DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 31 <-- 31 --> PDF |
iako smo i tamo skoro u svim slučajevima dobili negativne koeficijente smjera, koji nam, također, ukazuju da se povećanim učešćem horizontalnih projekcija krošanja stabala druge etaže smanjuju uvjeti za pomlađivanje. 5.3. Utjecaj volumena krošanja stabala treće etaže na elemente pomlađivanja. Na slikama 28 i 29 grafički smo prikazali utjecaj volumena krošanja stabala treće etaže na elemente pomlađivanja. Promatrajući spomenute grafikone možemo zaključiti da skoro kod sviju postoje zajedničke karakteristike, a to su negativni koeficijenti smjera, relativno uske granice konfidencije i signifikantne F vrijednosti. Sve te karakteristike nas upućuju na zaključak da postoji čvrsta veza između volumena krošanja stabala treće etaže i elemenata pomlađivanja. Treću etažu u prebornoj sastojini sačinjavaju stabla koja su, uglavnom, zasjenjena od stabala I i II etaže, malih visina i širokih, a kratkih krošanja. S obzirom da su ta stabla najčešće vertikalno zasjenjena, smanjen im je visinski prirast, a postrane grane su im produljene te im je i volumen krošanja relativno malen. Radi toga, kad kompariramo utjecaj horizontalne projekcije krošanja stabala treće etaže i utjecaj volumena krošanja tih stabala na elemente pomlađivanja, predpostavljamo da postoji jača ovisnost horizontalne projekcije krošanja stabala te etaže nego volumena krošanja na elemente pomlađivanja, što nam uostalom i dokazuju navedene F vrijednosti na dotičnim grafikonima. 6. Utjecaj temeljnice na elemente pomlađivanja Na grafikonima 1 do 16, slika 30 i 31, prikazali smo rezultate istiaživanja utjecaja temeljnice sastojine na elemente pomlađivanja. Zajednička karakteristika svih grafikona na spomenutim slikama sastoji se u pozitivnim koeficijentima smjera, relativno uskim granicama konfidencije te nesignifikantnim F vrijednostima. Ako izvodimo zaključke na osnovu podataka koje nam daju koeficijenti smjera, onda možemo zaključiti da je kod svih 16 grafikona izražena tendencija da se s povećanom temeljnicom po jedinici površine stvaraju povoljniji uvjeti za pomlađivanje. S obzirom na široke granice konfidencije i nesignifikantne F vrijednosti možemo zaključiti da u našem slučaju nismo našli čvrstu vezu između temeljnice i elemenata pomlađivanja. Na istraživanim pokusnim plohama temeljnica se kretala od 0,5 m2 do 3,5 m2 ili preračunato na hektar od 12,5 m2 do 87,5 m2. I pored tako visoke maksimalne temeljnice iz priloženih grafikona je vidljivo da su nam koeficijenti smjera pozitivni, te da indiciraju povoljnije uvjete za pomlađivanje uz povećanje temeljnice. S obzirom da nam dobiveni rezultati prikazani na grafikonima nisu signifikantni, koeficijenti smjera, koji su u ovom slučaju pozitivni, isto su tako mogli biti negativni ili jednaki nuli. Promatrajući 16 grafikona na slikama 10 i 11, koji nam prikazuju utjecaj horizontalne projekcije krošanja I etaže na elemente pomlađivanja, dola |