DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1973 str. 14     <-- 14 -->        PDF

PRIRODNO POMLAĐIVANJE KAO FAKTOR STRUKTURE SASTOJINE
U ŠUMAMA JELE S REBRACOM (BLECHNO-ABIETETUM HORV.)


Mr SLAVKO MATIC


II DIO


2.
Utjecaj koeficijenta prekrivanja elemenata
pomlađivanja
Koeficijent prekrivanja smo dobili iz omjera zastrte površine i ukupne
horizontalne projekcije krošanja na određenoj površini. Ta veličina se kreće
od 0 do 1,000, tj. manjem koeficijentu prekrivanja odgovara veći stupanj
međusobnog prekrivanja krošanja. Ako nam je koeficijent prekrivanja 1,000,
to znači da se krošnje uopće ne prekrivaju niti zadiru jedna u drugu što se
praktički u prebornoj šumi nikad ne događa.


Komparirajući taj elemenat strukture sastojine s elementima pomlađivanja
došli smo do vrlo signifikantnih podataka prikazanih na grafikonima
1—16 slika i 16 i 17.


Osim kod grafikona 4, 12 i 16, gdje se radi o pomladku i mladiku bukve,
svugdje smo dobili pozitivne koeficijente smjera, koji nas upućuju na zaključak
da se povećanim koeficijentom prekrivanja, odnosno s manjim prekrivanjem
krošanja ostvaruju povoljniji uvjeti za pomlađivanje. Grafikoni broj
1, 3, 7, 9, 10, 11, 13, 14 i 15 nam daju F vrijednosti veće od tabličnih kao
i relativno uske granice konfidencije.


Od vrsta drveća koje dolaze u toj sastojim, smreka najviše reagira na
visoki stupanj prekrivanja krošanja, dok su numerički podaci o reagiranju
jele relativno niži.


Ako kompariramo grafikone broj 2 i 6, koji nam prikazuju odnos koeficijenta
prekrivanja s brojem pomladka i mladika jele te brojem uraslih
stabala jele u pomladak i mladik, s grafikonom broj 10 koji se odnosi na
totalnu dužinu jelovog pomladka i mladika, te grafikonom broj 14 koji se
odnosi na dužinsku proizvodnju jelovog pomladka u razdoblju od 5 godina,
možemo zaključiti da broj jelovih stabalaca u pomladku, kao i njihov pridolazak
u pomladak nije signifikantno ovisan o stupnju prekrivanja krošanja.
Međutim, totalna visina jelovog pomladka i mladika kao i njegov
visinski prirast je signifikantno ovisan o koefioijentu prekrivanja, odnosno