DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1973 str. 90 <-- 90 --> PDF |
Boletin de la Estaciön Central de Ecologia (Bilten Centralne stanice za ekologiju). Pod tim nazivom izišao je prošle godine iz tiska prvi broj časopisa španjolskog Nacionalnog instituta za zaštitu prirode (ICONA), koji je osnovan nakon nedavne opsežne reorganizacije Mininstarstva poljoprivrede Časopis je po izgledu i tehničkoj opremi veoma sličan prijašnjem časopisu za zaštitu šuma (Boletin del Servicio de piagas forestales) koji je, kako smo ranije izvijestili (Š. 1. br. 1—2, 1972), prestao izlaziti 1971. godine. Svojim je sadržajem, također, veoma blizak spomenutom časopisu, s tom razlikom što mu je namijenjena zadaća da tretira širu, i danas veoma aktualnu problematiku zaštite prirode uopće. Donosimo prikaz prvog broja ovog časopisa (Vol. i, Num. 1, 1972). F. Crtuno Medina, direktor Instituta (Institute para la Conservaciön de la Naturaleza, Madrid) prezentirajući časopis javnosti ističe u uvodnom članku važnost istraživanja veoma raznolikih i složenih odnosa koji vladaju u prirodi između pojedinih članova životne zajednice, uključujući ovdje i čovjeka. S naglim razvojem civilizacije ti su se odnosi u znatnoj mjeri poremetili, što je urodilo mnogim štetnim posljedicama za čovjeka i njegovu okolinu. Ekološka istraživanja trebala bi ukazati na uzroke koji dovode do sve veće degradacije prirode, kako bi upozorila čovjeka da se odgovornije odnosi prema ambijentu u kojem živi i o kojem ovisi. D a f a u c e, C.: Sinteza aktualnih koncepcija integralnog suzbijanja štetnika. Integralno suzbijanje štetnika razvilo se zbog ekonomskih razloga i radi zaštite prirode, ali je njegova bitna motivacija bioekološka, jer bilo koja metoda suzbijanja može imati neželjene posljedice. To se osobito odnosi na kemijsko suzbijanje, koje može uzrokovati rezistenciju insekata, ponovno izbijanje šteta od istog ili drugih štetnika, a postoji i rizik zbog toksičnosti insekticida i njihovih rezidua na faunu. Prednosti integralnog suzbijanja, koje umanjuje neželjene efekte, proizlazi iz smanjenih količina upotrebijenog insekticida, čuvanja prirodnih neprijatelja štetnih insekata, te nižih troškova suzbijanja s obzirom na manje zahtjeve u pogledu mortaliteta štetnika. Integralno suzbijanje teži mnogostrukosti akcija s ekološkom koncepcijom. Temeljna načela su ekosistem, dozvoljeni stupanj oštećenja i izbjegavanje akcija koje uzrokuju poremetnje u odnosima između pojed´nih članova ekosistema. Integralno suzbijanje vodi računa o čitavom kompleksu prisutnih organizama zajedno sa sredinom u kojoj žive i međusobnim odnosima. Ono dozvoljava stanoviti stupanj oštećenja do unaprijed određene razine ili praga. Akcije koje uzrokuju poremetnje mogu se izbjeći upotrebom pesticida sa fiziološkom, ekološkom ili fizičkom selektivnošću. R o m a n y k, N.: Štete od insekata bušaća u kulturama primorskog bora (Pinus pinaster Ait.) te sugestije za prevenciju i suzbijanje. Analiziraju se uzroci pojava šteta od borovih srčikara (Blastophagus spp.) i male borove pipe (Pissodes notatus F.) u kulturama primorskog bora na jugu i jugozapadu Španjolske. Zaključak je taj da su dugotrajne suše 1970. i 1971. godine pridonijele slabljenju drveća, a zatim i napadu insekata, osobito na siromašnim i plitkim tlima. Istražuju se mogućnosti suzbijanja ovih insekata kemijskim preparatima i lovnim stablima. Zatim se analizira utjecaj proreda i obrezivanja grana na razmnožavanje insekata i ukazuje na potrebu spaljivanja ili kemijskog tretiranja otpadnog materijala i nakon toga postavljanje lovnih stabala. Konačno se ukazuje na najpogodnije vrijeme sječe, kako bi se izbjeglo da posječeno drvo bude svježe u vrijeme masovnog odlaganja jaja ovih insekata. Torres Juan, J.: Cenangium ferruginosuin Fr. kao faktor prirodne selekcije. Autor opisuje najvažnije karakteristike gljive Cenangium ferruginosum Fr., koja se u Španjolskoj sve češće masovno pojavljuje, osobito u kulturama primorskog bora. Robredo, R.: Integralna borba protiv borovog savijača (Rhyacionia buoliana Den. et Schiff.) u kulturama običnog bora: |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1973 str. 91 <-- 91 --> PDF |
Preliminarna studija o stupnjevima oštećenja i rastu drveća. U dvije parcele običnog bora, gdje je 1966. godine provedeno kemijsko suzbijanje borovog savijača, unesene su 1967. god. kolonije crvenog mrava Formica lugubris Zett. Kolonije su se održale i naselile susjedna područja u gustoći od 5 gnijezda po hektaru. Populacija borova savijača koja je izbjegla kemijsko tretiranje 1966. godine, umjesto da poraste, idućih se godina smanjivala. 1971. godine borovi obadviju parcela ostali su pošteđeni od šteta, što treba pripisati predatorskoj aktivnosti mrava. Purroy, F. J.: Zajednice ptica koje se gnijezde u pirinejskoj šumi obične jele (Abies alba L.). Istraživanja su se vršila na četiri lokaliteta u jelovim šumama Pirineja. Pomoću metode transekta dobiveni su indeksi abundancije raznih vrsta. Dominantne su vrste Regulus regulus, Parus ater, Regulus ignicapillus, Erithaceus nubecula, Troglodytes troglodytes i Fringilla coelebs. Analiziran je i utjecaj šumskih radova na avifaunu. R e y, J. M.: Sistematika i rasprostranjenost smedc voluharice Clethrionomys glareolus Schreber, 1780 (Mammalia, Rođentia) na Iberijskom poluotoku, te opis jedne nove podvrste: Clethrionomys glareolus bernis:, Iberijskog sistema. Iberijski poluotok nastanjuju tri podvrste Clethrionomys glareolus: Clethrionomys glareolus glareolus, koja doseže oblast Biskaje i Navare, pokazuje karakterističnu obojenost u odnosu na srednjoevropske vrste. Clethrionomys glareolus vasconiae iz Pirineja i privremeno iz Kantabrijskog gorja. Ovaj provizorni karakter kantabrijskih primjeraka posljedica je nekih biometričkih i kromatskih karakteristika u odnosu na pirinejske primjerke. Clethrionomys glareolus bernisi, nova podvrsta iz sjever nog dijela Iberijskog gorja sa intermedijarnim karakteristikama između glareolus i vasconiae. Izgleda da se rasprostranjenost smeđe voluharice u Španjolskoj poklapa s područjem fagetuma uz preferenciju prema šumama na neravnim terenima s obilnim slojem grmlja. U nekim planinskim regijama nastanjuje skeletna tla, a samo na katalanskoj sredozemnoj obali pojavljuje se u garigima. Rasplođuje se od ožujka do listopada uz prosječno 4,1 embrona po ženki. Montoya, R.: Raznvšljanja pred slikama Jana Brueghela de Veloursa. Autor komentira veoma izraženi realizam nekih slika Jana Brueghela de Veloursa, koje se nalaze u muzeju Prado u Madridu. Između biljaka i cvijeća koje slika Brueghel mogu se otkriti insekti, kao u prirodi, veoma vjerno prikazani. Na ovim slikama slikar pokazuje kako se, promatrajući krajobraz, mogu analizirati elementi od kojih je ovaj sastavljen i kako se zatim mogu integrirati u cjelinu, da bi se tako moglo percipirati ono čime krajobraz odiše. Drugi sastanak radne grupe O. I. L. B. S. II. O. P. za integralnu borbu u mediteranskim šumama. U mjestu Malaucene (Francuska) održan je od 26. do 29. listopada 1971. godine drugi sastanak radne grupe za integralnu borbu protiv štetnika u borovim šumama Sredozemlja Međunarodne organizacije za biološku borbu, Regionalne sekcije zapadnog palearktika. Sudjelovalo je 36 specijalista iz 5 zemalja: Španjolske (2), Francuske (30), Italije (2), Portugala (1) i Tunisa (1). Svrha je sastanka bila da omogući razmjenu ideja i rezultata između svih specijalista zainteresiran h za borovog četnjaka, kako bi se odredile smjernice za daljnja istraživanja. I. Mikluš |