DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/1973 str. 95     <-- 95 -->        PDF

zličitih disciplina suvremene botaničke znanosti u Hrvatskoj, Jugoslaviji i
preko granica naše domovine.


Preranom smrću profesora F. KUŠAN-a ugasio se život skromnog čovjeka,
neumorno radišnog i plodnog istraživača, vrsnog nastavnika i jednog
od najaktivnijih popularizatora botaničke znanosti .Ta njegova samoprijegorna
i cijenjena djelatnost osjetljivo će manjkati i taj gubitak teško će se
nadoknaditi u našoj botaničkoj istraživalačkoj, pedagoškoj i društvenoj
oblasti.


FRAN KUŠAN se rodio 18. listopada 1902. godine u selu Vučja Luka kod
Sarajeva kao najmlađi od petero djece Franciske rođ Bresko i oca Jakova,
koji je u tom kraju bio nadlugar. Nakon odlaska starije braće Stjepana,
Slavka i Jakova (kasnije šumarskog nadsavjetmka, liječnika i književnika) u
sarajevske škole, FRAN je proveo djetinjstvo i pretškolsko doba podno
Ozren planine, u šumarskoj kući i njenoj živopisnoj okolici. Svoga zavičaja
sjećao se, sa sjetom u očima i glasu do zadnjih dana života, ali mu se
nije ispunila želja da ga barem još jednom vidi. »Preda mnom ona velika
kao jod zelena prolisina, prošarana otocima raznobojna cvijeća, u dnu jezero
zagušeno šašom, svud naokolo tama šume, uzvici na stovarištu balvana,
cvrkut ptica i udarci capina, zrika zrikavaca, ograde i sokaci — putovi među
njima, bujno grmlje i u dnu travnjaka breza raspuštenih kosa a na krovu
kuće ukipljeni gavran Gavro«. (Iz zapisa i sjećanja Jakše Kušana). Ugođaj
toga životnog ambijenta u djetinjstvu bez sumnje je utjecao na pravac školovanja
i cijeli životni put FRANA KUŠAN-a, na njegovu ljubav prema narodu
i prirodi te na njegovu naglašenu naklonost i bliskost prema šumarstvu
i šumarima.


Pučku školu i klasičnu gimnaziju FRAN KUŠAN je završio u Sarajevu
s dvije godine zakašnjenja, kojega su uzrokovale neimaština i zbivanja 1.
svjetskog rata. Godine 1924. upisao se na Filozofski fakultet Sveučilišta u
Zagrebu, gdje je studirao predmete iz skupine prirodopis-geografija. Tu je
odmah pokazao osobito zanimanje za botaniku. Taj interes i pomanjkanje
sredstava za studij uvjetovali su, da se već u 2. godini (od 1. 5. 1926. god.)
namjestio kao dnevničar odnosno demonstrator u Botaničkom zavodu. Uz
redovne poslove, koji su trajali do 21. 12. 1929. god., započinje KUŠAN svoja
samostalna istraživanja u oblasti lihenologije i izrađuje svoj prvi botanički
znanstveni rad (»Predradnje za floru lišajeva Hrvatske«), koji ujedno predstavlja
i njegovu doktorsku disertaciju obranjenu god. 1928. na Filozofskom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Iza stečenog doktorata diplomira god. 1929.
na istom fakultetu, položivši državni ispit iz prirodopisa i zemljopisa. Odmah
zatim, dne 22. 12. 1929. god., izabran je za stalnog asistenta u Zavodu za
botaniku Filozofskog fakulteta, u kojem svojstvu ostaje sve do 22. 7. 1940.
godine. Uporedo s tim predaje od god. 1935., kao honorarni nastavnik, sistematsku
botaniku studentima farmacije.


Od 23. 7. 1940. do 11. 8. 1945. godine KUŠAN je na dužnosti izvanrednog
profesora za farmaceutsku botaniku na Farmaceutskom odsjeku tadašnjeg
Filozofskog fakulteta. Po prestanku 2. svjetskog rata izabran je 12. 8. 1945.
godine za redovnog profesora farmaceutske botanike na novo formiranom
Farmaceutskom fakultetu. Tu osniva moderan, funkcionalan i uzorno opremljen
Zavod za farmaceutsku botaniku, a nešto kasnije (5. 5. 1947. godine) i
Botanički vrt ljekovitog i otrovnog bilja. Na položaju predstojnika ovih


413