DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 31     <-- 31 -->        PDF

iako smo i tamo skoro u svim slučajevima dobili negativne koeficijente
smjera, koji nam, također, ukazuju da se povećanim učešćem horizontalnih
projekcija krošanja stabala druge etaže smanjuju uvjeti za pomlađivanje.


5.3. Utjecaj
volumena krošanja stabala treće etaže na elemente pomlađivanja.
Na slikama 28 i 29 grafički smo prikazali utjecaj volumena krošanja stabala
treće etaže na elemente pomlađivanja. Promatrajući spomenute grafikone
možemo zaključiti da skoro kod sviju postoje zajedničke karakteristike,
a to su negativni koeficijenti smjera, relativno uske granice konfidencije
i signifikantne F vrijednosti. Sve te karakteristike nas upućuju na
zaključak da postoji čvrsta veza između volumena krošanja
stabala treće etaže i elemenata pomlađivanja.


Treću etažu u prebornoj sastojini sačinjavaju stabla koja su, uglavnom,
zasjenjena od stabala I i II etaže, malih visina i širokih, a kratkih krošanja.
S obzirom da su ta stabla najčešće vertikalno zasjenjena, smanjen im je
visinski prirast, a postrane grane su im produljene te im je i volumen krošanja
relativno malen. Radi toga, kad kompariramo utjecaj horizontalne
projekcije krošanja stabala treće etaže i utjecaj volumena krošanja tih
stabala na elemente pomlađivanja, predpostavljamo da postoji jača ovisnost
horizontalne projekcije krošanja stabala te etaže nego volumena krošanja na
elemente pomlađivanja, što nam uostalom i dokazuju navedene F vrijednosti
na dotičnim grafikonima.


6. Utjecaj temeljnice na elemente pomlađivanja
Na grafikonima 1 do 16, slika 30 i 31, prikazali smo rezultate istiaživanja
utjecaja temeljnice sastojine na elemente pomlađivanja. Zajednička
karakteristika svih grafikona na spomenutim slikama sastoji se u pozitivnim
koeficijentima smjera, relativno uskim granicama konfidencije te nesignifikantnim
F vrijednostima. Ako izvodimo zaključke na osnovu podataka
koje nam daju koeficijenti smjera, onda možemo zaključiti da je kod svih
16 grafikona izražena tendencija da se s povećanom temeljnicom po jedinici
površine stvaraju povoljniji uvjeti za pomlađivanje. S obzirom na široke
granice konfidencije i nesignifikantne F vrijednosti možemo zaključiti da
u našem slučaju nismo našli čvrstu vezu između temeljnice
i elemenata pomlađivanja.


Na istraživanim pokusnim plohama temeljnica se kretala od 0,5 m2 do
3,5 m2 ili preračunato na hektar od 12,5 m2 do 87,5 m2.


I pored tako visoke maksimalne temeljnice iz priloženih grafikona je
vidljivo da su nam koeficijenti smjera pozitivni, te da indiciraju povoljnije
uvjete za pomlađivanje uz povećanje temeljnice. S obzirom da nam dobiveni
rezultati prikazani na grafikonima nisu signifikantni, koeficijenti smjera,
koji su u ovom slučaju pozitivni, isto su tako mogli biti negativni ili jednaki
nuli.


Promatrajući 16 grafikona na slikama 10 i 11, koji nam prikazuju utjecaj
horizontalne projekcije krošanja I etaže na elemente pomlađivanja, dola