DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Broj jele se s povećanjem nezastrte površine udvostručuje i to od 583 kom. do 1.176 kom. (graf. 2), dok je broj smreka preko 4 puta veći i to od 85 kom. do 369 kom. (graf. 3). Broj uraslih stabala jele, smreke i bukve u pomladak i mladik je oko 4 puta veći kod maksimalne nezastrte površine i kreće se od 172 kom. do 709 komada, (graf. 5). Uraštenje jele u pomladak je nešto veći od 3 puta (graf. 6), od 154 do 563 komada, a kod smreke oko 8 puta i to od 17 do 146 komada (graf. 7). Ukupna totalna visina jelovih stabala je oko 2 puta veća na plohama koje imaju maksimalnu nezastrtu površinu i kreće se od 243 do 535 metara (graf. 10), dok se kod smreke taj raspon kreće od 54 do 216 metara (graf. 11). Kod maksimalne nezastrte površine visinska proizvodnja jele, smreke i bukve se povećava 4,5 puta i to od 54 do 250 metara (graf. 14), a kod smreke čak 13 puta i to od 7 do 93 metra (graf. 15). Navedeni numerički podaci potvrđuju naprijed navedene zaključke o reagiranju pomladka i mladika jele, smreke i bukve na nezastrtu površinu u sastojim. 5. Utjecaj volumena krošanja u sastojini na elemente pomlađivanja Na 50 pokusnih ploha, gdje smo istraživali utjecaj volumena krošanja na elemente pomlađivanja, volumeni krošanja preračunati na 1 hektar se s kreću od 25.000 m do 125.000 m3. U račun su uzete krošnje stabala od 3 cm prsnog promjera pa na više. Te vrijednosti nam, zorno predstavljene, daju stupac krošanja visok 2,5 m na 1 ha, odnosno stupac visok 12,5 metara na 1 ha. Tako visoki stupac nosi prije svega u sebi organe asimilacije, te njegova veličina znatno utiče na veličinu prirasta drvne mase, međutim, isto tako on ima utjecaja na prirodno pomlađivanje. U regularnoj sastojini ispod tako visokog stupca ne bi bilo govora o nekom prirodnom pomlađivanju, ali kako se ovdje radi o prebornim sastojinama grupimične strukture krošnje su tu tako raspoređene da je omogućen razvoj stabala donjih etaža pod stablima gornjih etaža, kao i razvoj pomladka mladika u najnižim slojevima sastojina. Utjecaj volumena krošanja na elemente pomlađivanja prikazali smo na grafikonu 1—16, slika 22 i 23. Negativni koeficijenti smjera, relativno uske granice konfidencije te signifikantne F vrijednosti nas upućuju da i taj elemenat strukture sastoji ne ima vidnog utjecaja na prirodno pomlađivanje u prebornoj šumi. Odstupanja se uočavaju jedino kod bukve. Volumeni krošanja stabala na pojedinim istraživanim pokusnim plohama se kreću od 1.000 m3 do 5.000 m3 maksimalno. Pod minimalnim volumenom krošanja javlja se na pokusnim plohama 1.410 komada pomladka i mladika jele, smreke i bukve (graf. 1), a pod maksimalnim volumenom 2 puta manje, tj. 697 komada. Smanjenje broja pomladka i mladika jele je manje (graf. 2) nego smreke (graf. 3). Kod jele se kreće od 1.023 do 614 komada, a kod smreke od 355 do 42 komada. |