DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1973 str. 86 <-- 86 --> PDF |
PRVI INTERNACIONALNI SIMPOZIUM O PROBLEMU BALKANSKE FLORE I VEGETACIJE Od 8—14. lipnja 1973. godine održan je u Varni — Bugarska Prvi internacionalni simpozium o problemu balkanske flore i vegetacije. Simpozium je organiziralo Botaničko društvo Bugarske uz pomoć UNESCO-a, a u čast pedesetgodišnjice osnivanja Botaničkog društva Bugarske. Predsjednik organizacionog komiteta bio je akademik Daki Jordanov, koji je ujedno bio i osnivač Botaničkog društva Bugarske 1923. godine. Cilj je simpoziuma bio uočavanje i rasprava problema o balkanskoj flori i vegetaciji, te je ukupno podneseno oko 70 referata. Na simpoziumu je učestvovalo 190 predstavnika iz 20 zemalja i to: I. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Austrija SR Njemačka DR Njemačka Danska Čehoslovačka Engleska Finska 4 8 3 2 9 8 3 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. Italija Jugoslavija Nizozemska Poljska Rumunjska Švedska Švicarska 1 38 5 10 10 1 3 8. Francuska 1 18. Turska 2 9. Grčka 11 19. SSSR 3 0. Mađarska 7 20. Bugarska 61 Ukupno 56 134 Jugoslaviju su zastupali predstavnici iz SR Bosne i Hercegovine 12, SR Hrvatske 8, SR Makedonije 3 i SR Srbije 15, tj. ukupno 38. Simpozium je otpočeo s radom 8. lipnja 1973. u Varni s podnošenjem referata na četiri obavezna jezika i to: ruski, njemački, francuski i engleski. Tijekom rada simpoziuma predstavnici SR Hrvatske podnijeli su slijedeće referate: 1. Horvatić, S. — Study on syntaxonomic relations of climax communities in easter-adriatic Karst. 2. Pavletić, Z. — On the investigation of mosses in Jugoslavia. 3. Rauš, Đ. — Quercus pedunculata forests in Slavonia. 4. Trinajstić, I. — The Problem of Glaciation-refuges of evergreenxerotherm vegetation at the Adriatic coast of the Balkan peninsula. Nakon trodnevnog zasjedanja, podnašanja referata i diskusija krenulo se 11. lipnja 1973. na stručnu ekskurziju po Bugarskoj. Ekskurzija je trajala četiri dana. Domaćini su učesnicima simpoziuma pokazali interesantne |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1973 str. 87 <-- 87 --> PDF |
objekte s botaničkog i šumarskog gledišta. Pregledali smo vegetacije Eminske planine, gdje su od drveća bili naročito zapaženi: Acer hyrcanum, FagusOrientalis, Pyrus bulgarica i dr. Na Ajtos gori vidjeli smo njihov vrlo značajan endem Astragalus aitosensis koji obrasta goleme površine u obliku manjeg grma. Rodope smo obišli u okolici Bačkova, gdje su oni izgrađeni od silikatnih stijena pa obiluju s mnogo potoka i vode. Tu su nam osim ostalog pokazali vrlo interesantnu i zaštićenu biljku Haberlea rhodopaensis, također njihov endem. U predjelu Beglika ima Botanički institu Bugarske svoje objekte za istraživanje pa su nam tu pokazali vrlo impozantne šume smreke (Picea abies). Na planini Rili smo vidjeli krasno razvijenu šumu molike i smreke (Pinus peuce + Picea abies) sa uspravnim i do 40 m visokim stablima. Putujući kroz Bugarsku obišli smo niz gradova poimence: Sofiju, Varnu, Burgas, Sliven, Plovdiv, Velingrad i mnogo manjih mjesta, koja su u svakom pogledu, a naročito turističkom vrlo interesantna. Na kraju želimo istaći da je održani simpozium postigao svoju svrhu u znanstvenom i stručnom pogledu, a doprinjeo je i međusobnom upoznavanju i zbližavanju znanstvenika raznih zemalja, pa je time opravdan i izabrani simbol Simpoziuma, list divljeg kestena (Aesculus hypocastanea), kojega se svi listići sjedinjuju u jednom centru, kao što i djelovanje svih znanstvenika svijeta vodi istom cilju — boljoj i sretnijoj budućnosti čovječanstva. Dr Đuro Rauš |