg. Karlovac, Sg. Ogulin i Šg. Vinkovci. |