DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 37 <-- 37 --> PDF |
vodnja jele, smreke i bukve u razdoblju od 5 g., visinska proizvodnja jele u razdoblju od 5 g., visinska proizvodnja smreke u razdoblju od 5 g. i visinska proizvodnja bukve u razdoblju od 5 g. 3. Komparirajući tih 12 elemenata strukture sastojine sa 16 elemenata pomlađivanje metodom najmanjih kvadrata dobili smo 192 grafikona linearnih regresija Y = A + Bx. Na osnovu dobivenih rezultata možemo sa sigurnošću tvrditi da postoji čvrsta veza i zakonitost između navedenih elemenata strukture i elemenata pomlađivanja. 4. Od svih istraživanih elemenata strukture sastojine, po jačini utjecaja na pomlađivanje, mogu se poredati slijedeći elementi: nezastrta površina, horizontalna projekcija krošanja, višeslojne zastrte krošnje, koeficijenti prekrivanja, volumeni krošanja i temeljnica. 5. Povećanjem horizontalne projekcije krošanja smanjuju se uvjeti za pomlađivanje, a ta ovisnost jednog elementa o drugom izražava se u vrlo visokim F vrijednostima. Jela kao najskiofilnija vrsta bolje podnosi povećanu zastrtost tla nego smreka. S dvostruko povećanom zastrtošću tla dvostruko se smanjuje broj pomladka i mladika jele, dok se broj pomladka i mladika smreke smanjuje 7 puta. 6. Iako nismo u većini slučajeva dobili signifikantne F vrijednosti, možemo ipak zaključiti da se povećanim učešćem horizontalnih projekcija krošanja stabala I etaže poboljšavaju uvjeti za pomlađivanje. Visoko nasađene krošnje, direktno i difuzno svjetlo koje krošnje tih stabala propuštaju do pomladka kao i obilno rađanje sjemenom tih stabala razlogom su poboljšanih uvjeta za pomlađivanje. Pod krošnjama stabala I etaže stvaraju se povoljniji uvjeti za prirodno pomlađivanje smreke nego jele. 7. Nesignifikantne rezultate smo dobili istražujući utjecaj horizontalnih projekcija krošanja stabala II etaže na elemente pomlađivanja, a visoko signifikantne rezultate smo dobili istražujući utjecaj horizontalnih projekcija krošanja stabala III etaže na elemente pomlađivanja. Povećanjem horizontalne projekcije krošanja stabala III etaže, bitno se smanjuju uvjeti za pomlađivanje. Pod maksimalnim zastorom tla s krošnjama te etaže 4 puta se smanjuje broj novostvorenog pomladka u razdoblju od 5 g. Broj pomladka i mladika jele smanjuje se 3 puta, a smreke 21 put. 8. što se koeficijent prekrivanja približuje vrijednosti 1,000 to su povoljniji uvjeti za pomlađivanje. Rezultati su signifikantni, a jela je indiferentni ja na promjene koeficijenta prekrivanja nego smreka. 9. Višestruko zastrte krošnje analogno koeficijentima prekrivanja igraju važnu ulogu kod stvaranja uvjeta za prirodno pomlađivanje. Uz signifikantno dobivene rezultate možemo zaključiti da se povećanjem višestruko zastrtih krošanja po jedinici površine smanjuju uvjeti za pomlađivanje. 10. Smreka, jela pa i bukva najviše reagiraju svojim pridolaskom, a i uspijevanjem na povećanu nezastrtu površinu u sastojinu. Na osnovu dobivenih visokosignifikantnih rezultata možemo pored ostalog zaključiti, da nam se kod maksimalne nezastrte površine u sastojini visinska proizvodnja jele, smreke i bukve povećava za 4,5 puta, od tog se visinska proizvodnja jele povećava za 5 puta, a smreke 13 puta. |